• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Autorica

Sanja Lovrenčić

Sanja Lovrenčić, književnica i prevoditeljica, ušla je u hrvatsku književnost 1987. zbirkom pjesama Insula dulcamara. Otad je objavila još sedam pjesničkih zbirki, a poezija joj je objavljivana i u domaćoj i stranoj periodici te prevođena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski, danski. Za knjigu Rijeka sigurno voli poplavu dobila je nagradu Kiklop.

Autorica je zbirki kratkih priča Wien Fantastic, Portret kuće i Zlatna riba i istočni Ariel, romana Dvostruki dnevnik žene sa zmajem, Klizalište, U potrazi za Ivanom (nagrada "Gjalski" 2007), Martinove strune / Martins Seiten (Literaturpreiss SMSK 2008.), Ardura (2012), vješanje kradljivaca ovaca, roman (2015) i Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost (2018). Autorica je fantastične trilogije Zmije Nikonimora te dviju zbirki autobiografskih zapisa: Zagrebačko djetinjstvo šezdesetih (2017.) i Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti (2020.)

Napisala je nekoliko knjiga namijenjenih djeci; za zbirku priča Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić dobila je nagradu "Grigor Vitez".

U programima Hrvatskog radija izveden je niz njezinih radio-dramskih tekstova, među kojima su neki izvođeni i izvan Hrvatske (na njemačkom, mađarskom, slovačkom i estonskom). Kao samostalni dokumentarist snimila je i režirala šest dokumentarnih radio-drama. Triput je sudjelovala u radu međunarodnog žirija festivala Prix Europa u Berlinu. Kao suradnica III. programa Hrvatskog radija izabrala, prevela i priredila niz tekstova s područja svjetske književnosti.

Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod zbirke kratkih priča Kuća duhova Virginije Woolf dobila nagradu "Kiklop" 2012.

Boravila je u rezidencijama za pisce H.A.L.D. (Hald Hovedgaard, Danska, 2014.), OMI International Arts Center (Ghent, SAD, 2015.), Villa Yourcenar (Francuska, 2016.), Chateau de Lavigny (Švicarska, 2017.) i Q 21 - MuseumsQuartier (Beč, 2017.).

Ostali naslovi autora/ice

Tišina zelenog

33,00 

Živi dodir s prirodom igra važnu ulogu u stvaralaštvu dviju autorica ove male pjesničko-likovne trilogije. Svaka na svoj način doživljava zelene svjetove – makar i sasvim malene, stiješnjene između gradskog asfalta – kao prostor tišine koja je otklon od svakodnevne stvarnosti i preduvjet za kreativni rad. „Tišina zelenog“ izvorno je naslov serije njihovih jedanaest rukopisnih umjetničkih knjiga. Povezujući domenu riječi i domenu slike, nekoliko mjeseci bavile su se gradskim zelenilom, prenoseći u svoj hibridni medij otiske krhkosti, raznolikosti, vitalnosti gradskog bilja. Iz tog zelenila izrastaju i u njega se ponovno vraćaju, kao kakav odraz životnog ciklusa biljnog svijeta, staloženi, kontemplativni i zapitani stihovi Sanje Lovrenčić, kao i organski protočne ilustracije tušem i pečati Ive Valentić. Završivši izvorni projekt „Tišina zelenog“ izložbom održanom u studenom 2023., autorice su sabrale skice i bilješke koje su nastale tijekom razdoblja rada na rukopisnim knjigama, te ih nadopunile i priredile za ovo izdanje.

Pjesničko-likovna trilogija „Tišina zelenog“ sastoji se od svezaka „Bistre slike“, „Ulomci iz osobne kronike“ i „Tišina zelenog: grad“. Opremljena je i proizvedena kao bibliofilsko izdanje.

