Ježić Tan i plesni san
16,00 € × 1 
Johann Sebastian Bach
17,00 € × 1 Ukupno : 33,00 €
Franz Wegeler i Ferdinand Ries u svojim biografskim bilješkama o Ludwigu van Beethovenu, po prvi put prevedenima na hrvatski jezik, stvaraju prijateljsku, iskrenu i nadasve ljudsku sliku o glazbenom geniju, u naše vrijeme često zasjenjenom raznim mitovima koji su se o njemu stvarali i ustalili tijekom stoljeća. Beethovenovi suvremenici i prijatelji Wegeler i Ries pišu gotovo razgovornim jezikom, pristupačnim i suvremenom čitatelju, redajući zapise o općim biografskim činjenicama, ali i brojne zanimljivosti o skladateljevoj osobnosti, te često šaljive i zabavne anegdote iz njegova života. Rastvarajući mit o slavnome glazbeniku, prikazuju svojeg prijatelja opterećenog svakodnevnim životnim problemima, ljubavnim i financijskim; rastrgnutog između očekivanja temeljenih na svjetskoj slavi i zdravstvenih problema; pokretanog iskrenim željama i nadama, te ponajprije težnjom za iznimnim umjetničkim stvaranjem.
Book #2809
Tan nije sasvim običan jež. On na svojim oštrim bodljama nosi velik san. U brlogu ispunjenom kolačićima sanja kako pleše… Kako bi se pridružio poznatoj plesnoj skupini, ježić Tan pokušava postati sličniji drugim šumskim životinjama. Zaboravivši da ga njegove bodlje štite od raznih opasnosti, uz pomoć veselih i dobronamjernih kapljica rose, Tan uspije promijeniti svoj izgled. No, s vremenom shvaća da je baš zbog bodlji bio izvrstan plesač. Tek kad prihvati svoje tijelo, ježić otkriva sve svoje mogućnosti… U ovoj razigranoj i nježnoj priči o snovima, marljivosti, trudu i prihvaćanju, djeca će saznati da su neke osobine, koje se isprva čine kao nedostaci, zapravo naše najveće prednosti.
Book #6627
Moriko je nekoć živjela u dvorcu. No kada je, slijedeći vlastito srce, prekršila pravila svojeg svijeta, stigla ju je nemilosrdna kazna: osuđena je na zaborav. Za ljude ona više ne postoji. Nitko je može vidjeti ni sjetiti je se – tek se ponekad pojavi nekome kao lik iz stare priče. A ako je netko tako spomene, makar i usput, nakratko joj vraća vidljivost.
Izbrisana iz sjećanja, Moriko je ostala djevojčica tijekom sljedeća četiri stoljeća. Njezin dom je šuma, a jedan gavran najbolji prijatelj. Razumije drveće, čuje osjećaje trave i zvukove mravinjaka. Vidi ono što je ljudima nevidljivo: želje i osjećaje, bića skrivena iza vjetra, kiše, oblaka. No šuma nije samo utočište – u njezinim sjenama vrebaju mraki, more i drugi nevidljivi, a nad svima njima moćna i okrutna Jeka. Iako je šuma njen voljeni dom, Moriko osjeća čežnju za ljudskim svijetom. Ponekad odlazi do obližnjeg sela i promatra djecu. Na školskom igralištu primijeti dječaka, malo drugačijeg od ostalih, koji ju počinje zanimati. Upravo njemu – u trenutku kad njegova majka spomene „malu iz šume” – privremeno postaje vidljiva. I tu počinje pustolovina: susret s dječakom Denijem budi u djevojčici snažnu želju da se vrati u vidljivost, u vrijeme, u običan ljudski svijet. Ali put prema tome nije lak, prepun je kolebanja, uspona i padova, tajni koje treba odgonetnuti i zlikovaca koje treba nadmudriti. Vodi kroz najdublje dijelove šume… i vlastitog sjećanja. „Zaboravljena djevojčica” napet je i čaroban pustolovni roman o hrabrosti, prijateljstvu i potrazi za pripadanjem. Vješto vođen zaplet i skladan, sugestivan stil čine ga idealnim štivom za djecu i mlade.
