• 0 Knjige - 0,00  (0,00 kn)
    • Košarica je prazna.

Autor/ica

Igor Belza

Igor Fjodorovič Belza, muzikolog, skladatelj i književni kritičar, rodio se 1904. u poljskoj plemićkoj obitelji, u Kielcu u Poljskoj (koja je tada bila dio Ruskog Carstva); djetinjstvo je proveo u Varšavi. Tijekom Prvog svjetskog rata njegova se obitelj preselila u Kijev. Ondje je Belza upisao Kijevski konzervatorij te diplomirao 1925. u klasi kompozicije Borisa Ljatošinskog. Studirao je i filologiju na Kijevskom sveučilištu. Od 1925. predavao je na Kijevskom konzervatoriju, od 1936. u zvanju profesora. Od 1930. do 1937. bio je direktor odjela za glazbu u Kijevskom studiju za umjetnički film; tih je godina pisao i filmsku glazbu. Pred njemačkim napadom na SSSR 1941. Belza se povlači u Moskvu, gdje postaje profesor na moskovskom Konzervatoriju „Čajkovski" (1942. – 1949.) U vrijeme vala „borbe protiv kozmopolitizma" bio je izložen teškim kritikama. Od 1954. do 1961. radio je na Institutu za povijest umjetnosti, a kasnije je vodio Odjel za kulturu Instituta za slavistiku i balkanologiju. Godine 1954. na temelju disertacije o češkoj glazbi stekao je naslov doktora umjetnosti. Godine 1967. dobio je počasni doktorat filozofije na Karlovom sveučilištu u Pragu, a nositelj je i različitih drugih priznanja. Autor je niza djela o povijesti češke, poljske i ukrajinske glazbe, kao i monografija o ruskim skladateljima i piscima. Skladao je četiri simfonije, pet klavirskih sonata i dvije sonate za violončelo, gudački kvartet te glazbu za nekoliko predstava i filmova. Preminuo je 1994. u Moskvi.

Ostali naslovi autora/ice

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin

17,00  (128,09 kn)

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872. – 1915.) pripada nekolicini skladatelja u povijesti glazbe koji su svojim djelima dosegnuli univerzalnu svjetsku važnost; i u hrvatskoj glazbi Skrjabin je ostavio neizbrisiv trag utječući na razvoj mnogih skladatelja. Njegov glazbeni izričaj baštini europski modernizam, impresionizam, ekspresionizam, ali i specifične harmonijske i skladateljske postupke kojima su se služili njegovi ruski suvremenici – to su osnove na kojima Skrjabin gradi vlastiti originalan stil. Ova biografija iz pera uglednog ruskog muzikologa Igora Belze, prvi put objavljena 1983., prikazuje skladateljev život i djelo temeljeći se na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi. Ta građa uključuje skladateljevu korespondenciju, zapise suvremenika, kritike, partiture. U pripovijest o Skrjabinovu životu Belza unosi i analize njegovih najznačajnijih djela na način koji može biti zanimljiv ne samo glazbenim stručnjacima nego i široj publici. Skrjabinova osebujna osobnost razvijala se kroz mnoga duhovna i emocionalna previranja, o čemu u ovoj knjizi svjedoče njegovi najbliži prijatelji – među njima su i glazbeni velikani poput Rahmanjinova, Rimski-Korsakova, Ljadova i Safonova Skrjabinovu užem krugu pripada i niz drugih umjetničkih osobnosti iz pokreta „rusko srebrno doba” različitih svjetonazora, u rasponu od pristalica misticizma i esteticizma pa do onih pod utjecajem Marxove i Nietzscheove filozofije, ili pak teozofije Helene Blavatsky i Steinerove antropozofije. Pod utjecajem toga duhovnog ozračja Skrjabin razvija svoje osebujne poglede na umjetnost i svrhu ljudskog postojanja koji se utjelovljuju i u njegovoj glazbi. (Veljko Glodić)