Srodni svjetovi #7
39,00 €Mala knjiga o bojama – Michel Pastoureau i Dominique Simonnet
U ritmu meandra s Julijem Kniferom – Sanja Lovrenčić
U pariškom ateljeu Jurja Plančića – Sanja Lovrenčić
Mala knjiga o bojama – Michel Pastoureau i Dominique Simonnet
U ritmu meandra s Julijem Kniferom – Sanja Lovrenčić
U pariškom ateljeu Jurja Plančića – Sanja Lovrenčić
Kiša – Anders Holmer
Tri putnika u zemlju Nut – Dorta Jagić
Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola – Nikolina Manojlović Vračar
Pisma supruzi (1914.–1917). – Henri Barbusse
Nemirni mir – svijet 1918-1939 – Rene Lovrenčić
Dvadeseto stoljeće rastumačeno mojem unuku – Marc Ferro
Smrtni besmrtnik – Mary Shelley
Opsjene i sablasti – Rudyard Kipling
Kratak put kući – Francis Scott Fitzgerald
Aleksandar Nikolajevič Skrjabin – Igor Belza
Ludwig van Beethoven – Ferdinand Ries i Franz Gerhard Wegeler
Chopin – Franz Liszt
Žrtvovanje čarolije – Sanja Lovrenčić
U potrazi za Ivanom – Sanja Lovrenčić
Zovu ih književnicama – Lidija Dujić
Mårbacka, imanje u Švedskoj – Selma Lagerlöf
Istrijebiti svu gamad – Sven Lindqvist
Pisma iz Švedske, Norveške i Danske – Mary Wollstonecraft
U zbirci priznatog i nagrađivanog pjesnika Ivana Babića „Chet Baker na plaži“ može se zamijetiti s jedne strane zrelost, jasnoća koncepta i stilska sigurnost iskusnog književnika, s druge talent za kratku formu koja objedinjuje lirsko i meditativno, i u okviru koje autor uspijeva virtuozno pretočiti elemente osjetilne, organske stvarnosti u maštovitu metaforičnost. Dominantna tematska okosnica ovih suptilnih pjesama jest ljubav. Slutnja otvaranja prema drugoj osobi, krhkost bliskosti, nemiri, nade i odsutnosti smjenjuju se poput glazbenih varijacija u knjizi koja je, kao što već naslov svjedoči, nadahnuta i prožeta glazbom. Glazba je ipak najprisutnija u pjesmama središnjeg, naslovnog ciklusa, gdje se pojavljuje u višestrukoj ulozi – kao poticaj jeziku, kao mogućnost dijaloga preko barijera koje razdvajaju različite umjetničke discipline, kao utjelovljenje psiholoških stanja i raspoloženja. Dah i disanje provlače se kroz rukopis kao organska poveznica glazbe i pjesme, ali i kao prisutnost živog svijeta prirode za koji autor pokazuje osobit senzibilitet (primijećen i u njegovim prijašnjim zbirkama). Babićev osjećaj za jezik očituje se u leksičkom izobilju, gipkoj rečenici koja uspijeva ostati lagana unatoč složenosti, maštovitoj ali nenametljivoj tvorbi neologizama, sposobnosti da se dobro izabranim riječima stvori malena, jezgrovita i zaokružena cjelina.
Zbirka kratkih tekstova nazvana “#otvoreniprozor” izvanredan je primjer toga kako i na društvenim mrežama može nastajati kvalitetna i originalna književnost. Autorica Aida Bagić tijekom godinu dana pisala je jutarnje bilješke promatrajući prozor u svojoj spavaćoj sobi te ih objavljivala na društvenim mrežama, s pratećim fotografijama. Taj pothvat dobio je naziv #otvoreniprozor, a rezultirao je raznolikim tekstovima – proznim i pjesničkim fragmentima, komentarima dnevnih događaja, zapisima o snovima i sjećanjima, igrama riječi i skicama bajki. Često meditativni, ponekad činjenični ili pak zaigrani, odaju da im je autorica vješta književnica s iskustvom pisanja poezije. Objedinjeni u ovoj knjizi, ti zapisi pokazuju kako jedan svakodnevni predmet može potaknuti imaginaciju, refleksiju, introspekciju. Nastajući pred prozorom koji se otvara prema vanjskim krajolicima, oni ocrtavaju autoričin misaoni i osjećajni svijet kao jedinstven i zanimljiv unutarnji krajolik. Ti su tekstovi ujedno i poziv čitateljima i čitateljicama na razmišljanje o njihovoj vlastitoj svakodnevnici, o načinima na koje bi je mogli promisliti i očuditi tako da im ne bude samo podnošljivija, nego da joj pristupaju radoznalo, katkad i radosno.
