fantastičnaknjiževnost

Mali rječnik biblijskih žena

12,00 

U svom subjektivno obojanom katalogu-galeriji ženskih likova iz Biblije Dorta Jagić ispisuje i objedinjuje niz književnih portreta biblijskih junakinja, crpeći građu u prvom redu iz biblijskog izvještaja, ali i iz znanstvene literature te osobnog upisivanja “između redova”. Izabranim junakinjama autorica daruje, uz obilje poezije, detaljno opisanu kosu, ponekad lice ili način hoda, poneku skrivenu misao.

U tom ženskom sabiranju, u kojemu se ističe raznolikost ženskih uloga, ravnopravno se susreću zvijezde kao Eva, Sara, Marija, Rebeka, ali i mnogo manje poznate a zanimljive žene kao poput Serve, Mikale, Atalije, Zareše. Sve su one za autoricu važne i bezvremene osobnosti koje izazivaju analizu, poniranje i identifikaciju, te neizbježne, ponekad humoristične a ponekad gorke, poveznice sa suvremenim kontekstom i problemima.

 

Smrtni besmrtnik

17,00 

Mary Wollstonecraft Shelley ostala je zapamćena u povijesti književnosti prije svega kao autorica Frankensteina ili modernog Prometeja, romana koji ne samo da je postao kamen temeljac žanrova znanstvene fantastike i horora, nego je u velikoj mjeri oblikovao i popularno-kulturnu imaginaciju čitavog prošlog stoljeća. Ova je iznimno produktivna autorica, međutim, pisala i povijesne romane, biografsko-autobiografsku prozu te kratke priče. Ova knjiga prvi put u hrvatskom prijevodu donosi izbor iz njezine kratke proze te sadrži četiri novele: Smrtni besmrtnikO duhovimaPreobrazba te Roger Dodsworth: reanimirani Englez. Već navedeni naslovi daju naslutiti da M. Shelley u svojim kratkim prozama razrađuje „gotičke” motive: u njima se pojavljuju likovi kojima neki duh najavljuje skoru smrt, kojima alkemičar slučajno daruje beskonačan život, đavolji patuljak krade tijelo, ili ih liječnik istraživač budi nakon tristogodišnjeg sna. Shelleyna proza nije zanimljiva samo zbog motiva; služeći se fantastičnim zapletima, autorica virtuozno plete mrežu registara i glasova koji artikuliraju ironično-filozofska razmatranja, gotovo parodijski interpretiraju englesku povijest, zapadaju u romantičarsko-retoričke zanose te nude iskrivljeno zrcalo znanstveno-empirijskom diskursu devetnaestog stoljeća. Priče Marry Shelley stoga funkcioniraju na više razina: ti ogledni primjeri žanrovske književnosti odzvanjaju diskretnom društvenom kritikom, finom ironijom i snažnom retoričkom invencijom te se stoga otvaraju različitim interpretacijama i raznolikim čitateljskim senzibilitetima.

U ritmu jeze – ponor plesova

13,00 

Zbirka U ritmu jeze – ponor plesova sadrži šest fantastičnih priča mladih hrvatskih autora odabranih natječajem Malih zvona 2020. godine; Josipa Čekolja, Mateje Pavlic, Marina Pelaića, Ines Vajzović, Martine Vidaić i Orina Ivana Vrkaša. Osim karakterističnih fantastičnih elemenata neočekivanog i začudnog, priče povezuje zajednički motiv plesa: ples mrtvih i uskrslih, ples ljudi-životinja na mjesečini, orijentalni ples utvara u crnim pelerinama… Ti zazorni plesači doprinose atmosferi nelagode, ali istovremeno stvaraju ugođaj mistične ljepote. Ekspresivne ilustracije Klare Rusan Klarxy u crno-bijeloj tehnici vješto dočaravaju spoj zbiljskog i onostranog, a naoko mračan i bizaran svijet čine tajanstveno privlačnim.