Žrtvovanje čarolije

17,00 

Eseji sabrani u ovoj knjizi otkrivaju izvorišta i meandre višegodišnje potrage Sanje Lovrenčić za autentičnim likom Ivane Brlić Mažuranić. Iz vlastite „prakse svijeta” – koja integrira iskustva književnice, prevoditeljice, urednice i nakladnice – Sanja Lovrenčić pripovijeda kako su je Ivanine dopisnice ocu potakle da napiše biografski roman U potrazi za Ivanom, kako su je čitateljske reakcije potom navele da objavi Ivanin djevojački dnevnik Dobro jutro, svijete!, a studija Luđakinja na tavanu Sandre Gilbert i Suzane Gubar ohrabrila da svoja istraživanja oblikuje u predavanja na kojima se temelji ova knjiga. Objašnjavajući palimpsestni karakter ženskog pisanja, trajnu napetost između intimne nelagode i javnih alibija za pisanje, autorica ne konstruira neku „svoju Ivanu”, nego iščitava „Ivaninu Ivanu” – od feminističkog ključa kojim „otključava” Priče iz davnine, preko komparativnog portreta Gite i „umjetnice u mladosti” iz Ivaninog dnevnika, do potpunog raščaravanja književnih i privatnih svjetova… Esej se pritom pokazuje izuzetno podatnim žanrom koji autorici omogućava da se obrati širokoj publici ne samo kroz pomne analize nego i introspekcijskim umetcima, imaginarnim dijalozima te ciklusom pjesama kojim zaključuje knjigu. (Lidija Dujić)

Ključić

17,00 
Polazeći od slučajnog događaja – cipele koja se razvezala i ključića nađenog na ulici – malena junakinja ove slikovnice govori o svojim najbližima. Svakome od njih takav bi ključić mogao nečemu poslužiti, nešto njihovo otključati: maminu vitrinu, tatinu tajanstvenu ladicu, pretinac s ljubavnim pismima u bakinom ormariću, prijateljičinu posebnu pernicu, bratovu kutiju s figuricama zmajeva i vitezova. U svakoj epizodi razmišljanja o ključiću “otključava” se neka slika iz svakodnevice. No djevojčica na kraju zaključuje da će ključić najbolje poslužiti njoj samoj i njezinoj mašti.
Autorica ove priče o znatiželji priznata je i iskusna spisateljica Sanja Lovrenčić, a ilustracije potpisuje Lucija Mrzljak, nagrađivana umjetnica koja se školovala u Zagrebu, Pragu, Krakovu i Tallinnu.

 

Book #5726

U ritmu meandra s Julijem Kniferom

18,00 
O svemu što mi se sviđa zaželim ispričati priču – kaže pripovjedačica u ovoj knjizi. No priču o Juliju Kniferu i njegovim čuvenim meandrima nipošto neće ispričati sama. O anti-slici i anti-žarulji, o ritmovima crnog i bijelog, okomitog i vodoravnog, istraživanju i potragom za krajnostima progovara sam slikar riječima iz originalnih dnevničkih zapisa. A o njegovom putu prema meandrima i kroz meandre na svoj način pričaju i ilustracije inspirirane njegovom umjetnošću. U petoj slikovnici serije o likovnoj umjetnosti Sanja Lovrenčić i Dominik Vuković prikazuju opus jednog od najoriginalnijih i najcjenjenijih hrvatskih stvaralaca dvadesetog stoljeća.

 

Book #5676

Hrvatske narodne bajke

17,00 

Hrvatske narodne bajke koje je prema etnografskim izvorima ispričala Sanja Lovrenčić objavljujemo u novom ruhu, s ilustracijama Branke Hollingsworth Nare i novim autoričinim predgovorom. Za ovaj je tekst autorica svojevremeno dobila nagradu „Kiklop”, a knjiga je uvrštena na popis lektire za treći razred.

 

Book #5530

U potrazi za Ivanom

18,00 

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić…(Anita Peti-Stantić)

U pariškom ateljeu Jurja Plančića

16,00 

Četvrtu zajedničku slikovnicu o domaćim umjetnicima i umjetnicama spisateljica Sanja Lovrenčić i ilustrator Dominik Vuković posvetili su izvanrednom i široj javnosti nedovoljno poznatom slikaru razdoblja hrvatske moderne Jurju Plančiću. Priča započinje posjetom stvarnoj izložbi slika Plančićevog „pariškog opusa”, održanoj u Muzeju Starog Grada na Hvaru 2022. Odatle književno-likovni autorski dvojac „likovnim vremeplovom” kreće u Pariz, u atelje u kojemu je slikar radio tijekom nekoliko sretnih, ali posljednjih mjeseci svojega života. U trenutku u kojem vremeplov stiže njega nema u ateljeu, ali su tu neki drugi likovi: kistovi i boje, platna i palete razgovarat će s vremenskim putnicima, iznijeti niz pojedinosti iz umjetnikova života (utemeljenih na autentičnom umjetnikovu Dnevniku), te reći ponešto i o različitim slikarskim tehnikama, priboru i postupcima općenito. Priču dopunjuju popratna biografija i reprodukcije originalnih djela iz pariških godina (1928-1930.) u kojima je Plančić uspio stvoriti vlastiti stil, jedinstven u modernom hrvatskom slikarstvu, te postati priznat slikar na međunarodnoj likovnoj sceni onodobnog središta umjetničkog svijeta Zapada.

