• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

U prvom licu

Žrtvovanje čarolije

17,00 

Eseji sabrani u ovoj knjizi otkrivaju izvorišta i meandre višegodišnje potrage Sanje Lovrenčić za autentičnim likom Ivane Brlić Mažuranić. Iz vlastite „prakse svijeta” – koja integrira iskustva književnice, prevoditeljice, urednice i nakladnice – Sanja Lovrenčić pripovijeda kako su je Ivanine dopisnice ocu potakle da napiše biografski roman U potrazi za Ivanom, kako su je čitateljske reakcije potom navele da objavi Ivanin djevojački dnevnik Dobro jutro, svijete!, a studija Luđakinja na tavanu Sandre Gilbert i Suzane Gubar ohrabrila da svoja istraživanja oblikuje u predavanja na kojima se temelji ova knjiga. Objašnjavajući palimpsestni karakter ženskog pisanja, trajnu napetost između intimne nelagode i javnih alibija za pisanje, autorica ne konstruira neku „svoju Ivanu”, nego iščitava „Ivaninu Ivanu” – od feminističkog ključa kojim „otključava” Priče iz davnine, preko komparativnog portreta Gite i „umjetnice u mladosti” iz Ivaninog dnevnika, do potpunog raščaravanja književnih i privatnih svjetova… Esej se pritom pokazuje izuzetno podatnim žanrom koji autorici omogućava da se obrati širokoj publici ne samo kroz pomne analize nego i introspekcijskim umetcima, imaginarnim dijalozima te ciklusom pjesama kojim zaključuje knjigu. (Lidija Dujić)

U potrazi za Ivanom

18,00 

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić…(Anita Peti-Stantić)

Chopin

17,00 

Franz Liszt napisao je biografiju svoga prijatelja i kolege Frédérica Chopina dvije godine nakon njegove smrti. Govoreći o njegovoj glazbi, uz mnoge reminiscencije na poeziju, klasičnu mitologiju i običaje Chopinove domovine Poljske, autor mnogo govori i o sebi, svom doživljaju umjetnosti i života.

Prvo izdanje ove nekonvencionalne romantičarske biografije prvi put u hrvatskom prijevodu, uz uvodni esej Veljka Glodića.

 

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin

17,00 

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872. – 1915.) pripada nekolicini skladatelja u povijesti glazbe koji su svojim djelima dosegnuli univerzalnu svjetsku važnost; i u hrvatskoj glazbi Skrjabin je ostavio neizbrisiv trag utječući na razvoj mnogih skladatelja. Njegov glazbeni izričaj baštini europski modernizam, impresionizam, ekspresionizam, ali i specifične harmonijske i skladateljske postupke kojima su se služili njegovi ruski suvremenici – to su osnove na kojima Skrjabin gradi vlastiti originalan stil. Ova biografija iz pera uglednog ruskog muzikologa Igora Belze, prvi put objavljena 1983., prikazuje skladateljev život i djelo temeljeći se na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi. Ta građa uključuje skladateljevu korespondenciju, zapise suvremenika, kritike, partiture. U pripovijest o Skrjabinovu životu Belza unosi i analize njegovih najznačajnijih djela na način koji može biti zanimljiv ne samo glazbenim stručnjacima nego i široj publici. Skrjabinova osebujna osobnost razvijala se kroz mnoga duhovna i emocionalna previranja, o čemu u ovoj knjizi svjedoče njegovi najbliži prijatelji – među njima su i glazbeni velikani poput Rahmanjinova, Rimski-Korsakova, Ljadova i Safonova Skrjabinovu užem krugu pripada i niz drugih umjetničkih osobnosti iz pokreta „rusko srebrno doba” različitih svjetonazora, u rasponu od pristalica misticizma i esteticizma pa do onih pod utjecajem Marxove i Nietzscheove filozofije, ili pak teozofije Helene Blavatsky i Steinerove antropozofije. Pod utjecajem toga duhovnog ozračja Skrjabin razvija svoje osebujne poglede na umjetnost i svrhu ljudskog postojanja koji se utjelovljuju i u njegovoj glazbi. (Veljko Glodić)