Book #6552
As night falls, the world we see is changing. What seemed familiar under daylight now becomes strange and mysterious. And this might be the reason why night inspires artists to fantasize about it over and over again. The author of this picture books sees Night as a woman in a starry dress, a queen both young and olden, who arrives with her suite of nocturnal creatures, blending dream with reality. She creates space for clocks without pointers, enigmatic encounters, tea-drinking animals. She waves her hand, and wondrous beings obey her, whether on land or at sea. She waves her hand, and beginnings of stories begin to unfold, flags of faraway kingdoms start flying. A mixture of ages, fairy-tale motives and outer space travel comes to life wherever she goes. There is no obstacle for voyagers in her darkness, every direction is good, on every side unending expanse of her realm… And as she leaves – look, who bids her farewell on the balcony there, who is returning home climbing those stairs? – dreams leave with her, they all go to sleep. That’s what Jasmina’s night is like, wide open for the fantasy of her readers.
Book #4746
U ovoj nježnim bojama ilustriranoj autorskoj slikovnici, Anders Holmer oslikao je trenutke kiše iz različitih dijelova svijeta. Koristeći se haiku stihom, tim prizorima pridodao je i komični moment ljudske interakcije s prirodom.
Book #3139
Pepe je vrlo razigrani merkat – malena životinja koja živi na jugu Afrike. Upoznao je životinje, biljke, sve što ga okružuje i što mu je nadohvat ruke – no to mu nije bilo dovoljno. Jednoga dana Zemlja mu se učinila malenom za njegovu veliku znatiželju; pogledao je u nebo i otvorio mu se cijeli novi svijet… U svojoj prvoj slikovnici autorica Carolina Luzon pripovijeda nam priču o merkatu Pepeu i zagonetnom svemiru kojeg smo dio svi mi.
Autorska slikovnica Pike Vončine svoje će male čitatelje upoznati s tetom Hildom, simpatičnom i znatiželjnom kokoši koja kreće na putovanje po svijetu. Njene pustolovine autorica dočarava i slikom i riječju – tj. razglednicama koje teta Hilda šalje svojim zabrinutim prijateljicama iz kokošinjca. Upoznajemo tako puža koji zna sve, tri sestre bubamare, najsjeverniji sjever, središte svijeta, zemlju ružičastih tulipana, gusarskog kralja Gripibalda i brojne druge likove i čarobne krajeve. I u ovoj slikovnici Pika Vončina povezuje tekst i ilustraciju u organsku cjelinu, što daje osobitu kvalitetu njezinom radu. Putovanje tete Hilde odlikuje se svježinom i autentičnom invencijom te zrači toplinom, a mala likovna iznenađenja odvode dijete-čitatelja u jedan vrlo poseban svijet.
Ova prozno-pjesnička čitanka ubrojit će se među ključne anglističke događaje 2025. godine: u njoj prevoditelj i i pjesnik Goran Čolakhodžić donosi izbor iz proze i poezije engleskog predmodernista Edwarda Thomasa, jednog od najvažnijih glasova britanskog pjesništva i generacije umjetnika koja je nastradala u Prvom svjetskom ratu i bliskog prijatelja američkog klasika Roberta Frosta. Ritmovi njegovih stihova tihi su i nenapadni; bio je prije svega pjesnik zemlje, bilja, ptica i ljudskog odnosa s prirodom, ali njegova poezija odlikuje se i suptilnim psihološkim uvidima te je zasjenjena nadolazećim svjetskim sukobom. Osim što se uhvatio u koštac s Thomasovim vezanim stihom i probrao najljepše ulomke iz Thomasove prirodoslovne, putopisne i esejističke proze, Čolakhodžić je napisao i kritički predgovor, bilješke i vlastiti umjetnički tekst supostavljen Thomasovima – dnevnik dolaska proljeća u Zagreb 2025., koji naglašava sličnosti i razlike između Engleske i Hrvatske, 19. i 21. stoljeća, podsjećajući i na utjecaj koji klimatske promjene i problematični odnos ljudi prema prirodi imaju na našu suvremenost. Zadivljujuće likovne odgovore na ovdje sabrane tekstove dala je akademska slikarica Iva Valentić, povezujući dalekoistočne tehnike sa zapadnjačkom književnošću. Zbog svega navedenog ovo izdanje ubrajamo među najljepše knjige Malih zvona objavljene u proteklih nekoliko godina.