 

Book #5303

Priče za kraj svijeta

17,00 

U ovoj knjizi nagrađivana domaća autorica Sanja Lovrenčić objedinjuje kratke tekstove, uglavnom napisane za potrebe III. programa Hrvatskog radija – emisiju „Riječi i riječi“ – u razdoblju od 2017. do 2022., dodajući im i neke tekstove objavljene na vlastitim web-stranicama. Radi se o mikroprozama – tekstovima duljine jedne do tri autorske kartice – koje dobro korespondiraju s rasponom pažnje suvremenog čitateljstva, a među te kratke prozne fragmente umetnuto je i nekoliko pjesama sličnog sadržaja i atmosfere. U ovim tekstovima, u kojima je često prisutna osebujna ironija, smak svijeta događa se na (gotovo) svakodnevnoj razini, a “druge sitnice” mogu imati neočekivanu dubinu. Književne minijature Sanje Lovrenčić organizirane su u osam cjelina, u kojima se klizi od znanstveno-fantastične fikcije prema gotovo dokumentarističkim ulomcima „iz knjige o stvarnosti“, kojih je sve više prema kraju zbirke; mnogi od tih tekstova na originalan način tematiziraju okolišnu i društvenu problematiku, dočaravajući primjerice svijet koji radi štednje resursa živi svaki drugi dan, grad podijeljen na turizam i beskućništvo, veliki svjetski egzodus dostavljača, strojeve za zaustavljanje vremena, mitska putovanja i metaforičke životinje. Ponekad zabavan, ponekad zamišljen, autoričin glas ostaje beskompromisan u obrani umjetnosti slikanja/igranja riječima i posebno glasan protiv lažne/alternativne književnosti koja (navodno) realistično crta stvarnost, medije i politiku. Knjiga je opremljena crtežima akademske umjetnice Ive Valentić.

 

Book #5272

Crveni golubovi

19,00 

Novi roman Sanje Lovrenčić, „Crveni golubovi“, dvostruka je knjiga: prozni tekst, koji se oscilirajući na rubu fantastike bavi gorućim temama suvremenog svijeta, nadopunjen je „Pjesmaricom“, zbirkom poetskih fragmenata koje je autorica pisala kao skice za pojedine ulomke romana.

Radnja priče koja se iznosi na dva različita načina započinje dolaskom pripovjedačice na neimenovan otok. Naslijedivši kuću u gotovo napuštenom selu, ona dobiva razlog da se nakratko udalji od svakodnevne borbe za materijalnu egzistenciju. Krajolik u kojemu se našla nostalgično je idiličan: ruševne kamene kuće, divlji kapari, domaći sir, sunce i vjetar određuju taj mediteranski svijet. Sve sluti na to da će se ovdje, na distanci od ljudi, posla i rutine, otvoriti prostor za introspekciju, za suočavanje s vlastitom prošlošću, željama i nadama.

Zajedno s kućom, međutim, pripovjedačica je naslijedila i golubove koje je uzgajao njen preminuli rođak, Toni. Kad jednog jutra iznenada odluči osloboditi ptice iz golubinjaka, ni ne sluti da će joj se ti pismonoše ubrzo vratiti, i to u društvu prilično živopisnih gostiju. Golubovi naime na otok dovode neke Tonijeve stare prijatelje. Oni mu organiziraju trodnevne karmine te počinju pripovijedati fragmente zajedničke prošlosti: ostarjela kazališna družina koja je lutala Mediteranom, ili aktivni sudionici u previranjima za godina olova – junakinji se na temelju ponuđenih priča teško odlučiti. Na odlasku joj ta čudna skupina objašnjava pravu prirodu njenog novostečenog nasljedstva: uz kuću, ona nasljeđuje i obavezu da ispriča njihovu priču, priču koji nije dobro razumjela.

