• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Bračni dnevnik

14,00 

Izdanje namijenjeno svim ljubiteljima klasične glazbe. Godina 1840., grad Leipzig: mlada, ali svjetski poznata pijanistica Clara Wieck i još uglavnom nepoznati skladatelj Robert Schuman uspjeli su se vjenčati, unatoč svim zaprekama. Dan nakon vjenčanja, na Robertov poticaj, počinju bilježiti želje i nade, brige i radosti bračnoga života. Pišu naizmjence, svatko po tjedan dana, isprva s mnogo zanosa. Stranicama njihovog dnevnika – koji prvi put objavljujemo u hrvatskom prijevodu – promiču brojni likovi povezani s glazbenim životom onodobne Europe; govori se o koncertima i kućnom muziciranju, o skladanju i „studiranju“ tuđih skladbi, o svakodnevici prožetoj glazbom – i govori se o ljubavi. No u tim prvim godinama braka, koje su za Roberta bile razdoblje velike kreativnosti, a za Claru svojevrsnog zastoja, nije ipak sve onako svijetlo i lako kako bi trebalo biti…

 

Book #2917

Hahari na dnu mulja

17,00 

U najboljoj tradiciji romana za mlade, a ipak novim svježim glasom pripovijeda Josip Čekolj dogodovštine svojih hahara – četvero prijatelja na pragu odrastanja. I premda je grad kojim se kreću izmišljen, a njihovom inačicom kajkavskog jezika nitko u stvarnosti ne govori, posve su stvarne njihove ljubavi i zbunjenosti, sukobi i zablude, kao i potreba za uporištem i toplinom. U tumaranju hahara po „dnu mulja” javljaju se neki orijentiri, manje ili više pouzdani, uglavnom s rubova društva, među kojima je možda najvažnija starica s mačkama i sluhom za poeziju. I kako to u romanima odrastanja obično biva, lutanje kroz mulj na koncu postaje korak prema zrelosti. Poticaj za nastanak ove knjige bila je izložba „Hahari i žabe” likovnog umjetnika Dominika Vukovića, tematski posvećena reminiscencijama na djetinjstvo. On je ilustrirao ovo izdanje blisko surađujući s autorom romana, što je urodilo osobitom povezanošću teksta i ilustracije.

 

Book #4674

Tri putnika u zemlju Nut

12,00 

„Tri putnika u zemlju Nut“ prvi je tekst za djecu višestruko nagrađivane hrvatske pjesnikinje Dorte Jagić. U pustolovno bajkovitom stilu autorica pripovijeda priču o trojici braće koji napuštaju svoj kraj (kojim je zavladao zli zmaj), odlaze u svijet te se nakon niza doživljaja, promijenjeni i mudriji, vraćaju kako bi promijenili i vlastiti dom. Klasičnom obrascu bajke Dorta Jagić daje novi život, stvarajući dojmljive slike, pokazujući svu svoju jezičnu invenciju, vješto koristeći rimu i refrene. Tako nastaje originalna, duhovita cjelina koja prenosi mladom čitatelju i snažnu poruku. Ilustratorica Agata Lučić, kojoj je ovo prva slikovnica, vješto i dosljedno prati tekst kojemu sjajno odgovaraju njezin izražajni kolorit, maštoviti oblici te gotovo dječja zaigranost.

 

Book #2791

Hildin povratak u kokošinjac

12,00 

“Hildin povratak u kokošinjac” svojevrsni je nastavak vrlo uspjele i omiljene slikovnice Pike Vončine, “Putovanje tete Hilde” koja govori, slikom i riječju, o putovanju jedne kokoši oko svijeta, a našla se u užem izboru za različite nagrade te na listama preporuka mnogih knjižnica i književnih portala.