 

Book #3591

Dugog putovanja cilj

13,00 

Dugo putovanje na koje nas Michael Ende vodi obuhvaća Europu, Aziju, Afriku – gotovo čitav svijet. Ono se, međutim, ne odvija jedino u prostoru: od djetinjstva do besmrtnosti, od Engleske do Hindukuša, njegov junak Cyril Abercomby, blazirani engleski lord, očajnički će pokušavati pronaći bilo kakvu pripadnost. Njegovo putovanje se odvija od opće neosjetljivosti, preko krajnje patnje, do postojanja blistavog i usamljenog poput kristala. Smještajući tekst u svojevrsnu karikaturu viktorijanskog doba, Ende širokim i sigurnim literarnim potezima ocrtava život svog potpuno demonskog lika, njegove ljubavi kao i zločine, a kroz pukotine tog artificijelnog avanturističkog romana iz 19. stoljeća naziru se problemi koji svjedoče i o jednom potpuno drugom vremenu.

 

Book #2927

Tri priče iz Priče nad pričama

10,00 

Tri priče iz čuvene zbirke Priča nad pričama (Lo cunto de li Cunti ili Pentamerone) Giambattiste Basilea prvi put u hrvatskom prijevodu! Zbirka, napisana u 17. stoljeću na napuljskom dijalektu, poslužila je kao inspiracija brojnim bajkopiscima tijekom stoljeća. Njegovi motivi provlače se kroz tekstove mnogih čuvenih knjiga, poput Perraultove i Grimmove zbirke. U svojim grotesknim bajkama – koje nipošto nisu namijenjene djeci – Basile uči čitatelja vrlini, poroku i baroknoj retorici. U našem izboru nalaze se priče Začarana košutaBuha Oderana starica, po kojima je i Matteo Garrone snimio film Il raconto dei raconti – Tale of Tales.

 

Book #3075

Stroj se gasi i druge priče

15,00 

Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi. Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.

Benito Cereno

13,00 

Kratki roman Benito Cereno prvi je put objavljen u nastavcima u časopisu Putnam’s Monthly 1855. godine, a Melville će ga kasnije uvrstiti u The Piazza Tales, jedinu zbirku kraćih proza koju je objavio za života. Ovu priču o zbivanjima na jednom robovlasničkom brodu, Melville je napisao na temelju dokumentiranog povijesnog događanja; igrajući se pitanjem pouzdanosti percepcije te služeći se majstorskim literarnim jezikom, stvorio je izvanredan tekst koji i danas izaziva kontroverzna tumačenja. Prvi put ga objavljujemo na hrvatskom jeziku, u prijevodu Lea Beslaća i s pogovorom Adriana Pelca.

 

Book #3246

Opsjene i sablasti

16,00 

U zbirci Opsjene i sablasti sakupljeno je sedam kratkih priča književnog klasika i nobelovca Rudyarda Kiplinga. Autora Knjige o džungli mnogi pamte upravo po tom romanu za djecu, no njegov je opus puno širi i bogatiji. U redcima ove knjige čitatelji se mogu upoznati s Kiplingovim interesom za nadnaravno i onostrano. Motivi o kojima piše su razni, ponekad su to duhovi, Odaslanja ili Zvijeri, a ponekad samo opsjene majstorskih prevaranata, no kulisa ostaje ista: Indijski potkontinent. U ovim fantastičnim pričama Kipling nas vodi u devetnaestostoljetnu Britansku Indiju u kojoj se isprepliću zapadnjački i indijski svijet, tehnologija i tradicija, birokracija i praznovjerje, pitomo i divlje… Tekst je popraćen izvrsnim ilustracijama Mateja Stića koji je vještim uprizorenjem nekih od najsnažnijih Kiplingovih impresija pridonio općoj atmosferi nelagode i jeze ove zbirke.

 

Book #3164

 

Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost

12,00 

U novom romanu renomirane književnice Sanje Lovrenčić kustos jednog malenog muzeja, u kojemu se čuvaju „ženske ostavštine“, traži nasljednika nespretno formuliranim oglasom: Vaša priča važnija nam je od Vaših kvalifikacija! Dolazi mu deset kandidata i donosi priče u kojima se zrcale neki od gorućih problema našeg vremena.