I tu mediteranskoj idili dolazi kraj: zamijenit će je istraživanje internacionalnog terorizma 1970-ih godina, revolt pred tadašnjim i sadašnjim srazom bogatstva i bijede, rastuća osjetljivost za devastaciju prirode, cyber-subverzije, utopijski virtualni prostori, traganje, strah i bijeg. Na fragmente priče svojih gostiju junakinja će odgovoriti vlastitima, koje će pak – kad se smiri vrtlog koji ju je ponio – gotovo nenamjerno ostaviti u nasljeđe novoj generaciji, za nove pokušaje.

 

Book #4714

Slova za svakoga

15,00 

Zaigrana i vesela, „Slova za svakoga” idealno su štivo za sve koji uče čitati i za one koji im u tome pomažu. U svakoj od trideset vrlo kratkih priča – kroz koje promiču mnogobrojni životinjski i ljudski likovi – dominira jedno slovo. Može ga se tražiti, okom ili uhom, a svaku se priču u istom stilu može i nastaviti. Zamišljena kao poziv na igru, ova originalna slovarica čini prve korake u stjecanju čitateljskih vještina lakima i zabavnima.

 

Book #4605

 

 

Boja vode: Mediteran

9,00 

„Boja vode: Mediteran“ umjetnička je knjiga nastala na temelju trećeg ciklusa „slikoknjiga“, tj. umjetničkih radova u kojima književnica Sanja Lovrenčić i slikarica Iva Valentić istražuju mogućnosti interakcije poezije i likovnosti. Ishodište tog ciklusa četiri su pjesme Sanje Lovrenčić, inspirirane prošlošću i suvremenošću mediteranskog prostora; napisane su 2016. godine i u međuvremenu prevedene na nekoliko stranih jezika; autorica ih je čitala na različitim međunarodnim književnim manifestacijama, a na francuskom su objavljene u časopisu Secousse. U formi „slikoknjiga“ ti se tekstovi utjelovljuju na rižinom papiru kao slobodan, ekspresivan potez kistom slikarice i kaligrafkinje Ive Valentić, koji stupa u dijalog s rukom ispisanim riječima. Fragmenti tih umjetničkih radova velikih formata (previđenih za galerijsko izlaganje) korišteni su kao likovni materijal za izdanje Malih zvona „Boja vode: Mediteran“ te povezani sa stihovima svih korištenih pjesama. Rezultat je meditativna cjelina koja daje vremena i prostora čitatelju da se vlastitim tempom kreće iz slike u tekst; interakcija dvaju medija rezultira povećanom koncentracijom i složenijim doživljajem i pročitanog i viđenog. Popratni tekst ovom izdanju napisao je Miroslav Kirin.

 

 

Book #3980

Marija u gradovima

16,00 

Marija u gradovima, novi naslov iz serije slikovnica Malih zvona o hrvatskim vizualnim umjetnicima, donosi prikaz života velike fotografkinje Marije Braut. Priča o njoj ispripovijedana je iz perspektive njenog nerazdvojnog pratioca, analognog fotoaparata; pripovijedajući neposredno i jednostavno, on izvještava o njihovim zajedničkim avanturama, motivima Marijina rada, osjećaju za ljude i predmete koji je ponekad dijelio s umjetnicom, a ponekad tek čeznuo za smirenim prizorima koje je lakše snimati. Tako nastaje lirski intoniran, vrlo suptilan prikaz života i rada umjetnice, prožet blagom nostalgijom za velikim dobom analogne fotografije, ali i nadom u njeno očuvanje. Uz to se najmlađi čitatelj u ovoj slikovnici može na pristupačan način upoznati s osnovama te umjetničke tehnike. Dominik Vuković uspostavio je dijalog s djelom Marije Braut koristeći nijansirane grafitne tehnike, a pripovjedačku igru slijedio je preuzimajući različite perspektive u odnosu na fotoaparat: čitatelj/ica se tako ponekad može zagledati u unutrašnjost te raspričane naprave, ponekad je vidi u akciji, a ponekad vidi prikaz upravo iz njene perspektive. Ilustrator time stvara ne samo dojam o tome kako vidimo analognu fotografiju već i izmaštan prikaz toga kako ona vidi nas. Pripovjedna se igra tako preslikava i u vizualnu komponentu, što ovu slikovnicu čini iznimno skladnim izdanjem. (Adrian Pelc) 

 

Book #3730

Marija in Cities

16,00 

Marija in Cities belongs to the series of Sanja Lovrenčić’s picture books about Croatian visual artists; this one is about the well-known photographer Marija Braut. The story about her is told from the viewpoint of her inseparable companion, the analogue camera, which directly and simply reports on their shared travels and work, the motifs of Marija’s photography, and her feeling for people and spaces, which the camera sometimes shared with the artist, and at other times just longed for calm scenes that are easier to capture. This is a lyrically intoned, very subtle depiction of the artist’s life and work, filled with a vestige of nostalgia for the great age of analogue photography, but also with hope in its preservation. In addition, the author offers the young readers an easy-to-understand introduction to the basics of this art technique.(Adrian Pelc, ed)

 

Book #4896

Crazy House

16,00 

A child with a “slow parachute” jumps from the roof of his building and describes the balconies next to which she/he flies. She/he then climbs the stairs and informs us about the interior of the apartments and their occupants. Each of the tenants is unique in their own way: someone is obsessed with English breakfast, someone sleeps in a cage because he is convinced he turns into a bird during the night, someone lives in an elevator with a pet snake, someone makes mechanical animals, someone builds walls and someone tears them down…

Descriptions of the occupants of the crazy house are fanciful, vivid and amusing; the text also contains a discreet educational point: regardless of the harmless “madness” of each of the tenants, in general they respect each other, and all together form a harmonious whole. The “crazy house” thus becomes a symbol of possible coexistence, of individual freedom embedded in the community.

To the easy playfulness of the text corresponds the artistic style of the illustrator Venda Vernić, offers the young reader a kind of gallery through which one can move in two directions, up and down, finding on every page a visual surprise.

 

Book #3707

Luda kuća

16,00 

Dijete s „polaganim padobranom“ skače s krova svoje zgrade te opisuje balkone pokraj kojih leti. Zatim se uspinje stubištem te nas izvještava o unutrašnjosti stanova i njihovim stanarima. Svaki je od stanara na svoj način osebujan: netko je opsjednut engleskim doručkom, netko spava u krletci jer je uvjeren da se noću pretvara u pticu, netko živi u liftu uz kućnog ljubimca zmiju, netko izrađuje mehaničke životinje, neto gradi, a netko ruši zidove…

Osim što su opisi stanara lude kuće maštoviti i zabavni, tekst Sanje Lovrenčić sadrži i diskretnu odgojnu poantu: bez obzira na bezopasna „ludila“ svakog od pojedinih stanara, oni uglavnom poštuju jedni druge i svi zajedno tvore harmoničnu cjelinu. „Luda kuća“ tako postaje simbol mogućeg suživota, individualne slobode uklopljene u zajednicu.

Vizualna komponenta utkana je u samu strukturu priče: ona funkcionira kao svojevrsna galerija kroz koju se može kretati u dva pravca, gore i dolje, te je vrlo zahvalna za ilustriranje. Laka zaigranost maštovitog teksta odgovara likovnom stilu ilustratorice Vendi Vernić koja je već pokazala (i u izdanjima Malih zvona) širinu vizualne imaginacije i sposobnost za igru.

 

Book #3654

 

 

Skica za junakinju

12,00 

Kao pjesnikinja dokazano vješte ruke, Sanja Lovrenčić skicira tajanstvenu junakinju. Tko je ona? Nakon čitanja, na nama je da zaključimo. Ili da je ostavimo da se još dugo oblikuje u nama. Jer ova zbirka pjesama računa na suradnju onoga koji pomno gleda i sluša, znatiželjna čitatelja osjetljiva na jezik i njegov onkraj. Sanja Lovrenčić poziva nas na pustolovno pjesničko putovanje kroz pjesme-epizode jedne posve osobite, nikada dokraja iskazive ili pak oštro iscrtane protagonistice, a s čijim se veseljima, dvojbama, uvidima i rezignacijama s lakoćom suživljavamo. (Dorta Jagić)