Odajući počast H. C. Andersenu povodom njegovih okruglih godišnjica (2025. navršava se 220 godina od njegova rođenja i 150 godina od smrti), naklada Mala zvona odlučila je objaviti, u novom ruhu, jednu od njegovih manje poznatih bajki, koja ipak sadrži sve najbolje karakteristike autorovog stila, a k tome razvija osjećaj (najmlađih) čitatelja/čitateljica za biljni svijet. „Cvijeće male Ide“ govori o djevojčici koja je žalosna jer njezino cvijeće vene. Tješi je student (autorov alter ego) pričom o tome kako je cvijeće umorno jer noću odlazi na ples – uz mnoštvo maštovitih pojedinosti, poput cvjetnih leptira koji prenose poruke i znakova pomoću kojih se cvijeće sporazumijeva. Posve zaokupljena studentovom pričom, djevojčica nastavlja maštati… Andersenov način pripovijedanja živ je i duhovit, a nježnost s kojom dočarava dječji svijet osvojit će i današnje čitatelje/čitateljice svih generacija. Za ovo izdanje Mala zvona naručila su nov prijevod nagrađivanog prevoditelja i skandinavista Miše Grundlera, a ilustrirala ga je Branka Hollingsworth Nara, čiji nam se stil čini osobito prikladnim za ilustriranje dužih narativnih bajkovitih tekstova.
U prvi mah čini se da je ova neobična slikovnica u potpunosti posvećena beskrajnoj raznolikosti vjetrova. No zapravo propituje načine na koje ljudi doživljavaju i opisuju svijet. Glavna junakinja priče, vjetrohodačica Tanja, na početku obavlja svoj posao u skladu s pravilima i očekivanjima vjetropromatračke službe. Međutim, s vremenom toj strastvenoj ljubiteljici vjetrova više nije dovoljan običan jezik službenih izvješća; počinje pisati drugačije – osobnije i poetičnije, a treba joj i više vremena da sroči rečenice. Istodobno, razni je vjetroslužbenici sve teže razumiju…
Tanjine doživljaje u vjetru i jeziku autor teksta, Igor Rajki, dočarava začudnim složenicama i nesvakidašnjim dosjetkama, dok ilustratorica Klasja Habjan u suglasju s pričom stvara maštovit likovni svijet.
Vesna Matana Matić, iskusna glazbenica s pedagoškim iskustvom, u slobodnoj fantaziji na temu klasične glazbe i suvremene tehnologije dočarava velikog skladatelja okruženog brojnom djecom. Dječja vika, smijeh i zapitkivanja živahna su podloga na kojoj nastaju djela Johanna Sebastiana – sve do trenutka u kojem skladatelj zaziva pomoć iz budućnosti, kako bi mogao raditi u miru. Pomoć zaista i stiže, u liku djevojčice Selfine koja Bachovoj djeci daruje mobitele. Nastaje tišina u kojoj nitko ne primjećuje čak ni kućnog mačka. No ta tišina, bez smijeha i zapitkivanja, nije poticajna: zbog nje su utihnule i melodije u skladateljevoj glavi… Slikovnica je zamišljena tako da najmlađi čitatelji na zabavan način doznaju ponešto o klasičnoj glazbi, ali i da se zamisle nad promjenama koje su u obiteljski život unijeli elektronički uređaji. Tekst je napisan jednostavno i zabavno, osobito u dijelu s dječjom grajom i zapitkivanjima, a prate ga maštovite ilustracije mlade umjetnice Dorije Jantolić.