Zapisci iz dodirnutih krajeva

17,00 

Knjiga putopisa Miroslava Kirina objedinjuje bilješke iz različitih razdoblja autorova života, no odlikuje se koherent-nošću i stilskom dorađenošću te se doima poput organske cjeline. Moglo bi je se nazvati svojevrsnim triptihom: započinje zapisima iz Pariza 2005., njome dominira srednji dio posvećen boravcima u Kini, a završava kratkim bilješkama s putovanja po Hrvatskoj. Na toj se putanji autorova zapažanja kreću u širokom rasponu: od posve jednostavnih svakodnevnih sitnica koje mu se nađu u vidnom polju sve do široke kulturalne problematike dalekoistočnih prostora. Uza svu raznolikost motiva iz „dodirnutih krajeva”, putnikovu su pogledu svojstveni ista znatiželja i isti intenzitet. Trenuci koje bilježi često se pretvaraju u mikro-priče, a iz mnoštva ljudskih obrisa koji promiču njegovim listićima i bilježnicama neki zadobivaju puninu i pretvaraju se u dojmljive likove. Poput svojevrsne potke kroz Kirinove se „zapiske” provlači poezija – kao pokretač putovanja, kao predmet rada i razmišljanja ili pak kao latentna svijest o poetskim vrijednostima jezika. Stoga ova knjiga može pružiti užitak ljubiteljima putovanja, kao i ljubiteljima dobre književnosti. (S.L.)

Istrijebiti svu gamad

16,99 

Istrijebiti svu gamad – exterminate all the brutes – riječi su iz čuvenog romana Josepha Conrada „Srce tame“. U knjizi suvremenog švedskog književnika Svena Lindqvista te riječi nisu samo naslov, nego i nit vodilja oko koje se gradi tekst. Jer autorov boravak u Africi krajem osamdesetih godina 20. stoljeća nipošto nije rezultat avanturizma ili obične putničke znatiželje; ponijevši sa sobom preteču prijenosnog računala i velike diskete s povijesnim materijalima koje je dugo skupljao, Lindqvist istražuje zatajen, potisnut i mučan dio prošlosti moderne europske civilizacije. Rezultat je izuzetno dojmljiv hibridan tekst, u kojemu se dnevnički zapisi o onome što neposredno okružuje autora na rubovima Sahare isprepliću s prizorima iz snova, postupno sve više obilježenih onim što čita. Na temelju te lektire pak nastaje glavna pripovjedna nit Lindqvistova teksta: kronološki i logički uobličen slijed svjedočanstava koja bjelodano povezuju stavove i postupke Europljana koji su provodili imperijalističku kolonizaciju sa stavovima i postupcima institucionaliziranog rasizma koji je uspostavila Hitlerova Njemačka. Lindqvistova knjiga objavljena je na švedskom 1992., četiri godine kasnije prevedena je na engleski, međunarodna kritika prihvatila ju je kao izuzetno značajno i kvalitetno djelo, a po njoj je 2021. snimljena i zapažena dokumentarna serija.

 

