• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Bečke priče (e-izdanje)

Jedna od inačica teksta prvotno objavljenog po naslovom „Wien Fantastic“ 1998.

Beč u kojemu se događaju ove priče u isti je mah stvarno i nestvarno mjesto. Svaku od priča kazuje drugi pripovjedač, koji je ujedno i njen protagonist, a njihove konkretne životne situacije samo su povod da bi se krenulo u istraživanje fantastičnog grada. Začudnost se otkriva u tananim pomacima, ispreplitanju svijesti i svijeta. A kad fantastični poredak ipak stupi pred protagonista, često se to događa u obliku svojevrsne teatralizacije. Grad tada postaje pozornicom, pred začuđenim se pripovjedačevim pogledom odvijaju fragmenti neke možda drevne, ali u isti mah i krhke, prolazne, trajno ugrožene predstave, jedne od onih koje nas uvijek iznova navode da postanemo neposrednije svjesni tame (možda svjetlucave, možda opojne, no ipak tame) što odasvud okružuje male, osvijetljene otočiće naših života.

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama:

   

 

 

Benito Cereno

13,00 

Kratki roman Benito Cereno prvi je put objavljen u nastavcima u časopisu Putnam’s Monthly 1855. godine, a Melville će ga kasnije uvrstiti u The Piazza Tales, jedinu zbirku kraćih proza koju je objavio za života. Ovu priču o zbivanjima na jednom robovlasničkom brodu, Melville je napisao na temelju dokumentiranog povijesnog događanja; igrajući se pitanjem pouzdanosti percepcije te služeći se majstorskim literarnim jezikom, stvorio je izvanredan tekst koji i danas izaziva kontroverzna tumačenja. Prvi put ga objavljujemo na hrvatskom jeziku, u prijevodu Lea Beslaća i s pogovorom Adriana Pelca.

 

Book #3246

Benito Cereno (e-izdanje)

Kratki roman američkog klasika Hermana Melvillea Benito Cereno prvi put je objavljen u nastavcima, u časopisu Putnam’s Monthly1855. godine; Melville će ga poslije uvrstiti u The Piazza Tales, jedinu zbirku kraćih proza koju je objavio za života. Ovu priču o brodu pod vlašću pobunjenih crnih robova koji se pred američkim kapetanom Amasom Delanom, koji im dolazi pomoći, pretvaraju da su podčinjeni svojem zapovjedniku, čileanskom plemiću Don Benitu Cerenu Melville je preuzeo iz stvarnog povijesnog izvora. Ispripovijedao ju je iz perspektive nepouzdanog pripovjedača, naivnog američkog kapetana koji, podcjenjujući crnce, nikako ne uspijeva razumjeti situaciju. Majstorski koristeći ritam napetosti i popuštanja, Melville održava znatiželju čitatelja, zbunjujući ga i privlačeći dvojnostima i dvojbama upisanim u kontroliranu, naizgled objektivnu naraciju.

 

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama:

   

 

 

Berlin Childhood around 1900

10,00 

Over the last few decades Walter Benjamin has become one of the most prominent names in the humanities: considering definitions of modernity, film theory, philosophy of history, cultural studies or criticism of canonical literary texts, his work can hardly be avoided. This is brought about by Benjamin’s broad interests and lucidity, but also by his awareness of the fact that cultural theory or philosophy always implies an act of writing. His penchant towards the use of metaphor, image, allusion rather than systematical argumentation and his insistence on a purified stile rather than a strict composition make Benjamin’s texts – that always place themselves between philosophy and literature – a field of knowledge that never allows an unambiguous interpretation. In his Berlin Childhood around 1900 the dominant element is precisely this ‘surplus’ of literature; applying an autobiographical discourse, Benjamin creates a lyrical picture of his childhood in a rich bourgeois family from Berlin. Nevertheless, this seemingly personal thematic becomes a historically relevant document that bears witness to the life and culture of the big city, evoking a great number of social and philosophical issues: the constitution of subject through memory, the shadow of class struggle, the possibility of objective historical representation, the relation between modernism and messianism. Starting from a specific literary genre, Berlin Childhood around 1900 amplifies the tension between philosophy and literature, the tension that makes them both possible: thus Benjamin anticipates some of the most important themes and techniques of post-structuralism, and stays as modern as ever.