Nova priča započinje neočekivanom promjenom: pod utjecajem Hildinog odlaska i njenih putničkih razglednica, u kokošima koje su ostale u kokošinjcu budi se nova osobina – znatiželja. Jednog zimskog dana one prvi put u životu izlaze na snijeg i daju se u potragu za zimskim radostima. Vrativši se u kokošinjac, zadovoljne i umorne padaju u san, dok se vani spušta mrkla noć bez mjeseca. No kokoš Elzu probudilo je nekakvo šuškanje. Vrata kokošinjca tiho su zaškripala, Elza je upalila svjetlo, a pred njom je stajala – pustolovka Hilda, glavom, bradom, krijestom i kljunom! I naravno da se te noći u kokošinjcu više nitko nije bavio spavanjem…

Priča o zecu

11,00 

Priča o zecu jedini je književni tekst za djecu slavnog njemačkog likovnog umjetnika avangardista Kurta Schwittersa. U toj zaigranoj kratkoj priči, zec (koji uvijek skače iza ugla) prolazi kroz niz preobrazbi – postaje ptica, riba, svinja, nilski konj, a u konačnoj kulminaciji i parobrod. Tako autor na pristupačan i zabavan način govori o iskušavanju različitih uloga kao putu do zrelosti, ali se istodobno bavi i jednim od središnjih motiva umjetnosti Zapada: motivom metamorfoze kao temeljnom pretpostavkom umjetničkog stvaranja. Premda može potaknuti na ozbiljna razmišljanja, Priča o zecu ispričana je s finim humorom te je vrlo prisutpačna najmlađoj publici.

Bajka iz plićaka

10,00 

Slikovnica Lidije Dujić i Dijane Nazor, tematizira igru kao preduvjet umjetničkog stvaranja. Riječ je o igri elemenata (vode, mora, vjetra, kamena…) kojom običnost svakodnevnog poprima dimenzije fantastičnog, očuđenog. Udaljeni otočić na morskoj pučini takvom igrom postaje i svjedok i protagonist „bajke“ koja se pred njim zbiva – kamenčići iz plićaka na koje valovi naplave koješta, postaju neobične (kamene) ribice… Ni iz čega – igrom – nastaje ono čega nema u stvarnosti, ali može biti kreirano umjetničkom imaginacijom.

Nemirni mir – svijet 1918.-1939.

16,00 

“Nemirni mir” profesora Renea Lovrenčića govori o dva desetljeća povijesti svijeta, od završetka jednog do početka drugog golemog krvoprolića. Ona nije tek faktografsko-kronološka naracija o zbivanjima, nego istraživanje o sudbonosnim fenomenima i procesima koji su obilježili to doba velikih nada, razočaranja i bojazni, vidovitih predviđanja i teških zabluda, ispravnih i promašenih kalkulacija. Po mnogo čemu je podsjećalo na dva desetljeća uoči I. svjetskog rata, no donijelo je i neočekivane novosti: prijetnju socijalne revolucije, moćan val antikolonijalnih pokreta, najveću ekonomsku krizu, fašizam i totalitarne diktature. U tom velikom, vrlo složenom i na različite načine povezanom spletu zbivanja čitatelj će naći razloge za dosad najveći od svih ratova, čiji brojni tragovi još uvijek žive.
Autor bazira tekst na obilnoj građi – izvorima i literaturi: britanskoj, francuskoj, ruskoj, njemačkoj i američkoj. Koristeći se uglavnom stranim izvorima, autor iznosi i vlastite sudove, ocjene i primjedbe. Do njih je došao godinama radeći kao profesor odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je bio voditelj katedre za opću (svjetsku) povijest Novog vijeka. Zbog interesa za tu temu često je držao kolegije upravo o rečenoj tematici, a nastavio se njome baviti i u mirovini.

Mali rječnik biblijskih žena

12,00 

U svom subjektivno obojanom katalogu-galeriji ženskih likova iz Biblije Dorta Jagić ispisuje i objedinjuje niz književnih portreta biblijskih junakinja, crpeći građu u prvom redu iz biblijskog izvještaja, ali i iz znanstvene literature te osobnog upisivanja “između redova”. Izabranim junakinjama autorica daruje, uz obilje poezije, detaljno opisanu kosu, ponekad lice ili način hoda, poneku skrivenu misao.

U tom ženskom sabiranju, u kojemu se ističe raznolikost ženskih uloga, ravnopravno se susreću zvijezde kao Eva, Sara, Marija, Rebeka, ali i mnogo manje poznate a zanimljive žene kao poput Serve, Mikale, Atalije, Zareše. Sve su one za autoricu važne i bezvremene osobnosti koje izazivaju analizu, poniranje i identifikaciju, te neizbježne, ponekad humoristične a ponekad gorke, poveznice sa suvremenim kontekstom i problemima.