Book #4619

Bretonska pjesma

15,90 
U dva autobiografska teksta objedinjena u ovoj knjizi – Dijete i rat i Bretonska pjesma – francuski nobelovac J. M. G. Le Clézio (1940.) polazi od vrlo konkretnih, osjetilnih iskustava iz vlastitog djetinjstva, da bi se vinuo do razine promišljanja svijeta na kojoj se lokalno i pojedinačno preobražava u opće i univerzalno. Tako u dojmljivom tekstu Dijete i rat opisuje što je proživio u prvih pet godina svojeg života, sa svom faktografskom nesigurnošću i intenzitetom ranih sjećanja; no istodobno, svako malo izlazeći iz okvira osobne biografije, postupno stvara amblemski lik djeteta u ratu: djeteta izloženog gladi i strahu, koje ne poznaje nikakvo drugo stanje te nema sjećanja koja bi mu mogla poslužiti kao utjeha ili nada, djeteta koje ne razumije, ali sluti da oko njega postoji neka teška prijetnja, nevoljnog svjedoka koji mora slušati zagonetne i strašne rečenice o nasilju. Smatrajući da je iskustvo rata bilo presudno u njegovoj odluci da se posveti pisanju, J. M. G. Le Clézio ostat će vjeran tom liku ratnog djeteta kakvo je i sam bio, kao i drugim nevoljnim svjedocima nasilja na svijetu, dovodeći ih na scenu u mnogim svojim romanima.
U Bretonskoj pjesmi pak govori o ljetnim mjesecima koje je između svoje devete i četrnaeste godine provodio u Bretanji, kraju odakle potječe njegova obitelj. U slikama koje dočarava s virtuoznom lakoćom vlada vanvremenska svježina ranih osjetilnih doživljaja: izbliza vidimo kako ga nagli dolazak plime tjera da prvi put zapliva, kako uspostavlja kontakt s ne-ljudskim svijetom u liku jedne hobotnice, kako se igra s kukcima, kako ga preplavljuje okus starinskih palačinki i miris toplog jabučnog vina. Oscilirajući između prošlosti i sadašnjosti, autor se trudi izbjeći idealizaciju negdašnje Bretanje i nostalgiju, koju smatra nezdravim osjećajem – ali ne uspijeva sasvim. U tom sada izgubljenom svijetu oskudice i gladi postojale su neke ljepote i neke vrline, povezanost sa zemljom i otvorenost prema moru, sve što se čuje u zvuku „bretonske pjesme” koji se razliježe nad ledinom u suton. Prihvaćajući modernost i razmišljajući o budućnosti, Le Clézio je ipak najdojmljiviji kad dočarava prizore iz
nestalih prostora prošlosti.

Herbarij – priče o biljkama

11,60 

Druga prozna knjiga Jane Prević Finderle, nakon „Mosta od sedre” objavljenog u ovoj biblioteci 2019., nastaje i kao nastavak i kao svojevrsna suprotnost autoričinu prvijencu. Nastavak, jer se i dalje radi o kratkim prozama nadahnutim osobnim doživljajima, pisanim na jednostavan i neposredan način; suprotnost, jer je „Most od sedre” bio posvećen putovanjima i susretima, to jest horizontalnom kretanju kroz prostor, dok je „Herbarij”, koji govori o životu bilja i o najbliskijim ljudima, usmjeren vertikalno – kretanje kroz prostor zasjenjeno je kretanjem kroz vrijeme. Jer svaki, pa i ovaj herbarij, između ostalog je i knjiga sjećanja.

Naše doba, čini se, pojačava osjetljivost za zeleni svijet, čija ugroženost postaje sve očitija. No osjetljivost Jane Prević Finderle za raslinje nije stvar suvremenih trendova, iako se potreba za stvaranjem herbarija od riječi možda javlja i pod utjecajem sve jače opće svijes-ti o važnosti zelenila u doba klimatskih promjena. Autorica ove knjige od najranije dobi živi u bliskoj povezanosti s biljkama, stoga može govoriti o njima iz posve osobne, gotovo lirske perspektive, autentičnim jezikom jednostavne prisnosti. U prvom planu joj nije nikakva općenita problematika kao ni botaničko znanje – iako mnogim znanjima očito raspolaže – nego osobni pojedinačni doživljaj, neki pomak, neko otkriće, neko malo čudo, poput onih na koja joj u doba adolescentskog spleena skreće pažnju njezina teta Mirjana kad joj govori o žiru i hrastu. (S.L.)