Novo izdanje Gogoljevih antologijskih priča Nos i Kabanica Mala zvona objavljuju s osebujnim i humorističnim ilustracijama nagrađivane ilustratorice i dizajnerice Vendi Vernić, koja o ovom projektu kaže: “Moja priča o ilustriranju Gogoljevih djela započela je još na diplomskoj godini studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Tada je nastao niz skica i studija prema Kabanici i Nosu, no trebalo je još neko vrijeme da ti crteži prerastu u ‘ozbiljne’ ilustracije. (…) Gogoljevim pričama privukli su me suptilni humor i ironija, apsurdni elementi radnje, način na koji autor gleda svijet oko sebe i pripovijeda o njemu. Fantastično je isprepleteno s realističnim, ne postoje objašnjenja za neobične događaje i pojave, oni jednostavno jesu. (…) U ilustriranju sam pokušala povezati Gogoljeve opservacije sa svojima, u svijetu o kojem on piše prepoznati svijet u kojem živim, i unijeti osobno iskustvo u likovnu interpretaciju.”
Vendine ilustracije Nosa i Kabanice prvi su put objavljene u čileanskom izdanju (Saposcat, 2019.).
Za hrvatsko izdanje urednici Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić minimalno su osuvremenili već klasični prijevod Romana Šovaryja.
U središtu je nove autorske slikovnice nagrađivane ilustratorice Agate Lučić umjetnost sama, u svim svojim radosnim oblicima. Na stranicama ove knjige namijenjene djeci, ali koja će oduševiti i razveseliti i odrasle, čut ćemo brojne i raznovrsne odgovore na pitanja što umjetnost umije, gdje sve može biti, kako ćemo je najlakše sresti. “Umjetnost umije” pohvala je umjetnosti samoj, ali i kratka pouka najmlađima o različitim vrstama umjetničkog djelovanja, njihovoj ravnopravnosti i važnosti. Slikovnica je obilno i dinamično ilustrirana u autoričinom prepoznatljivom stilu, a tekst teče u prozno-pjesničkom slogu, s veselim rimama koje u čitatelju bude znatiželju i vuku ga naprijed.
Slikovnica je uvrštena u prestižnu selekciju Bolonjskog sajma knjiga BRAW Amazing Bookshelf 2026.
Selma Lagerlöf, znamenita švedska spisateljica i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, objavila je 1922. djelo naslovljeno „Mårbacka“, inspirirano istoimenim seoskim imanjem na kojem je provela djetinjstvo. Knjiga se sastoji od trideset sedam kratkih pripovijesti, podijeljenih u pet tematskih cjelina: Put u Strömstad, Pripovijesti stare domaćice, Stare građevine i stari ljudi, Nova Mårbacka te Svakodnevica i slavlja. U nizu živih prizora vidimo djecu obitelji Lagerlöf, njihovog osebujnog oca, uvijek spremnog na igru, nježnu majku, očevu neudanu sestru, čudesnu baku koja im pjeva i pripovijeda priče, kućnu poslugu te niz posjetitelja. Idilu djetinjstva rano prekida Selmina iznenadna bolest koja je središnja tema prvog ciklusa priča. Djevojčici su tek tri godine kad jednog dana shvaća da ne može hodati. A kad ponovno uspije stati na noge – u Strömstadu, na zapadnoj obali Švedske, kamo je obitelj krenula u nadi da će joj pomoći boravak uz more – Selma je uvjerena da to može zahvaliti susretu s rajskom pticom. Opisujući događaje u trećem licu, autorica izuzetno suptilno dočarava stanja dječje psihe, pridajući veliku važnost dječjim razmišljanjima, osjećajima, maštanjima. U ostalim cjelinama pripovijeda o snovitim, pomalo jezivim pričama stare domaćice, povezanim s prostorom u kojem djeca odrastaju, o negdašnjim vlasnicima Mårbacke, o autoričinom ocu (kojeg neki smatraju glavnim likom ovog djela) i njegovim naporima da Mårbacku pretvori u veliko i otmjeno imanje. Posljednji niz pripovijesti dočarava raznolike događaje, upotpunjujući idiličnu sliku svijeta koji treperi na krhkoj granici između proživljene stvarnosti i mitskog doživljaja djetinjstva kao razdoblja vedrine. (Sanja Lovrenčić)
15 godina Malih zvona – 12 nagrađenih knjiga temelj je kalendara Malih zvona za jubilarnih 15 godina rada koje će se navršiti u 2025. Svaki mjesec u sljedećoj godini obilježen je jednom od brojnih nagrađenih knjiga za odrasle i za djecu u našem izdanju. Uz tri ili više naručenih knjiga kalendar dobivate besplatno!