Kuća duhova

13,00 

U ovom izboru što ga je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je autorica objavila za života. Njima je Leonard Woolf dodao priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima, kao i šest dotad neobjavljenih tekstova, te se knjiga može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.
Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima toka svijesti i razvijati impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.

Kratak put kući

14,00 

Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom:  jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.

Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.

 

Flush: biografija

13,00 

Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.

Hanging Sheep-stealers, a novel

11,00 

In this book of stories – with a subtitle: a novel – the author is playing with the science fiction genre, but hanging sheep-stealers is not a genre literature in the narrower sense of the term. Each of twenty texts of the book has a different narrative structure and is related to some problem of contemporary world, pushing chosen topics to possible or impossible extremes. So the obsession with eternal youth leads to the production of GMO people with a gene of snake, who change their skin every year but lose part of their memories in the process; the sudden loss of rare earth elements causes a major technological drawback; a solution for the recycling of plastic waste is achieved by the creation of copyrighted plastic-eating mutants; the idea of general participation in political power (“five minutes of power to everybody”) manifests itself as a travelling parliament-carousel with eight politically correct entrances; in the defrosted Arctic there is a war going on for the resources made attainable by the global warming etc.

All the stories are connected by the environment, a single imaginary world of not-too-distant future, but each has its separate setting and characters, with their interests, perceptions and – what is especially important – voices. The stories are often told through monologues and dialogues, from a somewhat distorted subjective perspective that constantly leaves open possibilities of another interpretation of things.

Little Dictionary of Biblical Women

10,00 

Renowed Croatian poet and short story writer Dorta Jagić offers a series of highly original literary portraits of biblical heroinesdrawing on material from the biblical narrativebut also from various other sourcesThe author gives her heroines imagined personal traits, poetic details of hairface or gaitand more then an occasional hidden thought, connecting them boldly with contemporary world.

Zaljubljena pokojnica i druge priče

15,00 

Fantastične pripovijesti čine značajan dio opusa velikog francuskog romantičara Théophilea Gautiera, no u Hrvatskoj gotovo uopće nisu prevođene, unatoč autorovom statusu klasika. U našem izboru njegove fantastične proze nalazi se devet pripovijesti (KafetijeraOnuphriusOmfalaZaljubljena pokojnicaLula opijumaDvostruki vitezStopalo mumijeDva glumca za jednu uloguArria Marcella) koje na različite načine uključuju elemente nadnaravnog. U tim pričama pojavljuje se standardni repertoar fantastičnih motiva dragih prvoj generaciji romantičara, no T. Gautier im pristupa na originalan način, subverzivno im izvrćući uobičajene konotacije, stvarajući neobične zaplete, igrajući se tjeskobom i ironijom. Budući da se radi o autoru koji je u prvom redu bio pjesnik (Baudelaire ga je nazivao „besprijekornom pjesnikom, savršenim čarobnjakom francuskoga jezika“), njegov se jezik odlikuje osobitom gustoćom i sugestivnošću, a prema nekim kritičarima, stilski vrhunac njegovog proznog opusa upravo su pripovijesti koje smo odabrali.

Miris japanskog kada

15,00 

U pričama izabranim za ovu zbirku Lafcadio Hearn slika posve osebujan portret Japana s kraja 19. stoljeća: precizno novinarsko oko bilježi svaki detalj okruženja s kojim se susreće, ali se to okruženje pred njim pretače u neku legendu, priču o duhovima, sliku nekog rituala na izdisaju. Čitatelj se tako susreće s posljednjim bljeskovima tradicionalnog Japana koji pred Hearnovim pogledom nestaje, a kroz taj ga nestajući svijet vodi uvijek blago ironičan autorski glas koji pripovijeda o tehnikama proricanja, ukletoj haljini dugih rukava, svemu što odzvanja u tuljenju jednog psa, svjetiljkama što se spuštaju u more za svetkovine mrtvih… Stoga su Hearnove priče vrijedan izvor informacija za sve one koje zanima negdašnji Japan, ali i profinjen literarni tekst koji virtuozno kombinira elemente fantastike, prozne ironije te poetskog maštanja.
Priče su izabrane iz knjiga “In Ghostly Japan” i “Kwaidan.