“Istančanošću verbalnog tkiva, sjenovitošću pobuđenih slika, hermetičnošću naslućenih značenja, Sanja Lovrenčić ostvarila je izdvojen, apartan literarni prostor, individualni otočić u arhipelagu suvremenoga hrvatskog pisma…
Stanoviti neoromantičarski ton probija iz naizgled klasicistički organizirane sekvence, ali gospodarska distanca možda je najprikladnija maska za artikulaciju prigušenog krika.” (Tonko Maroević)
Pjesme rađanja i umiranja zbirka je pjesama ljubavne tematike nagrađivanog autora Igora Grbića. Tema ljubavi razrađena je nekim od tipičnih postupaka – opisom dijelova lica ili tijela voljene, ispreplitanjem ljubavnog odnosa s elementima prirode, uspostavljanjem analogija između osjećaja i godišnjih doba. Ipak, čim pažljivije razmotrimo odnos lirskog subjekta, voljene i kozmosa, uočavamo otklone od niza konvencionalnih motiva i postupaka. U Grbićevoj poeziji lirski subjekt gubi poziciju čvrstog izvora emocije koji se izražava jezikom, a ljubav otvara divlji prostor unutar kojeg subjekt, objekt i svijet u beskraj mijenjaju mjesta (Kada jednom umrem tvojim tijelom/kada svineš dom u mome grobu/naša sreća bit će zamak samo/svakom rođenom u zlatnom dobu.) Time se Grbić upisuje u drugu tradiciju ljubavne poezije konstituiranu još u trubadurskoj lirici, koja ispod denotacije strasti uvijek skriva želju za nastavljanjem simboličke igre. (A.P.)
Nova zbirka poezija Lidije Dujić sadrži pjesme što ih je autorica pisala tijekom 2014. i 2015. godine (uz potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaranja) Pjesme su povezane u cikluse Uzgajivači leda, Vrijeme pustinje, Tanjur plime, Kolotrazi & plodoredi te Bunker anđela.
Nova knjiga Sanje Lovrenčić sadrži tekstove napisane tijekom višegodišnjeg razdoblja, nakon njezine zbirke pjesama Noćno doba (2009. Zbirka sadrži osamdesetak pjesama slobodne forme povezanih u cikluse – Bilješke iz ateljea, Scrabble, Animalia, Brojalice, Duboka crna.
Nova zbirka Aide Bagić sadrži pedesetak, što dužih, što kraćih pjesama koje su nastajale tijekom višegodišnjeg razdoblja, nakon njezine zapažene zbirke pjesama Ako se zovem Sylvia (2007.). Baveći se sjećanjima, svakodnevicom, „zvucima vlastite unutrašnjosti“, autorica se u prvom redu bavi pjesničkim jezikom, nadovezujući se na pjesnike eksperimentatore poput Ivana Slamniga i Anke Žagar. Od elemenata izgubljenih sjećanja, privatnih uspomena i privatnih fikcija, fragmenata bajki, preobraženih krhotina svakidašnjice, Aida Bagić stvara koherentan poetski svijet, potvrđujući ga uvijek iznova kao jedinu krhku mogućnost pripadanja.
Slike su zbirka kratkih proza prvi put objavljena 1916. godine te je zamišljene kao niz opisa izmišljenih ili napola izmišljenih kineskih slika. Djelo je podijeljeno u tri manja ciklusa: Magične slike opisuju različita fantastična bića i događaje, kao i različite likovne tehnike i materijale; Povorke i trofej danaka kraljevstava opisuju darove i poreze koje se donosi kineskom caru, a zamišljeni su kao dugačak svitak koji čitatelj razmotava; u Dinastičkim slikama pak nižu se portreti kineskih careva, ali samo onih koji su svoju dinastiju doveli do pada.
Pjesnička zbirka Stele Vicotra Segalena – jedno od klasičnih djela francuskog modernizma – prvi put u integralnom obliku u hrvatskom prijevodu, s novim kaligrafijama i prijevodom kineskih epigrama.
U biblioteci posvećenoj poeziji objavljujemo zbirku dansko-američke autorice Cindy Lynn Brown, u prijevodu Miše Grundlera. Knjiga suvremene motivike i originalne jezične invencije izazvala je niz pohvalnih reakcija danske književne kritike. Nadamo se da će i u Hrvatskoj izazvati interes čitatelja i kritičara.
