• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Luda kuća

16,00 

Dijete s „polaganim padobranom“ skače s krova svoje zgrade te opisuje balkone pokraj kojih leti. Zatim se uspinje stubištem te nas izvještava o unutrašnjosti stanova i njihovim stanarima. Svaki je od stanara na svoj način osebujan: netko je opsjednut engleskim doručkom, netko spava u krletci jer je uvjeren da se noću pretvara u pticu, netko živi u liftu uz kućnog ljubimca zmiju, netko izrađuje mehaničke životinje, neto gradi, a netko ruši zidove…

Osim što su opisi stanara lude kuće maštoviti i zabavni, tekst Sanje Lovrenčić sadrži i diskretnu odgojnu poantu: bez obzira na bezopasna „ludila“ svakog od pojedinih stanara, oni uglavnom poštuju jedni druge i svi zajedno tvore harmoničnu cjelinu. „Luda kuća“ tako postaje simbol mogućeg suživota, individualne slobode uklopljene u zajednicu.

Vizualna komponenta utkana je u samu strukturu priče: ona funkcionira kao svojevrsna galerija kroz koju se može kretati u dva pravca, gore i dolje, te je vrlo zahvalna za ilustriranje. Laka zaigranost maštovitog teksta odgovara likovnom stilu ilustratorice Vendi Vernić koja je već pokazala (i u izdanjima Malih zvona) širinu vizualne imaginacije i sposobnost za igru.

 

Book #3654

 

 

Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom

15,00 

Kalendar ne izgleda dobro: nedostaje Siječanj! Nekamo se sakrio, prestrašen vijestima o tome kako više neće biti ni snijega ni zime. No dvoje putnika, djevojčica Srna i njen pomoćnik „hižar“ Mak, pomoću bakine čarolije ulaze u kalendar i kreću u potragu za uplašenim mjesecom. Neobičnim zazivima uspijevaju dozvati redom sve ostale mjesece  – fantastične likove koji pred njima izranjaju iz prirode. I kad napokon, poslije različitih dogodovština, uspiju pronaći Siječanj i uvjeriti ga da se vrati na svoje mjesto u kalendaru, obećavaju mu da će svu djecu svijeta upozoriti da prirodu treba voljeti i poštivati.

U svom proznom prvijencu Josip Čekolj, oslanjajući se na pripovjedačku tradiciju bajke, progovara o aktualnoj, suvremenoj tematici; ilustratorica Kaja Kajfež na sličan način, crpeći inspiraciju iz tradicionalne ali i suvremene likovnosti, gradi vizualni prostor ove pustolovne i na koncu ipak vedre potrage.

 

Book #2837

Žena u polarnoj noći

18,00 

Christiane Ritter, tridesetsedmogodišnja domaćica, majka jednog djeteta i žena s nešto umjetničkog obrazovanja, uputila se 1934. prema Svalbardu – točnije, prema sjevernoj obali otoka Spitsbergena – na poziv svojega muža, pomorskog kapetana i zaljubljenika u daleki sjever. Bila je opremljena svime što su joj dobronamjerni ljudi savjetovali da uzme za sobom, no nitko od njih nije znao što je točno čeka na odredištu. Vozeći se brodom prema sjevernim širinama, tajila je pred drugim putnicima krajnji cilj svojeg putovanja, znajući da po mišljenju većine takav pothvat nije za ženu. Jer, doista, prije Christiane nijedna se žena iz takozvanog civiliziranog svijeta nije odvažila otići u surove polarne prostore; njih se povezivalo isključivo s muškarcima, istraživačima, osvajačima divljine. Koliko god u prvi mah iznenađena, pa i zastrašena životom u arktičkoj pustoši, Christiane Ritter hrabro se upušta u pustolovinu. Prilagođava se tijesnoj kolibi, udaljenoj 250 kilometara od najbližeg naselja, nastambi koja pruža tek elementarnu zaštitu pred silama prirode, i trudi se u njoj voditi kućanstvo za supruga i njegovog pomoćnika Karla. Često ostajući sama – dok dvojica muškaraca odlaze u lov, na kojemu se temelji njihova prehrana – uspijeva izaći na kraj s fizički zahtjevnim okolnostima, strahom i tjeskobom.
Čak i u takvim situacijama ipak u njezinom doživljaju dalekog sjevera prevladavaju zadivljenost i strahopoštovanje pred okolnim prirodnim svijetom. Bilježenje dojmova i svakodnevnih aktivnosti riječju i slikom pomaže joj da izađe na kraj sa samoćom, pa i s teškim, dugotrajnim mrakom polarne noći. Te bilješke na koncu će poslužiti kao temelj za knjigu na kojoj će autorica raditi još dvije godine nakon povratka kući, nastojeći dati literarnu dimenziju svojim doživljajima. To joj je u potpunosti uspjelo; izuzetno dojmljivo opisuje arktički svijet, njegove životinjske stanovnike i klimatske specifičnosti, auroru borealis, dolazak leda, surovost stjenovite obale, život sitne ljetne vegetacije. Za razliku od drugih (muških) izvještaja iz polarnih prostora, u njezinom nije naglasak na poduzetnosti i hrabrosti istraživača i lovaca (iako se i o tome govori), nego na nezemaljskoj ljepoti krajnjeg sjevera i djelovanju njegovih ekstrema na ljudsku psihu. Knjiga Christiane Ritter Žena u polarnoj noći smatra se klasičnim djelom putopisne literature, te se na izvornom, njemačkom jeziku tiska u kontinuitetu od 1938., kad je prvi put objavljena. Prevedena je na osamnaest jezika i vrlo je zapažena i kao prijevodno izdanje; dosad nije bila prevedena na hrvatski.
 
Book #6345

Priče 1,2,3,4

15,00 

Četiri priče za djecu čuvenog francuskog dramskog pisca Ionescoa, prvi put u hrvatskom prijevodu.

Jednoga dana godine 1967. jedan je nakladnik rekao jednom ilustratoru neka predloži pisca s kojim bi želio surađivati. Ilustrator je hrabro predložio dvojicu svojih omiljenih dramskih autora, Samuela Becketa i Eugènea Ionesca. Premda se inače nije bavio pisanjem za djecu, Ionesco je prihvatio izazov i ubrzo napisao ove četiri priče „za djecu mlađu od tri godine“. U njih je pretočio neke trenutke iz vlastitog života i neke (verbalne) igre kojih se igrao sa svojom kćeri dok je bila malena. Njegov svijet slobodne mašte, humora i apsurda i u ovim je pričama jednako originalan i prepoznatljiv kao i u dramama, koje su mu donijele svjetsku slavu.

 

Book #2802

Jezikova juha / Tongue Soup

16,00 

Prošla baba s kolačima!
Ne cvjetaju mi ruže!
Pala sjekira u med!

Likovna umjetnica Petra Balekić tumači na svoj način – pomoću slika i riječi – samo neke od živopisnih izraza koji se često čuju u govornom jeziku. Za one koji znaju hrvatski, da se podsjete i nasmiju, a za one koji ne znaju, da se načude, nauče ih uz pomoć engleskog prijevoda i tako ne dobiju „jezikovu juhu” zbog neupućenosti.

 
Book #6336

Ptica Rugalica

16,00 

Nakon bijega iz zoološkog vrta, papiga Ara upušta se u avanturu u kojoj će po prvi puta vidjeti i upoznati neke druge životinje. Isprva ohola i samoljubiva, papiga nema razumijevanja za drugačije od sebe, sve dok ne upozna nekoga tko će je podsjetiti da vrlo često vanjština ne odražava nečiju osobnost…

Priča o Ptici rugalici, autorice Ljerke Rebrović, klasična je basna koja nosi jednostavnu, ali uvijek aktualnu i potrebnu pouku o tome koliko je važno razumjeti i prihvaćati različitosti drugih. Ivana Pipal kroz ilustraciju smješta simpatične i izražajne životinjske likove iz ove priče u divno oslikani krajolik.