Berlinsko djetinjstvo (e-izdanje)

Walter Benjamin (1892.-1940.), jedno od ključnih imena humanistike posljednjih desetljeća, u ovom se tekstu vraća autobiografskom diskursu te stvara lirsku viziju djetinjstva na prijelazu 19. u 20. stoljeće u bogatoj berlinskoj obitelji. Međutim, ta naizgled partikularna i osobna tema, osim što lucidno svjedoči o velegradskoj kulturi navedenog razdoblja te već samim time tvori povijesno zanimljiv tekst, istovremeno otvara i niz filozofskih i socijalnih tema: pitanje konstituiranja i brisanja subjekta kroz sjećanja, mogućnost pravedne reprezentacije povijesnog trenutka, sjenu koju na društvo bacaju klasne nepravde, odnos mesijanizma i modernosti… Krećući od literarnog žanra, Berlinsko djetinjstvo oko 1900. radikalno utjelovljuje tenziju koja se pojavljuje između književnosti i filozofije te čini obje mogućima. Benjamin time anticipira jednu od ključnih tema poststrukturalističkog pokreta te ostaje moderniji nego ikad. Prevela Sanja Lovrenčić.

 

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama:

   

 

 

Berlinsko djetinjstvo oko 1900.

10,00 

Walter Benjamin postao je tijekom zadnjih desetljeća jedno od ključnih imena humanistike. Krećemo li se područjem proučavanja moderniteta, statusa umjetničkog djela, filmske teorije, filozofije povijesti, teorije popularne kulture ili kanonske književnosti, teško da ćemo moći zaobići njegovo ime. Ovakva je situacija s jedne strane odraz širine njegovih interesa te lucidnosti s kojom je o odabranim temama pisao. S druge je strane ona odraz Benjaminove svijesti o tome kako baviti se filozofijom ili kulturalnom teorijom uvijek prvenstveno znači baviti se pisanjem. Sklonost da se izražava metaforom, slikom ili aluzijom prije nego sistematičnom argumentacijom te inzistiranje na minucioznom stilu prije nego na strogosti izlaganja, čine Benjaminove tekstove – koji se uvijek smještaju između filozofije i književnosti – područjem povlaštenog znanja te nikad ne dopušta njihovo jednoznačno ili konačno dešifriranje. U Berlinskom djetinjstvu oko 1900. upravo je ovaj “ostatak književnosti” dominantan element; Benjamin se u ovom tekstu vraća autobiografskom diskursu te pruža lirsku viziju djetinjstva na prijelazu stoljeća u bogatoj berlinskoj obitelji. Međutim, ova naizgled partikularna i osobna tema, osim što lucidno svjedoči o velegradskoj kulturi navedenog razdoblja te već samim time tvori povijesno izrazito zanimljiv tekst, istovremeno dodiruje, evocira, i naznačava niz filozofskih i socijalnih tema: pitanje konstituiranja i brisanja subjekta kroz sjećanja, sjenu klasnih nepravdi, mogućnost pravedne reprezentacije povijesnog trenutka te odnos mesijanizma i modernosti. Krećući od literarnog žanra, Berlinsko djetinjstvo oko 1900. radikalno utjelovljuje tenziju koja se pojavljuje između književnosti i filozofije te čini obje mogućima. Benjamin time anticipira i jednu od ključnih tema poststrukturalističkog pokreta te ostaje modernji nego ikad.

