Biljana Romić
Biljana Romić (1960.), srednjoškolsku (Klasična gimnazija) i fakultetsku (Filozofski fakultet) naobrazbu stekla je u Zagrebu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. temom „Postkolonijalni migrantski usud: tragovima književnog i osob nog identiteta Bharati Mukherjee”, pokazujući svoj temeljni interes za postkolonijalnu književnost i teoriju. Sudjelovala je kao znanstveni istraživačnovak na projektu „Kulturnopovijesne veze naših krajeva s Istokom”. Suradnju s Trećim programom Hrvatskog radija počinje 1990., a 1996. postaje stalna zaposlenica Hrvatske radiotelevizije. U tridesetak godina uredničkog rada na radiju, ali i televiziji, uređivala je emisije: „Hrvatska proza”, „Svjetska proza”, „Daleki glasovi”, „Saturnova djeca”, „Forum”, „Ogledi i rasprave”, „Praskozor”, „Jutro na Trećem”, „Pogledi”, „Prekid programa zbog čitanja” itd. Posebno zanimanje pokazuje za izvaneuropski i nezapadni kontekst, upoznavanje takozvane Drugosti, posebice za indijsku književnost na engleskom jeziku te otvara medijski prostor za širu postkolonijalnu tematiku. Šest godina bila je izvršna urednica časopisa Trećeg programa. U dva navrata glavna je urednica i v. d. urednice Trećeg programa Hrvatskog radija te devet mjeseci v. d. glavne urednice Hrvat skog radija. U okviru radijskih emisija i tekstova te prijevoda po časopisima (Quorum, Književna smotra, Republika, Rival, Tvrđa, Kolo, Kruh i ruže, Zbornik Trećeg programa, Europski glasnik) i književnim novinama (Vijenac, Zarez) predstavljala je postkolonijalne pisce i postkolonijalni teorijski diskurs, ali i objavljivala prijevode niza tekstova iz psihoanalitičke i knji ževne teorije, teorije povijesti umjetnosti, filozofije, sociologije i etnologije, feminističke teorije. Autorica je mnogih recenzija novoobjavljenih prevedenih proznih knjiga. Sudjelovala je s referatima na konferencijama ESSEa te na različitim postkoloni jalnim seminarima iz kanadistike, australistike i amerikanistike. Objavila je nekoliko znanstvenih radova („East, West, home’s best: But where is Bharati Mukherjee’s home?”, SOL, Zagreb, rujan 1995.; „M. G. Vassanji’s The Book of Secrets or the Art of Intricate Spatial Interplay”, zbornik Mapping Canadian Cultural Space – Essays on Canadian Literature, Jeruzalem, 2000.; „M. G. Vassanji – Ulica Uhuru i Knjiga tajni (prostor i identitet), Trava od srca. Hrvatske Indije II, zbornik radova u čast akademika Radoslava Katičića, Zagreb, 2000.). Uređivala je biblioteku Kaleidoskop u nakladničkoj kući Konzor. Prevela je dvadesetak književnih i teoretskih naslova. Četiri godine bila je predsjednica žirija za nagradu za najbolju suvremenu proznu knjigu „Fric”.