 

Muha u ateljeu Ivana Kožarića

15,00 

Jednog ljetnog dana mala muha ulijeće u atelje u kojem su, međutim, svi eksponati zamotani. Postepeno će oni ipak početi izranjati iz svojih omota i otkrivati se radoznalim očima Muhice: tu su stabla, mali automobili, sunca, plast sijena, razne glave – i svatko će reći ponešto o sebi. Naravno, svi su oni djela Ivana Kožarića te će Muhici (koja je i sama Kožarićeva izmišljotina) kratkim replikama skicirati život velikog umjetnika i načine na koje se stvarnost oko njega neprekidno preobražavala u umjetnost. Čak je i okvirna situacija iz koje se gradi ova fantastična pripovijetka – zamotani atelje – preuzeta iz stvarnog života Kožarićevog opusa. Tako Sanja Lovrenčić i Dominik Vuković, pretvarajući stvarni prostor ateljea u izmaštani prostor slikovnice, nastavljaju igru umjetničkih preobrazbi koja je Kožariću bila toliko mila i koja u konačnici uvijek znači slobodu.

Na zadnjim stranicama čitatelj će pronaći djeci prilagođenu biografiju Ivana Kožarića te fotografije djela na koja je Muhica naišla u svojoj muzejskoj pustolovini.

 

Book #3417

Zeko i Pile

18,00 

Ova nježna, vedra i zabavna priča bit će bliska svakom djetetu rane školske dobi. Njezin glavni junak Dalibor misli da mora biti „veliki dečko” i odbaciti svoje djetinjaste plišane ljubimce. Prepušteni sami sebi oni se snalaze kako znaju, a Dalibora počinje gristi savjest… Niz duhovitih detalja, mudra pouka te izvanredne ilustracije Vendi Vernić učinit će Zeku i Pile omiljenim stanovnicima svake dječje police s knjigama.
 
Book #6340

Umjetnost umije

18,00 

U središtu je nove autorske slikovnice nagrađivane ilustratorice Agate Lučić umjetnost sama, u svim svojim radosnim oblicima. Na stranicama ove knjige namijenjene djeci, ali koja će oduševiti i razveseliti i odrasle, čut ćemo brojne i raznovrsne odgovore na pitanja što umjetnost umije, gdje sve može biti, kako ćemo je najlakše sresti. “Umjetnost umije” pohvala je umjetnosti samoj, ali i kratka pouka najmlađima o različitim vrstama umjetničkog djelovanja, njihovoj ravnopravnosti i važnosti. Slikovnica je obilno i dinamično ilustrirana u autoričinom prepoznatljivom stilu, a tekst teče u prozno-pjesničkom slogu, s veselim rimama koje u čitatelju bude znatiželju i vuku ga naprijed.

 
Book #5978

Za čitanje u sumrak

17,00 

Duhovi viktorijanskog doba plašili su i starije i mlađe slušatelje ili čitatelje. Zamislite da sjedite s prijateljima ili obitelji, okupljeni oko vatre u dnevnom boravku osvijetljenom samo svijećama, u devetnaestostoljetnoj Engleskoj, i netko započne pripovijedati o duhovima – te večeri biste možda teško zaspali, ali ipak biste osjetili neki užitak slušajući predaje za koje više ni sami niste sigurni jesu li istinite ili posve izmišljene. Charles Dickens vrlo je dobro poznavao taj običaj onodobnog engleskog društva, veliko zanimanje za sve što je naizgled racionalno neobjašnjivo. I sam je zasigurno kao dijete slušao mnoge strašne priče o duhovima i drugim fantastičnim bićima koja obično nastanjuju sumorne, napuštene i jezovite prostore. U njegovim se pričama, koje je objavljivao u novinama i časopisima, pojavljuju različiti duhovi, od nesretnih zlostavljanih mladenki do goblina koji ismijavaju mrzovoljnog grobara. Dickens je i kao odrasla osoba vjerojatno volio slušati predaje o onostranim stvorenjima, stoga je u mnoge svoje priče umetnuo fantastične elemente koji i danas istovremeno zabavljaju i plaše čitatelje.