Bijela mačka

12,00 

Pažljiv čitatelj u ovoj će bajci naći neke poznate motive: ponešto podsjeća na Ljepoticu i zvijer, premda s obrnutim ulogama, ponešto na Matovilku. No Bijela Mačka prethodi objema spomenutim pričama. Premda autorica – koja je živjela u sedamnaestom stoljeću – ovaj tekst nije namijenila djeci, vjerujemo da će najmlađi, kao i svi ostali čitatelji, znati uživati u njezinom mačjem dvoru i vilinskom voću, dramatičnim obratima i diskretnom smislu za humor, u čudesnom svijetu blistavih boja u kojemu je sve moguće i sve završava dobro.

 

Book #3114

Blue Town, Yellow Town

12,00 

Two towns on the two sides of a river – and an old bridge between them. When the bridge has to be repaired and repainted the citizens of the Blue Town want it to be blue, those from the Yellow Town want it to be yellow. There starts a peculiar quarrel, and develops out of proportion to its initial motive… until the day when the nature intervenes and reminds the citizens of both towns of the beauty of the multicoloured world.

(first edition : Alice Jeunesse, Belgium
White Ravens 2017)

Bodies Are Easy Targets

10,00 

The new collection of poems by Aida Bagić was created during a period of several years, following her acclaimed book If my name is Sylvia (2007). Dealing with memories, everyday life, “sounds of her own interior”, the author is primarily concerned with poetic language, referring back to Croatian poets experimenters like Ivan Slamnig and Anka Žagar. Out of the memories, fragments of fairy tales, transformed shards of everyday life, Aida Bagić creates a coherent poetic world, affirming it again and again as the only fragile possibility of belonging.

Boja vode: Mediteran

9,00 

„Boja vode: Mediteran“ umjetnička je knjiga nastala na temelju trećeg ciklusa „slikoknjiga“, tj. umjetničkih radova u kojima književnica Sanja Lovrenčić i slikarica Iva Valentić istražuju mogućnosti interakcije poezije i likovnosti. Ishodište tog ciklusa četiri su pjesme Sanje Lovrenčić, inspirirane prošlošću i suvremenošću mediteranskog prostora; napisane su 2016. godine i u međuvremenu prevedene na nekoliko stranih jezika; autorica ih je čitala na različitim međunarodnim književnim manifestacijama, a na francuskom su objavljene u časopisu Secousse. U formi „slikoknjiga“ ti se tekstovi utjelovljuju na rižinom papiru kao slobodan, ekspresivan potez kistom slikarice i kaligrafkinje Ive Valentić, koji stupa u dijalog s rukom ispisanim riječima. Fragmenti tih umjetničkih radova velikih formata (previđenih za galerijsko izlaganje) korišteni su kao likovni materijal za izdanje Malih zvona „Boja vode: Mediteran“ te povezani sa stihovima svih korištenih pjesama. Rezultat je meditativna cjelina koja daje vremena i prostora čitatelju da se vlastitim tempom kreće iz slike u tekst; interakcija dvaju medija rezultira povećanom koncentracijom i složenijim doživljajem i pročitanog i viđenog. Popratni tekst ovom izdanju napisao je Miroslav Kirin.

 

 

Book #3980

Bračni dnevnik

14,00 

Izdanje namijenjeno svim ljubiteljima klasične glazbe. Godina 1840., grad Leipzig: mlada, ali svjetski poznata pijanistica Clara Wieck i još uglavnom nepoznati skladatelj Robert Schuman uspjeli su se vjenčati, unatoč svim zaprekama. Dan nakon vjenčanja, na Robertov poticaj, počinju bilježiti želje i nade, brige i radosti bračnoga života. Pišu naizmjence, svatko po tjedan dana, isprva s mnogo zanosa. Stranicama njihovog dnevnika – koji prvi put objavljujemo u hrvatskom prijevodu – promiču brojni likovi povezani s glazbenim životom onodobne Europe; govori se o koncertima i kućnom muziciranju, o skladanju i „studiranju“ tuđih skladbi, o svakodnevici prožetoj glazbom – i govori se o ljubavi. No u tim prvim godinama braka, koje su za Roberta bile razdoblje velike kreativnosti, a za Claru svojevrsnog zastoja, nije ipak sve onako svijetlo i lako kako bi trebalo biti…

 

Book #2917

Bračni dnevnik (e-izdanje)

Bračni dnevnik dvoje velikih glazbenika, prvi put objavljen na hrvatskom jeziku, u prijevodu Sanje Lovrenčić, među glazbenim izdanjima biblioteke „U prvom licu“.

