• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Autorica

Lidija Dujić

Lidija Dujić (1965.) diplomirala je i doktorirala filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suautorica je priručnika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeničke serije Hrvatski ja volim (2007.) te Knjige o Sunčani i Severu (2010.). Autorica je basnolikih priča za djecu Plagva (2007.) i zbirke stihova Suhozid (2010.). Djelovala je kao lutkarska pedagoginja Učilišta ZeKaeMa i članica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom te bila predavačica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Predavala je hrvatski jezik i književnost u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, bila scenaristica radijskih i televizijskih serijala, urednica edukativnih izdanja – priručnika namijenjenih stručnom usavršavanju učitelja i biblioteke Novi profil lektire. Objavljuje književne kritike, recenzije, prikaze i znanstvene radove te održava predavanja i prezentacije posvećene recentnoj književnoj produkciji. U časopisima i antologijama zastupljena je kao pjesnikinja i autorica proza za djecu. Ilustrirala je knjigu Ronilac bisera (2000.) Ludwiga Bauera te Brezu Side Košutić (2005.).
Autorica je nekoliko knjiga objavljenih u nakladi Malih zvona: slikovnice ''Bajka iz plićaka'', zbirke poezije ''Plastron, osrčje'' te dviju književnih studija; ''Ženskom stranom hrvatske književnosti'' i ''Zovu ih književnicama''.

Ostali naslovi autora/ice

Dormitorij

14,00  11,90 

U zbirci pjesama „Dormitorij“ Lidija Dujić dograđuje i dosljedno razvija pjesnički univerzum koji je kao autorica skicirala u tri dosad objavljene zbirke poezije. Izdvajajući i očuđujući neke izabrane trenutke, pretvarajući bljeskove stvarnosti u promišljenu jezičnu strukturu, autorica stvara originalne i meditativne pjesničke kolaže, uz jasnu svijest o poeziji kao ne-običnom govoru. Njezino pjesništvo, koje bi se konvencionalno moglo nazvati intimističkim, zapravo je širokoga tematskog raspona, te se u njemu izdvojene osobne impresije nerijetko i efektno povezuju s problematikom iz šire sfere društvenog i umjetničkog svijeta (s osobitim interesom za žensku stranu tog svijeta), a u tim se jukstapozicijama i kontrastima nerijetko može naići i na dah fine ironije.

Dodatnu umjetničku vrijednost ovoj knjizi daju crteži akademskog umjetnika Dominika Vukovića.

 

Book #5276

Some Call them Lady-Writers

14,00  11,90 

This study in literary history brings to light various characteristics of the Croatian female literary scene in the late 19th and early 20th century. Focusing on three key figures – Dragojla Jarnević, Jagoda Truhelka and Ivana Brlić Mažuranić – the author makes visible a complex tissue of influences, shared existential preoccupations, positions on writing and recurrent literary motifs. The fundamental question leading her research – what was it like to be a female writer in a period where writing was still largely attributed to a male intellect? – thus gets a rich answer that tries to restore justice to silenced female voices. As the area of Croatian female literature is still largely unexplored, Dujić’s study presents an almost pioneering work that brings the reader not only a historical analysis, but also excerpts from previously unpublished archive materials: letters, diaries and personal notes by the three great writers around whom this book revolves.

Fairy Tale of Shallow Waters

10,00  8,50 

Picture book based on seashore debris used to evoke a setting and to provoke a story: shells and rubble become seashore, stones and wire become fish, and a little pebble-island becomes a witness of a fair tale that suddenly happens in the shallow water. The writer and the illustrator create an interplay between elements (water, stone, wind), transforming the ordinary set of things into a fantastic movement of awakened life. Fairy Tale of Shallow Waters served as a basis for a number of art workshops for preschool children.

Bajka iz plićaka

10,00  8,50 

Slikovnica Lidije Dujić i Dijane Nazor, tematizira igru kao preduvjet umjetničkog stvaranja. Riječ je o igri elemenata (vode, mora, vjetra, kamena…) kojom običnost svakodnevnog poprima dimenzije fantastičnog, očuđenog. Udaljeni otočić na morskoj pučini takvom igrom postaje i svjedok i protagonist „bajke“ koja se pred njim zbiva – kamenčići iz plićaka na koje valovi naplave koješta, postaju neobične (kamene) ribice… Ni iz čega – igrom – nastaje ono čega nema u stvarnosti, ali može biti kreirano umjetničkom imaginacijom.

Ženskom stranom hrvatske književnosti

14,00  11,90 

Idući ženskom stranom hrvatske književnosti Lidija Dujić slaže koncizan i zanimljiv pregled izabranog segmenta domaće književne povijesti. Ocrtava sociološke krokije hrvatskih književnica, iznosi kratke karakterizacije, uzgred problematizirajući ženski geto didaktičke i dječje književnosti. Analizirajući  i ponovno vrednujući neka djela, prihvaćena pod etiketom „ženske književnosti“, autorica dovodi u pitanje mnoga opća mjesta, ne štiteći se krinkom autoriteta znanstvene objektivnosti – pišući u prvom licu. Knjiga se temelji na njezinoj doktorskoj disertaciji, no nije namijenjena samo stručnoj nego i široj publici.

Zovu ih književnicama (e-izdanje)

Književnopovijesna studija o hrvatskim književnicama Dragojli Jarnević, Jagodi Truhelki i Ivani Brlić Mažuranić, utemeljena na dosad neobjavljenim arhivskim materijalima, donosi niz zanimljivih opservacija o vezama između značajnih likova (tada još slabo vidljive) ženske književne scene u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća.

 

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama:

   

 

 

Ženskom stranom hrvatske književnosti (e-izdanje)

Temelj knjige „Ženskom stranom hrvatske književnosti“ autoričina je doktorska disertacija koju je obranila 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za ovo izdanje tekst je dopunjen i prilagođen široj čitateljskoj publici.  Lidija Dujić u svojoj se knjizi bavi pitanjem ženskog pisma – ili prije mitom o ženskom pismu – na izvanredno inovativan i zanimljiv način, s jedne strane dekonstruirajući izvanknjiževne razloge za klišee o spisateljicama koji se neprestano iznova ponavljaju u povijesti hrvatske književnosti, s druge strane pak primjenjujući suvremenu književno-kritičku analizu na izabrane tekstove te ponovno vrednujući neka djela prihvaćena pod etiketom „ženske književnosti“; pritom dovodi u pitanje mnoga opća mjesta, kao i uobičajeni diskurs o tekstovima koje pišu žene.

Knjiga donosi koncizan i zanimljiv pregled povijesti hrvatske ženske književnosti, uzgred problematizirajući geto dječje književnosti uvijek otvoren ženama; ocrtava sociološki kroki hrvatskih književnica; propituje autobiografske i ispovjedne forme kao tipično ženske, te slika dva velika portreta – Cvijete Zuzorić i Irene Vrkljan – kao dva pola istog mita. No možda je najveća vrijednost ovoga teksta autoričin kritički, bistar pogled, koji jednom zanemarenom segmentu hrvatske književnosti daje dignitet te potiče na daljnje i drukčije čitanje knjiga koje pišu žene.

 

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama: