Autor

Rene Lovrenčić

René Lovrenčić rođen je 1928. u Zagrebu, gdje se i školovao te 1953. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu. Sljedeće godine izabran je ondje za asistenta na katedri opće povijesti novog vijeka. Doktorirao 1965., zatim izabran za docenta na spomenutoj katedri (za opću povijest od 1870.) Prije tog izbora tri godine držao nastavu i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, za predmet Povijest međunarodnih odnosa u novom vijeku. Godine 1973. izbran za izvanrednog, a 1981. za redovnog profesora. Kao profesor držao nastavu i na Fakultetu političkih znanosti, za predmet Opća povijest novog vijeka od 1789.-1945.. Od 1985. do odlaska u mirovinu 1996. voditelj katedre za opću povijest novoga vijeka odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu; niz godina vodio je postdiplomski studij istog odsjeka. U znanstvenom radu pretežno se bavio istraživanjima europske povijesti 19. i 20. stoljeća. Objavio knjige „Opća povijest: od Bečkog kongresa do Pariške komune“ (Zagreb, 1960.), „Geneza politike „Novog kursa““(Zagreb, 1972.) te niz znanstvenih rasprava, recenzija i osvrta. Sudjelovao u izradi nekoliko udžbenika za predmet povijesti, radio kao urednik i prevodilac; autor je dviju televizijskih serija: „Svijet 1900.-1939.“ (sinopsis, izvor video-materijala i autorski tekstovi za 15 emisija, emitirano 1977.) i „Slike vremena, svijet 1750.-2050.“ (izrada sinopsisa serije, izbor video-materijala, autorski tekstovi za osam emisija, emitirano 1984.). Rene Lovrenčić umro je 2012. godine u Zagrebu.

Njegova knjiga "Nemirni mir: svijet 1918. - 1939." objavljena je u nakladi Malih zvona 2011. godine.

Ostali naslovi autora/ice

Nemirni mir – svijet 1918.-1939.

90,00 kn

“Nemirni mir” profesora Renea Lovrenčića govori o dva desetljeća povijesti svijeta, od završetka jednog do početka drugog golemog krvoprolića. Ona nije tek faktografsko-kronološka naracija o zbivanjima, nego istraživanje o sudbonosnim fenomenima i procesima koji su obilježili to doba velikih nada, razočaranja i bojazni, vidovitih predviđanja i teških zabluda, ispravnih i promašenih kalkulacija. Po mnogo čemu je podsjećalo na dva desetljeća uoči I. svjetskog rata, no donijelo je i neočekivane novosti: prijetnju socijalne revolucije, moćan val antikolonijalnih pokreta, najveću ekonomsku krizu, fašizam i totalitarne diktature. U tom velikom, vrlo složenom i na različite načine povezanom spletu zbivanja čitatelj će naći razloge za dosad najveći od svih ratova, čiji brojni tragovi još uvijek žive.
Autor bazira tekst na obilnoj građi – izvorima i literaturi: britanskoj, francuskoj, ruskoj, njemačkoj i američkoj. Koristeći se uglavnom stranim izvorima, autor iznosi i vlastite sudove, ocjene i primjedbe. Do njih je došao godinama radeći kao profesor odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je bio voditelj katedre za opću (svjetsku) povijest Novog vijeka. Zbog interesa za tu temu često je držao kolegije upravo o rečenoj tematici, a nastavio se njome baviti i u mirovini.