• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Autor/ica

Luka Mavretić

Luka Mavretić rođen je u Karlovcu 1991. godine. Pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu završava preddiplomski i diplomski studij Dramaturgije. Poeziju objavljuje u književnim časopisima (Zarez, Književna republika, Quorum i Poezija), a za svoje pjesme, scenarije i projekte dobiva priznanja Zdravko Pucak za mlade pjesnike, Na vrh jezika, poticaj za književno stvaralaštvo Ministarstva kulture, scenarističku stipendiju Branko Bauer Društva hrvatskih filmskih redatelja, potpore Ministarstva kulture Italije, RE-ACT fonda i nagradu HBO Europe pri Zagreb Dox Pro programu. Član je Hrvatskog društva pisaca i Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela. Živi kao pjesnik, a radi kao copywriter, scenarist i filmski redatelj. ”Svi moji osim mene” u nakladi Mala zvona njegova je treća zbirka poezije.

Ostali naslovi autora/ice

Svi moji osim mene

13,00 

Treća zbirka pjesama Luke Mavretića, kojoj je radni naslov bio „Stanice”, temelji se na konceptu „unutarnjih putovanja” (koji autor eksplicitno razotkriva na kraju knjige); kojim ćemo se prostorima i u kojim smjerovima kretati najavljuje se u početnim tekstovima ove vrlo promišljeno izgrađene cjeline. U prvoj pjesmi, koja govori o nekome koga je otelo „sjeverno kraljevstvo”, usporedbom posla radiologa i pjesnika ocrtava se željeno područje djelovanja (obojica promatramo osjenčane dubine u ljudima / i inspiraciju nalazimo u velikim lomovima), ali i najavljuje vlastiti poetski prosede. Balansirajući između lirskog stiha i prozne rečenice, Mavretić teži za pročišćenom jednostavnošću te uspostavlja specifičan, razgovorni ton koji je bitan gradivni element njegova poetskog svijeta. (…) Motivičko bogatstvo i svojevrsna dnevnička neposrednost autorskog rukopisa čine ovu zbirku zanimljivom i svježom, a pažljivijim čitanjem razotkriva se koliko je promišljen autorov izbor riječi (…) u toj poeziji koja ne teži rimi niti ikakvoj strogoj formi, ali računa s izvedbom naglas. Zahvaljujući tome, stihovi, koji se prelamajulako i prirodno, doista jesu stihovi, unatoč interpunkciji koja uspostavlja dovršene, skladne rečenice i tekst čini bliskim prozi. Unatoč općem dojmu lakoće, radi se o zbirci promišljenih, dorađenih tekstova i pjesniku koji izabrane trenutke stvarnosti alkemijom riječi pretvara u pamtljive svijetle slike. (S.L.)