 

Book #4550

Plava knjiga

16,99 

Plava knjiga Ericha Kästnera sakuplja gotovo sve tekstove koje je autor napisao tijekom Drugog svjetskog rata. Budući da se Kästner već 1941. godine našao na popisu njemačkih pisaca kojima je rad zabranjen, literarnu je djelatnost tijekom rata morao prikrivati. Rješenje je bilo ingeniozno jednostavno: pisao je u bilježnice sakrivene u knjigu plavih korica koju je držao skrivenu na očitom mjestu: među tisućama svezaka kućne biblioteke. Najistaknutije mjesto među ovim tajnim ratnim zapisima zauzimaju dnevničke bilješke. Premda je u nekoliko prilika nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast Kästner boravio u inostranstvu te, kao već tada renomiran pisac, imao priliku ostati u emigraciji, on se opetovano vraćao u Berlin u kojem je proveo veći dio rata. Kästner je naime, unatoč osobnom riziku, htio neposredno svjedočiti povijesnim događanjima kao svojevrstan kroničar; također, te je materijale htio iskoristiti kao predložak za velik roman koji nikad nije uspio napisati. Plava knjiga, međutim, donosi i fragmente tog literarnog projekta, svjedočeći o njegovom razvoju i dezintegraciji. Plava knjiga tako sadrži ne samo nelagodno blizak pogled na Njemačku pod nacionalsocijalističkom diktaturom nego i za hrvatsku publiku posve svjež pogled na literarni rad autora Emila i detektiva, Tončeka i Točkice te Letećeg razreda. 

Ženski svijet Britanske Indije

17,00 

O britanskom kolonijalnom pothvatu u Indiji uglavnom se piše iz perspektive muške povijesti osvajanja i vladanja, no dio tog pothvata gotovo od početka bile su i kolonijalne žene. Knijga Biljane Romić, napisana na temelju višegodišnjeg proučavanja dnevnika i pisama Engleskinja koje su boravile u Indiji, približava čitatelju živote i glasove tih žena. Odlazile su u veliko nepoznato, često nepripremljene za nedaće drugog podneblja i društvene uloge u kojima će se naći.  Odlazile su kao supruge, guvernante, učiteljice, kao mlade žene u potrazi za bračnim partnerima; ponekad kao poduzetnice, misionarke, avanturistice. Mnoge nisu izlazile iz okvire koje im je zadala britanska kolonijalna zajednica, no neke su pokazale i da je moguće prevladati ograničenja vlastitog vremena, klase i spola u odnosu prema Indiji i Indijcima. Opsežno citirajući njihove zapise, autorica ove knjige govori o takozvanoj “maloj povijesti”, onj koja nastaje na marginama velikih povijesnih događanja, ali je bez nje nemoguće stvoriti potpuniju sliku prošlosti.

Zvučni svijet

17,00 

Pripovijest koja se poput mozaika slaže u ovoj knjizi počela je 1906., kad je mlad i nepoznat pisac Victor Segalen pokucao na vrata slavnog skladatelja Claudea Debussyja i predložio mu da zajedno napišu operu. Koliko god se to činilo ne­običnim, Debussy je prihvatio; nakon početnih nedoumica u vezi s temom, predložio je da se pozabave mitom o Orfeju. Segalen je ubrzo poslao prve skice, a zatim se rad na tekstu protegnuo sve do trenutka kad se, u proljeće 1909., Segalen otputio u Kinu. Njegova višegodišnja odsutnost, zatim Prvi svjetski rat te Debussyjeva teška bolest neki su od razloga zbog kojih opera naposljetku ipak nije napisana. No ostaje „zvučni svijet“ dvojice autora – sačuvan u pismima, zabilježenim razgovorima, jednoj pripovijesti i jednoj neuglazbljenoj drami. Ti raznorodni, no ipak povezani tekstovi živo svjedoče o jednoj izvanrednoj umjetničkoj suradnji, o prijateljstvu koje je u njoj niklo, o osobnostima i sklonostima dvojice autora, kao i o svijetu u kojemu su živjeli i stvarali.

 

Book #3167

Ludwig van Beethoven

16,00 

Franz Wegeler i Ferdinand Ries u svojim biografskim bilješkama o Ludwigu van Beethovenu, po prvi put prevedenima na hrvatski jezik, stvaraju prijateljsku, iskrenu i nadasve ljudsku sliku o glazbenom geniju, u naše vrijeme često zasjenjenom raznim mitovima koji su se o njemu stvarali i ustalili tijekom stoljeća. Beethovenovi suvremenici i prijatelji Wegeler i Ries pišu gotovo razgovornim jezikom, pristupačnim i suvremenom čitatelju, redajući zapise o općim biografskim činjenicama, ali i brojne zanimljivosti o skladateljevoj osobnosti, te često šaljive i zabavne anegdote iz njegova života. Rastvarajući mit o slavnome glazbeniku, prikazuju svojeg prijatelja opterećenog svakodnevnim životnim problemima, ljubavnim i financijskim; rastrgnutog između očekivanja temeljenih na svjetskoj slavi i zdravstvenih problema; pokretanog iskrenim željama i nadama, te ponajprije težnjom za iznimnim umjetničkim stvaranjem.

 

Book #2809

Most od sedre

11,00 

U “Mostu od sedre” autorica Jana Prević Finderle, na temelju vlastitog iskustva i sjećanja, uvodi nas u život putnika i svijet putovanja. Kratke putopisne crtice djeluju na čitatelja kao originalne razglednice; koncizan opis proizašao iz autoričinog dojma o nekom mjestu, suputniku ili gostu pred očima nam se pretvara u sliku. Od skromnog ljetovanja na Jadranskom moru u ranom djetinjstvu, preko nešto kasnijih obiteljskih putovanja automobilom u Pariz i London, pa sve do samostalnih lutanja svijetom u odrasloj dobi, autoričin tekst, ponekad humorističan, ponekad melankoličan, te gotovo uvijek nostalgičan, djeluje nam blisko te nas potiče da se i sami upustimo u pustolovinu. Tekst je popraćen crtežima Mate Rupića, koji je tehnikom tuša vješto i promišljeno  neke od živopisnih trenutaka Janinih priča prenio na papir.

 

Book #2795

Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti

14,60 

U biblioteci “U prvom licu” donosimo izbor fragmenata iz putničkih bilježnica književnice Sanje Lovrenčić, nastalih tijekom 2016. i 2017. godine.
Balansirajući između proze i poezije, između ladanjskih umjetničkih rezidencija i vizura velegrada, između tvrde stvarnosti i mekih iskoraka u imaginarno, autoričin glas s velikom slobodom iskušava različite registre jezika, vodeći čitatelja u osebujnu književnu avanturu.

 

Book #2807

 

Bračni dnevnik

14,60 

Izdanje namijenjeno svim ljubiteljima klasične glazbe. Godina 1840., grad Leipzig: mlada, ali svjetski poznata pijanistica Clara Wieck i još uglavnom nepoznati skladatelj Robert Schuman uspjeli su se vjenčati, unatoč svim zaprekama. Dan nakon vjenčanja, na Robertov poticaj, počinju bilježiti želje i nade, brige i radosti bračnoga života. Pišu naizmjence, svatko po tjedan dana, isprva s mnogo zanosa. Stranicama njihovog dnevnika – koji prvi put objavljujemo u hrvatskom prijevodu – promiču brojni likovi povezani s glazbenim životom onodobne Europe; govori se o koncertima i kućnom muziciranju, o skladanju i „studiranju“ tuđih skladbi, o svakodnevici prožetoj glazbom – i govori se o ljubavi. No u tim prvim godinama braka, koje su za Roberta bile razdoblje velike kreativnosti, a za Claru svojevrsnog zastoja, nije ipak sve onako svijetlo i lako kako bi trebalo biti…

 

Book #2917