Znatiželjna djevojčica Svjetlana strastvena je promatračica svijeta; voli čitati, proučavati, maštati. Za rođendan od roditelja dobiva savršen dar: veliku knjigu znanstvenika i izumitelja kroz povijest. Oduvijek opčinjena svime što leti, u knjizi odmah traži izume koji su čovjeku omogućili let u visine. Na svojim omiljenim mjestima za čitanje, poput viseće ležaljke u velikom vrtu ispred kuće, Svjetlana osluškuje prirodu i uz pomoć Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale te Hermana Potočnika sanjari o izumima nadahnutim prirodom koji su promijenili svijet.
Book #2805
Pepe je vrlo razigrani merkat – malena životinja koja živi na jugu Afrike. Upoznao je životinje, biljke, sve što ga okružuje i što mu je nadohvat ruke – no to mu nije bilo dovoljno. Jednoga dana Zemlja mu se učinila malenom za njegovu veliku znatiželju; pogledao je u nebo i otvorio mu se cijeli novi svijet… U svojoj prvoj slikovnici autorica Carolina Luzon pripovijeda nam priču o merkatu Pepeu i zagonetnom svemiru kojeg smo dio svi mi.
„Tri putnika u zemlju Nut“ prvi je tekst za djecu višestruko nagrađivane hrvatske pjesnikinje Dorte Jagić. U pustolovno bajkovitom stilu autorica pripovijeda priču o trojici braće koji napuštaju svoj kraj (kojim je zavladao zli zmaj), odlaze u svijet te se nakon niza doživljaja, promijenjeni i mudriji, vraćaju kako bi promijenili i vlastiti dom. Klasičnom obrascu bajke Dorta Jagić daje novi život, stvarajući dojmljive slike, pokazujući svu svoju jezičnu invenciju, vješto koristeći rimu i refrene. Tako nastaje originalna, duhovita cjelina koja prenosi mladom čitatelju i snažnu poruku. Ilustratorica Agata Lučić, kojoj je ovo prva slikovnica, vješto i dosljedno prati tekst kojemu sjajno odgovaraju njezin izražajni kolorit, maštoviti oblici te gotovo dječja zaigranost.
Book #2791
Kalendar ne izgleda dobro: nedostaje Siječanj! Nekamo se sakrio, prestrašen vijestima o tome kako više neće biti ni snijega ni zime. No dvoje putnika, djevojčica Srna i njen pomoćnik „hižar“ Mak, pomoću bakine čarolije ulaze u kalendar i kreću u potragu za uplašenim mjesecom. Neobičnim zazivima uspijevaju dozvati redom sve ostale mjesece – fantastične likove koji pred njima izranjaju iz prirode. I kad napokon, poslije različitih dogodovština, uspiju pronaći Siječanj i uvjeriti ga da se vrati na svoje mjesto u kalendaru, obećavaju mu da će svu djecu svijeta upozoriti da prirodu treba voljeti i poštivati.
U svom proznom prvijencu Josip Čekolj, oslanjajući se na pripovjedačku tradiciju bajke, progovara o aktualnoj, suvremenoj tematici; ilustratorica Kaja Kajfež na sličan način, crpeći inspiraciju iz tradicionalne ali i suvremene likovnosti, gradi vizualni prostor ove pustolovne i na koncu ipak vedre potrage.
Book #2837
Kao što već njegov naslov sugerira, ovaj je strip album čitav sagrađen oko izmjene godišnjih doba te sitnih dogodovština koje se uz njih vežu. Njegovi protagonisti – hrvatskoj publici dobro poznata ali zagonetna Zlatka, ribolovac i svemirski putnik Key te njegov galeb Yek, prepuštaju se gradnji snjegovića zimi, novim ljubavima u proljeće, skokovima u more ljeti, melankoliji ujesen. Oko tih dobro poznatih motiva Krešimir Zimonić plete profinjenu lirsku mrežu, gotovo uvijek utemeljenu u sugestiji: on nudi tek fragment događaja, bljesak uvida u raspoložen ja likova, nekad ironične, a nekad gotovo filozofske autorske izjave. Time nastaje bogat tekstualni predložak koji nikako nije ograničen na izmjenu replika likova – u Zimonićevom albumu progovaraju razni glasovi: nekad prirodne pojave, nekad obijesni galeb, a nekad sam pripovjedač. Ništa manje virtuozno nije izveden ni likovni pandan takvoj spisateljskoj tehnici: Zimonić se igra različitim stilovima, od gotovo impresionističkih kolorističkih rješenja do kolaža i likovnih referenci na popularnu kulturu. Tako nastaje bogata cjelina nekonvencionalnog sadržaja u kojoj se neprimjetno pretapaju male avanture, lirska raspoloženja i apstraktna razmišljanja o vremenu.