U ovoj su zbirci, u pomnom prijevodu Gorana Čolakhodžića, sakupljene najzanimljivije Dickensove priče o duhovima, od kojih većina dosad nije objavljena na hrvatskom jeziku. Kao što i sam naslov preporučuje, ako želite otkriti barem djelić viktorijanskog svijeta koji je žudio za nadnaravnim bićima i pojavama, čitajte ove priče u sumrak. (Josip Čekolj)

Žrtvovanje čarolije

17,00 

Eseji sabrani u ovoj knjizi otkrivaju izvorišta i meandre višegodišnje potrage Sanje Lovrenčić za autentičnim likom Ivane Brlić Mažuranić. Iz vlastite „prakse svijeta” – koja integrira iskustva književnice, prevoditeljice, urednice i nakladnice – Sanja Lovrenčić pripovijeda kako su je Ivanine dopisnice ocu potakle da napiše biografski roman U potrazi za Ivanom, kako su je čitateljske reakcije potom navele da objavi Ivanin djevojački dnevnik Dobro jutro, svijete!, a studija Luđakinja na tavanu Sandre Gilbert i Suzane Gubar ohrabrila da svoja istraživanja oblikuje u predavanja na kojima se temelji ova knjiga. Objašnjavajući palimpsestni karakter ženskog pisanja, trajnu napetost između intimne nelagode i javnih alibija za pisanje, autorica ne konstruira neku „svoju Ivanu”, nego iščitava „Ivaninu Ivanu” – od feminističkog ključa kojim „otključava” Priče iz davnine, preko komparativnog portreta Gite i „umjetnice u mladosti” iz Ivaninog dnevnika, do potpunog raščaravanja književnih i privatnih svjetova… Esej se pritom pokazuje izuzetno podatnim žanrom koji autorici omogućava da se obrati širokoj publici ne samo kroz pomne analize nego i introspekcijskim umetcima, imaginarnim dijalozima te ciklusom pjesama kojim zaključuje knjigu. (Lidija Dujić)

Mala knjiga o bojama

17,50 

„Nema boje bez ljudskog pogleda, mi smo ti koji stvaramo boje”, kaže povjesničar i antropolog Michel Pastoureau, stručnjak za razdoblje srednjeg vijeka i autor niza knjiga o bojama. U ovoj „Maloj knjizi” autor objašnjava, u razgovoru s novinarom Dominiqueom Simonnetom, osnovnu simboliku boja i njezine mijene kroz stoljeća. Način pripovijedanja prilagođen je mlađim čitateljima, no priče o bojama mogu biti zanimljive i starijima. Jer čak ni izbrojati boje nije jednostavno i ovisi o tome tko broji. Na pitanje koliko uopće ima boja profesor Pastoureau odgovara da je glavnih šest, a spominje još i pet poluboja čija imena potječu iz biljnog svijeta – svakoj od tih jedanaest junakinja posvećeno je zasebno poglavlje ove knjige. Krećući se iz boje u boju, čitateljice i čitatelji doznat će ponešto o polaganom usponu plave, bijeloj boji anđela i sablasti, dvostrukim krajnostima crvene, zelenoj kao kraljici kockara, sramotnoj prošlosti žute… Povijest boja može nam mnogo toga reći o povijesti društva, a ponešto i o sadašnjosti.

 

Book #5608

Čudovišta

15,00 

Čudovišta iz naslova ove priče, potaknuta nekim sitnim događajima, kradu malenoj junakinji boje. Svaka boja utjelovljuje neku emociju, sposobnost ili svojstvo: sigurnost, hrabrost, povjerenje, ljubav, kreativnost, sreću (što se objašnjava u malom rječniku boja na kraju slikovnice). Ostajući bez boja, svijet malene junakinje postupno postaje siv i žalostan. I kad se već čini da su ju preplavile nesigurnost i potištenost, dolazi netko s pažljivo izabranim darom – i vraća boje njezinom svijetu. Slikovnica je zamišljena kao predložak za razgovor o emocijama koji djeci može biti vrlo potreban i koristan  te pridonijeti njihovom razumijevanju samih sebe i drugih.

 

Book #5523