Book #6349
Jedna od najpopularnijih Priča iz davnine, i jedna od onih s kojima se djeca najprije susreću, upravo je ova o Regoču. No, iako je izvorna priča naslovljena samo Regočevim imenom, u njoj zapravo važniju ulogu igra mala vila Kosjenka. Znatiželjna i živahna, ona pokreće tromog diva u pustolovinu. Vesela kad nađe društvo, suosjećajna u nevolji, svu svoju vilinsku čaroliju žrtvuje za nove prijatelje, za djecu iz dvaju zavađenih sela pokraj vode Zlovode. Iako dvoje glavnih likova pripada svijetu čudesnog, priča završava u ljudskom svijetu, gradnjom novog sela. I dok se Regoč vraća u svoj Legen grad, Kosjenka više ne može natrag među vile, pa ostaje s djecom iz sela – i djecom čitateljima. Za ovu slikovnicu likovna umjetnica Vendi Vernić ispričala je priču Ivane Brlić Mažuranić samo likovnim jezikom. Oni koji priču već znaju uživat će slijedeći je kroz nove ilustracije, a za one koji ne znaju, tu je mala „legenda” na početku. Pretvorena u slike, priča postaje dostupna i predškolskim čitateljima te može poslužiti kao lak uvod u čitanje Priča iz davnine. Odraslima koji čitaju s djecom može biti poticaj da se prisjete tog klasičnog djela hrvatske književnosti ili da ponovno posegnu za njim. O sto pedesetoj godišnjici rođenja Ivane Brlić Mažuranić priča o Kosjenki i Regoču još jednom se otkriva kao svjež poticaj mašti, a Vendi Vernić kao maštovita (likovna) pripovjedačica.
Book #5616
Marija in Cities belongs to the series of Sanja Lovrenčić’s picture books about Croatian visual artists; this one is about the well-known photographer Marija Braut. The story about her is told from the viewpoint of her inseparable companion, the analogue camera, which directly and simply reports on their shared travels and work, the motifs of Marija’s photography, and her feeling for people and spaces, which the camera sometimes shared with the artist, and at other times just longed for calm scenes that are easier to capture. This is a lyrically intoned, very subtle depiction of the artist’s life and work, filled with a vestige of nostalgia for the great age of analogue photography, but also with hope in its preservation. In addition, the author offers the young readers an easy-to-understand introduction to the basics of this art technique.(Adrian Pelc, ed)
Book #4896
O britanskom kolonijalnom pothvatu u Indiji uglavnom se piše iz perspektive muške povijesti osvajanja i vladanja, no dio tog pothvata gotovo od početka bile su i kolonijalne žene. Knijga Biljane Romić, napisana na temelju višegodišnjeg proučavanja dnevnika i pisama Engleskinja koje su boravile u Indiji, približava čitatelju živote i glasove tih žena. Odlazile su u veliko nepoznato, često nepripremljene za nedaće drugog podneblja i društvene uloge u kojima će se naći. Odlazile su kao supruge, guvernante, učiteljice, kao mlade žene u potrazi za bračnim partnerima; ponekad kao poduzetnice, misionarke, avanturistice. Mnoge nisu izlazile iz okvire koje im je zadala britanska kolonijalna zajednica, no neke su pokazale i da je moguće prevladati ograničenja vlastitog vremena, klase i spola u odnosu prema Indiji i Indijcima. Opsežno citirajući njihove zapise, autorica ove knjige govori o takozvanoj “maloj povijesti”, onj koja nastaje na marginama velikih povijesnih događanja, ali je bez nje nemoguće stvoriti potpuniju sliku prošlosti.
U “Mostu od sedre” autorica Jana Prević Finderle, na temelju vlastitog iskustva i sjećanja, uvodi nas u život putnika i svijet putovanja. Kratke putopisne crtice djeluju na čitatelja kao originalne razglednice; koncizan opis proizašao iz autoričinog dojma o nekom mjestu, suputniku ili gostu pred očima nam se pretvara u sliku. Od skromnog ljetovanja na Jadranskom moru u ranom djetinjstvu, preko nešto kasnijih obiteljskih putovanja automobilom u Pariz i London, pa sve do samostalnih lutanja svijetom u odrasloj dobi, autoričin tekst, ponekad humorističan, ponekad melankoličan, te gotovo uvijek nostalgičan, djeluje nam blisko te nas potiče da se i sami upustimo u pustolovinu. Tekst je popraćen crtežima Mate Rupića, koji je tehnikom tuša vješto i promišljeno neke od živopisnih trenutaka Janinih priča prenio na papir.