Book #2923
Slikovnica “Jabukan” donosi fantastičnu priču o četvero prijatelja koji za vrijeme ljetnih praznika, unatoč zabranama, prijeđu potok pokraj sela u kojem žive. S druge strane, međutim, ne otkrivaju ni “trolove, ni babaroge, ni kljovače ni zmajeva gnijezda”; ondje susreću bića koja su gotovo ista kao ljudi, ali žive u šumskim krošnjama. Jedan od tih „krošnjaša“, Jabukan, sprijateljit će se s četvoro djece te će im kroz igru otkrivati tajne šume. U ovu okvirnu priču autorica teksta Lana Momirski uplela je čitav niz motiva: neki od prijatelja nakon završetka školskih praznika preselit će se u veći grad, a središnja junakinja morat će se naučiti nositi s rastankom; djeca će uz Jabukana naučiti poštovati prirodu i sve njene stanovnike; šumski svijet postat će svojevrsno utočište, ali i prostor iz kojega se jasnije može sagledati probleme stvarnosti i osobne egzistencije. Priču prate nježni akvareli što su ih zajedno realizirale Ivana Koren Madžarac i Lana Momirski i tako dočarale mladom čitatelju svu živost, toplinu i raznolikost ovog tajanstvenog šumskog svijeta.
Book #2786
Višestruko nagrađivani talijanski tandem Beatrice Masini i Gianni De Conno u slikovnici Sretan put donose nam umjetnički i emotivan doživljaj putovanja i uspomena koje iza njih ostaju. Spoj veličanstvenih oniričnih slika i gotovo poetske proze vodi nas na put u nepoznato: ponekad je to put kojem znamo odredište, a ponekad samo besciljno lutanje; ponekad nailazimo na prepreke i iznenađenja, ponekad na „blaga koja još ne poznajemo“. Svako je putovanje jedinstven doživljaj, a spoznaje do kojih dolazimo, osjećaji kroz koje prolazimo i uspomene koje stvaramo njegove su dragocjene posljedice. Privlačne sanjive ilustracije i sugestivne poetske rečenice koje potiču dječju maštu i sanjarenje osvojile su mnoge čitatelje, a 2018. godine Beatrice Masini i Gianni De Conno za slikovnicu primaju najprestižniju nagradu u području dječje književnosti „SuperPremio Andersen“. Za velikog Giannia De Conna slikovnica o putovanju obilježila je kraj životnog puta; ona je posljednje i oproštajno djelo koje nam je ostavio prije prerane smrti.
Book #2781
U ovoj jedinstvenoj slikovnici četiri elementa slažu se u skladnu cjelinu: lirski tekst Sanje Lovrenčić tumači nam kako su nastajala djela velike slikarice; ekspresivne ilustracije Dominika Vukovića dodaju pripovjednim fragmentima vizualnu dimenziju; reprodukcije slika same Slave Raškaj upoznaju nas s likovnim djelima koja su rezultat priča što ih Lovrenčić pripovijeda, a na kraju slikovnice, kao svojevrstan pogovor, čitatelj će naći i biografiju Slave Raškaj, napisanu na jednostavan i djeci primjeren način, koja pričama i slikama što su prethodile daje čvrst i jasan okvir. Pred vama se stoga nalazi izdanje koje ima jasno izraženu edukativnu funkciju; ono na zaigran način upoznaje dijete sa životom, ali i konkretnim djelima velike slikarice. Šest šetnji Slave Raškaj prije svega je, međutim, pokušaj dvoje umjetnika – Sanje Lovrenčić i Dominika Vukovića – da stupe u dijalog s gluhom slikaricom, a iz tog se dijaloga po stranicama prosipaju zrnca ljepote.
Book #2901