 

Book #3148

Herbarij – priče o biljkama

11,00 

Druga prozna knjiga Jane Prević Finderle, nakon „Mosta od sedre” objavljenog u ovoj biblioteci 2019., nastaje i kao nastavak i kao svojevrsna suprotnost autoričinu prvijencu. Nastavak, jer se i dalje radi o kratkim prozama nadahnutim osobnim doživljajima, pisanim na jednostavan i neposredan način; suprotnost, jer je „Most od sedre” bio posvećen putovanjima i susretima, to jest horizontalnom kretanju kroz prostor, dok je „Herbarij”, koji govori o životu bilja i o najbliskijim ljudima, usmjeren vertikalno – kretanje kroz prostor zasjenjeno je kretanjem kroz vrijeme. Jer svaki, pa i ovaj herbarij, između ostalog je i knjiga sjećanja.

Naše doba, čini se, pojačava osjetljivost za zeleni svijet, čija ugroženost postaje sve očitija. No osjetljivost Jane Prević Finderle za raslinje nije stvar suvremenih trendova, iako se potreba za stvaranjem herbarija od riječi možda javlja i pod utjecajem sve jače opće svijes-ti o važnosti zelenila u doba klimatskih promjena. Autorica ove knjige od najranije dobi živi u bliskoj povezanosti s biljkama, stoga može govoriti o njima iz posve osobne, gotovo lirske perspektive, autentičnim jezikom jednostavne prisnosti. U prvom planu joj nije nikakva općenita problematika kao ni botaničko znanje – iako mnogim znanjima očito raspolaže – nego osobni pojedinačni doživljaj, neki pomak, neko otkriće, neko malo čudo, poput onih na koja joj u doba adolescentskog spleena skreće pažnju njezina teta Mirjana kad joj govori o žiru i hrastu. (S.L.)

 

Book #4550

Svi moji osim mene

13,00 

Treća zbirka pjesama Luke Mavretića, kojoj je radni naslov bio „Stanice”, temelji se na konceptu „unutarnjih putovanja” (koji autor eksplicitno razotkriva na kraju knjige); kojim ćemo se prostorima i u kojim smjerovima kretati najavljuje se u početnim tekstovima ove vrlo promišljeno izgrađene cjeline. U prvoj pjesmi, koja govori o nekome koga je otelo „sjeverno kraljevstvo”, usporedbom posla radiologa i pjesnika ocrtava se željeno područje djelovanja (obojica promatramo osjenčane dubine u ljudima / i inspiraciju nalazimo u velikim lomovima), ali i najavljuje vlastiti poetski prosede. Balansirajući između lirskog stiha i prozne rečenice, Mavretić teži za pročišćenom jednostavnošću te uspostavlja specifičan, razgovorni ton koji je bitan gradivni element njegova poetskog svijeta. (…) Motivičko bogatstvo i svojevrsna dnevnička neposrednost autorskog rukopisa čine ovu zbirku zanimljivom i svježom, a pažljivijim čitanjem razotkriva se koliko je promišljen autorov izbor riječi (…) u toj poeziji koja ne teži rimi niti ikakvoj strogoj formi, ali računa s izvedbom naglas. Zahvaljujući tome, stihovi, koji se prelamajulako i prirodno, doista jesu stihovi, unatoč interpunkciji koja uspostavlja dovršene, skladne rečenice i tekst čini bliskim prozi. Unatoč općem dojmu lakoće, radi se o zbirci promišljenih, dorađenih tekstova i pjesniku koji izabrane trenutke stvarnosti alkemijom riječi pretvara u pamtljive svijetle slike. (S.L.)

Srednji vijek rastumačen djeci

19,50 
Od kad do kad je trajao srednji vijek? Tko su bili vitezovi? U kakva su čudesna bića vjerovali ljudi u srednjem vijeku? Na ta i mnoga druga pitanja odgovara veliki francuski povjesničar Jacques Le Goff. Na način razumljiv i djeci i odraslima, koristeći pojednostavljen jezik znanosti, Le Goff razbija stereotipe o „mračnome” srednjem vijeku te nam otkriva mnoge zanimljivosti toga doba. Ilustrator Ivan Stanišić obogatio je Le Goffov tekst prikazima srednjovjekovnih ljudi, zamaka, katedrala, čudesnih bića… Kako bi se čitatelji upoznali i s domaćim prilikama u tom povijesnom razdoblju, ovo je izdanje dopu­njeno tekstom o hrvatskom srednjovjekovlju iz pera prof. Nevena Budaka.
 
Book #3923

Hrvatske narodne bajke

17,00 

Hrvatske narodne bajke koje je prema etnografskim izvorima ispričala Sanja Lovrenčić objavljujemo u novom ruhu, s ilustracijama Branke Hollingsworth Nare i novim autoričinim predgovorom. Za ovaj je tekst autorica svojevremeno dobila nagradu „Kiklop”, a knjiga je uvrštena na popis lektire za treći razred.

 

Book #5530

Piccola con piccolo

13,00 

Sitna djevojčica Piccola odmalena pokazuje neobično velik talent za glazbu. Oponašajući cvrkut ptica, pucketanje vatre, zvukove vjetra i svega što je okružuje, Piccola zadivljuje slušatelje svojim čudesnim melodijama.

“Piccola con piccolo” prva je slikovnica autora Brune Mezića. Kroz dopadljiv lik djevojčice Piccole i vješte igre riječima, autor invetivno povezuje talijanski i hrvatski jezik te ukazuje na velik utjecaj talijanskog jezika na suvremenu terminologiju klasične glazbe i umjetnosti.

Likovni odgovor umjetnice Klasje Habjan maštovito i promišljeno prati tekst te izražajno zaigranim stilom oživljava mali Piccolin svijet.

 

Book #3514

U potrazi za Ivanom (4. izdanje)

18,00 

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić…(Anita Peti-Stantić)

Tminice

15,00 

Krajem dana mrak ne pada poput nekog zastora. U sobi se tama počinje spuštati sa stropa i uzdizati s poda, pa se te dvije tame grle i miješaju stvarajući malene izdanke mraka – tminice. Ta djeca noći, koja polagano stiže, igraju se predmetima i sjenama, nigdje ne ostavljajući trajnog traga. Problem, međutim, nastaje kad tu igru počnu ometati veliki i mali ekrani te se na mjestu zaigranih tminica pojave sivkaste sjene. To je možda bezopasno, a možda i nije; jer s tminicama nestaje i njihova nezamjenjiva čarolija. No što god se dalje s njima događalo u stvarnosti, na stranicama ove slikovnice tminice žive svojim jedinstvenim životom koji nam maštovito dočaravaju Igor Rajki i Klasja Habjan.

 

Book #5125

Herbarium – Stories of Plants

11,00 

Jana Prević Finderle’s “Herbarium” could both be seen as a follow-up to her debut “The travertine bridge”, published in 2019, and its sheer opposite. One could argue that it’s a follow-up, because it is a book of short prose inspired by the author’s own experiences, delivered in a simple and direct way – and that it’s an opposite, as “The travertine bridge” was dedicated to travels and encounters, a horizontal motion through space, while “Herbarium”, a book about the lives of plants and the people closest to the author, focuses on travelling vertically, through time. For every herbarium, including Jana’s, is a book of memories. It seems that we live in times of increased sensitivity for the green world that surrounds us, a world that is getting more endangered with every day. But Jana’s soft spot for plantlife isn’t a result of any trend, although the need to create a herbarium made of words could have been influenced by the increasing eco-awareness in times of global warming. This author has, since early childhood, been living her life in close connection to plantlife, which enables her to talk about it from a personal, almost lyrical, perspective. Her authentic language depicts a simple closeness. The focus doesn’t lie on a problem or on the author’s knowledge of botany – which she clearly has – but rather on her personal experiences, her discoveries, little miracles she encounters, like the ones where her aunt Mirjana, in Jana’s adolescent days of spleen, tells her about an acorn and an oak.