Book #2795
Izdanje namijenjeno svim ljubiteljima klasične glazbe. Godina 1840., grad Leipzig: mlada, ali svjetski poznata pijanistica Clara Wieck i još uglavnom nepoznati skladatelj Robert Schuman uspjeli su se vjenčati, unatoč svim zaprekama. Dan nakon vjenčanja, na Robertov poticaj, počinju bilježiti želje i nade, brige i radosti bračnoga života. Pišu naizmjence, svatko po tjedan dana, isprva s mnogo zanosa. Stranicama njihovog dnevnika – koji prvi put objavljujemo u hrvatskom prijevodu – promiču brojni likovi povezani s glazbenim životom onodobne Europe; govori se o koncertima i kućnom muziciranju, o skladanju i „studiranju“ tuđih skladbi, o svakodnevici prožetoj glazbom – i govori se o ljubavi. No u tim prvim godinama braka, koje su za Roberta bile razdoblje velike kreativnosti, a za Claru svojevrsnog zastoja, nije ipak sve onako svijetlo i lako kako bi trebalo biti…
Book #2917
Prvi put pred očima javnosti, djevojački dnevnik Ivane Brlić Mažuranić, koji je vodila od 1888. do svojih zaruka u ljeto 1891., otkriva njene sanjarije o ljubavi, pisanju, domovini – i njen književni talent.
Počekom devetnaestog stoljeća, u doba kad velik dio opusa Johanna Sebastiana Bacha još nije bio tiskan, nego je postojao samo u rukopisima, autor ove knjige skupio je sve informacije o velikom skladatelju do kojih je mogao doći – u strahu da bi ovaj mogao biti zaboravljen. Pritom su mu osobito važna bila svjedočanstva Bachovih sinova Carla Philippa Emanuela i Wilhelma Friedemanna, s kojima je, pišući prvu biografiju njihova oca, bio u izravnom kontaktu. Na kraju svojeg teksta u knjigu je uključio i čuveni „Nekrolog” što ga je Carl Philipp Emanuel napisao nakon očeve smrti. Istražujući Bachov život, Johann Nikolaus Forkel zalazi u povijest njegove obitelji, u kojoj su kroz niz generacija gotovo svi muškarci (i poneka žena) bili glazbenici. Predstavljajući samog Johanna Sebastiana, opisuje njegova formativna iskustva, obiteljske odnose, profesionalni život i borbe. No veći dio teksta posvećen je samoj glazbi. Autor – koji je i sam bio skladatelj, a smatra ga se i jednim od utemeljitelja muzikologije – pripovijeda o Bachovu vrhunskom orguljaškom umijeću, razmatra složenost, originalnost i dubinu njegovih kompozicija te važnost njegova doprinosa svijetu glazbe. Unatoč manjkavostima koje je moguće uočiti ako se Forkelovo djelo uspoređuje s modernim kritičkim biografijama, njegova vrijednost proizlazi već iz činjenice da je nastalo u doba blisko Bachovom (Forkel je rođen godinu dana prije Bachove smrti) te da je autor mogao razgovarati s ljudima koji su skladatelja osobno poznavali. Vođen profesionalnim interesom i povjesničarskim žarom, postavio je osnovu za sva buduća istraživanja Bachova života i djela te dao i značajan poticaj „Bachovoj renesansi” – romantičarskom pokretu iz prvih desetljeća devetnaestog stoljeća – zahvaljujući kojoj su brojna skladateljeva djela ušla u koncertne repertoare te postala jednim od temelja glazbene kulture.
Istrijebiti svu gamad – exterminate all the brutes – riječi su iz čuvenog romana Josepha Conrada „Srce tame“. U knjizi suvremenog švedskog književnika Svena Lindqvista te riječi nisu samo naslov, nego i nit vodilja oko koje se gradi tekst. Jer autorov boravak u Africi krajem osamdesetih godina 20. stoljeća nipošto nije rezultat avanturizma ili obične putničke znatiželje; ponijevši sa sobom preteču prijenosnog računala i velike diskete s povijesnim materijalima koje je dugo skupljao, Lindqvist istražuje zatajen, potisnut i mučan dio prošlosti moderne europske civilizacije. Rezultat je izuzetno dojmljiv hibridan tekst, u kojemu se dnevnički zapisi o onome što neposredno okružuje autora na rubovima Sahare isprepliću s prizorima iz snova, postupno sve više obilježenih onim što čita. Na temelju te lektire pak nastaje glavna pripovjedna nit Lindqvistova teksta: kronološki i logički uobličen slijed svjedočanstava koja bjelodano povezuju stavove i postupke Europljana koji su provodili imperijalističku kolonizaciju sa stavovima i postupcima institucionaliziranog rasizma koji je uspostavila Hitlerova Njemačka. Lindqvistova knjiga objavljena je na švedskom 1992., četiri godine kasnije prevedena je na engleski, međunarodna kritika prihvatila ju je kao izuzetno značajno i kvalitetno djelo, a po njoj je 2021. snimljena i zapažena dokumentarna serija.
Book #4619
