7,96 €
Nova zbirka Aide Bagić sadrži pedesetak, što dužih, što kraćih pjesama koje su nastajale tijekom višegodišnjeg razdoblja, nakon njezine zapažene zbirke pjesama Ako se zovem Sylvia (2007.). Baveći se sjećanjima, svakodnevicom, „zvucima vlastite unutrašnjosti“, autorica se u prvom redu bavi pjesničkim jezikom, nadovezujući se na pjesnike eksperimentatore poput Ivana Slamniga i Anke Žagar. Od elemenata izgubljenih sjećanja, privatnih uspomena i privatnih fikcija, fragmenata bajki, preobraženih krhotina svakidašnjice, Aida Bagić stvara koherentan poetski svijet, potvrđujući ga uvijek iznova kao jedinu krhku mogućnost pripadanja.
Format: 11,5×20
ISBN: 9789537760458
Broj stranica: 96
Uvez: meki
Godina izdanja: 2014.
O pjesničkom izričaju Aide Bagić, Miroslav Mićanović piše: “Pjesnikinja Aida Bagić, samosvjesnom autorskom gestom, piše poeziju (skicu, prozni zapis, mikroesej, roman u nastajanju) vlastitih života i njihovih vrtoglavih promjena, uvida i tajni. Čitatelj je uvučen u ono što je upisano u tekst kao prijepor o jezičnim promjenama, kao uzmicanje ili kao interveniranje u postojeće kanone i vrijednosti, konstrukcije i očekivanja: Što je tijelo i komu je ono meta? Što je njegova jednina i množina? Čemu je izloženo?
Govori ili pjeva: privlačna pokretljivost naslova, putovanje od sebe do sebe, silina usamljenosti i brojnost različitih imena, asocijacija, podsjećanja i čitateljskih datuma? I jedno i drugo, rekli bismo misleći i na prisutno i na ono neuhvatljivo, neizrečeno u knjizi odluka o odlascima, o disanju i težini tišine, o svakodnevnom i prolaznom, o pamćenju, volji i upornosti. S uzbuđenjem čitamo što se promijenilo u slici vremena, vremena koje živi usporedo s vidljivim i nevidljivim, zaboravljenim ili prešućenim. Čitajući otkrivamo kako na mjesta jednih pristižu druga tijela (koja su uvijek laka meta), kao što uvijek izlazeći iz jezika pristižemo u drugi jezik (poezije) skrivene suvremenosti, skrivenoga života, koji, možda baš zbog toga, postaje i naš.”
Književnopovijesna studija o hrvatskim književnicama Dragojli Jarnević, Jagodi Truhelki i Ivani Brlić Mažuranić, utemeljena na dosad neobjavljenim arhivskim materijalima, donosi niz zanimljivih opservacija o vezama između značajnih likova (tada još slabo vidljive) ženske književne scene u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća.
Prvi put pred očima javnosti, djevojački dnevnik Ivane Brlić Mažuranić, koji je vodila od 1888. do svojih zaruka u ljeto 1891., otkriva njene sanjarije o ljubavi, pisanju, domovini – i njen književni talent.
Pripovijest koja se poput mozaika slaže u ovoj knjizi počela je 1906., kad je mlad i nepoznat pisac Victor Segalen pokucao na vrata slavnog skladatelja Claudea Debussyja i predložio mu da zajedno napišu operu. Koliko god se to činilo neobičnim, Debussy je prihvatio; nakon početnih nedoumica u vezi s temom, predložio je da se pozabave mitom o Orfeju. Segalen je ubrzo poslao prve skice, a zatim se rad na tekstu protegnuo sve do trenutka kad se, u proljeće 1909., Segalen otputio u Kinu. Njegova višegodišnja odsutnost, zatim Prvi svjetski rat te Debussyjeva teška bolest neki su od razloga zbog kojih opera naposljetku ipak nije napisana. No ostaje „zvučni svijet“ dvojice autora – sačuvan u pismima, zabilježenim razgovorima, jednoj pripovijesti i jednoj neuglazbljenoj drami. Ti raznorodni, no ipak povezani tekstovi živo svjedoče o jednoj izvanrednoj umjetničkoj suradnji, o prijateljstvu koje je u njoj niklo, o osobnostima i sklonostima dvojice autora, kao i o svijetu u kojemu su živjeli i stvarali.
Book #3167
Tri priče iz čuvene zbirke Priča nad pričama (Lo cunto de li Cunti ili Pentamerone) Giambattiste Basilea prvi put u hrvatskom prijevodu! Zbirka, napisana u 17. stoljeću na napuljskom dijalektu, poslužila je kao inspiracija brojnim bajkopiscima tijekom stoljeća. Njegovi motivi provlače se kroz tekstove mnogih čuvenih knjiga, poput Perraultove i Grimmove zbirke. U svojim grotesknim bajkama – koje nipošto nisu namijenjene djeci – Basile uči čitatelja vrlini, poroku i baroknoj retorici. U našem izboru nalaze se priče Začarana košuta, Buha i Oderana starica, po kojima je i Matteo Garrone snimio film Il raconto dei raconti – Tale of Tales.
Book #3075