Marija u gradovima

12,00 

Marija u gradovima, novi naslov iz serije slikovnica Malih zvona o hrvatskim vizualnim umjetnicima, donosi prikaz života velike fotografkinje Marije Braut. Priča o njoj ispripovijedana je iz perspektive njenog nerazdvojnog pratioca, analognog fotoaparata; pripovijedajući neposredno i jednostavno, on izvještava o njihovim zajedničkim avanturama, motivima Marijina rada, osjećaju za ljude i predmete koji je ponekad dijelio s umjetnicom, a ponekad tek čeznuo za smirenim prizorima koje je lakše snimati. Tako nastaje lirski intoniran, vrlo suptilan prikaz života i rada umjetnice, prožet blagom nostalgijom za velikim dobom analogne fotografije, ali i nadom u njeno očuvanje. Uz to se najmlađi čitatelj u ovoj slikovnici može na pristupačan način upoznati s osnovama te umjetničke tehnike. Dominik Vuković uspostavio je dijalog s djelom Marije Braut koristeći nijansirane grafitne tehnike, a pripovjedačku igru slijedio je preuzimajući različite perspektive u odnosu na fotoaparat: čitatelj/ica se tako ponekad može zagledati u unutrašnjost te raspričane naprave, ponekad je vidi u akciji, a ponekad vidi prikaz upravo iz njene perspektive. Ilustrator time stvara ne samo dojam o tome kako vidimo analognu fotografiju već i izmaštan prikaz toga kako ona vidi nas. Pripovjedna se igra tako preslikava i u vizualnu komponentu, što ovu slikovnicu čini iznimno skladnim izdanjem. (Adrian Pelc) 

 

Book #3730

Saturn na zimskom plivalištu Budućnost

20,00 

Priča je namijenjena čitateljskoj publici svih generacija, po karakteru je apsurdistička, no može ju se čitati na više razina – kao zaigranu fantaziju pristupačnu djeci, ali i kao svojevrsnu studiju jedne zajednice, alegoriju stanja melankolije, ili pak alegoriju općenitog odnosa ljudi prema nekoj ugrozi (poput npr. klimatskih promjena). Pripovijest počinje kad se jednog siječanjskog jutra u velikom bazenu iznenada pojavi planet Saturn, isprva u malenom formatu. Taj neočekivani događaj poremeti uspavanu rutinu redovnih posjetitelja plivališta, likova raznih profila i uzrasta. Osim s pitanjem kako se plinoviti div našao u njihovom bazenu, susreću se i s praktičnim problemima, jer Saturnova prisutnost uvelike ograničava njihove uobičajene aktivnosti. Manjak informacija i obilje ideja ne dovode ih do rješenja, te se odlučuju prilagoditi novonastalim okolnostima i nadati se da će planet nestati sam od sebe, kao što se i pojavio. Pritom jedni pokušavaju iz tog događaja izvući osobnu korist, drugi se prave da se ništa ne događa, treći se bave katastrofičnim prognozama, sve dok naposljetku zajednički ne zaključe da ipak nekako moraju iz svojega bazena izbaciti Saturn – koji raste – dok je to još moguće… Likovi su mješavina umjereno realističnih ljudi i utjelovljenja koncepata i arhetipova, a o njima mnogo govore već i njihova imena: Čovjek Koji Je Kupio svijet (vlasnik bazena), Mudar Čovjek (daje krajnje općenite i beskorisne savjete), Inženjer Piramida (graditelj Nepotrebno Kompliciranog Kanala između bazena i mora) itd. Umjetnička knjiga Vendi Vernić odlikuje se bogatstvom ideja, suptilnim smislom za humor, osebujnom vizualnom imaginacijom te izvanrednom vještinom izvedbe. (Sanja Lovrenčić)
 
Book #5927