Godina 1840., grad Leipzig: mlada, ali svjetski poznata pijanistica Clara Wieck i još uglavnom nepoznati skladatelj Robert Schuman uspjeli su se vjenčati, unatoč svim zaprekama. Dan nakon vjenčanja, na Robertov poticaj, počinju bilježiti „želje i nade, brige i radosti bračnoga života“. Pišu naizmjence, svatko po tjedan dana, isprva s mnogo zanosa. Stranicama njihovog dnevnika promiču brojni likovi povezani s glazbenim životom onodobne Europe; govori se o koncertima i kućnom muziciranju, o skladanju i „studiranju“ tuđih skladbi, o svakodnevici prožetoj glazbom – i govori se o ljubavi. No u tim prvim godinama braka, koje su za Roberta bile razdoblje velike kreativnosti, a za Claru svojevrsnog zastoja, nije ipak sve onako svijetlo i lako kako bi trebalo biti…

 

Naše e-knjige možete naručiti na sljedećim platformama:

   

 

 

Bretonska pjesma

16,00 
U dva autobiografska teksta objedinjena u ovoj knjizi – Dijete i rat i Bretonska pjesma – francuski nobelovac J. M. G. Le Clézio (1940.) polazi od vrlo konkretnih, osjetilnih iskustava iz vlastitog djetinjstva, da bi se vinuo do razine promišljanja svijeta na kojoj se lokalno i pojedinačno preobražava u opće i univerzalno. Tako u dojmljivom tekstu Dijete i rat opisuje što je proživio u prvih pet godina svojeg života, sa svom faktografskom nesigurnošću i intenzitetom ranih sjećanja; no istodobno, svako malo izlazeći iz okvira osobne biografije, postupno stvara amblemski lik djeteta u ratu: djeteta izloženog gladi i strahu, koje ne poznaje nikakvo drugo stanje te nema sjećanja koja bi mu mogla poslužiti kao utjeha ili nada, djeteta koje ne razumije, ali sluti da oko njega postoji neka teška prijetnja, nevoljnog svjedoka koji mora slušati zagonetne i strašne rečenice o nasilju. Smatrajući da je iskustvo rata bilo presudno u njegovoj odluci da se posveti pisanju, J. M. G. Le Clézio ostat će vjeran tom liku ratnog djeteta kakvo je i sam bio, kao i drugim nevoljnim svjedocima nasilja na svijetu, dovodeći ih na scenu u mnogim svojim romanima.
U Bretonskoj pjesmi pak govori o ljetnim mjesecima koje je između svoje devete i četrnaeste godine provodio u Bretanji, kraju odakle potječe njegova obitelj. U slikama koje dočarava s virtuoznom lakoćom vlada vanvremenska svježina ranih osjetilnih doživljaja: izbliza vidimo kako ga nagli dolazak plime tjera da prvi put zapliva, kako uspostavlja kontakt s ne-ljudskim svijetom u liku jedne hobotnice, kako se igra s kukcima, kako ga preplavljuje okus starinskih palačinki i miris toplog jabučnog vina. Oscilirajući između prošlosti i sadašnjosti, autor se trudi izbjeći idealizaciju negdašnje Bretanje i nostalgiju, koju smatra nezdravim osjećajem – ali ne uspijeva sasvim. U tom sada izgubljenom svijetu oskudice i gladi postojale su neke ljepote i neke vrline, povezanost sa zemljom i otvorenost prema moru, sve što se čuje u zvuku „bretonske pjesme” koji se razliježe nad ledinom u suton. Prihvaćajući modernost i razmišljajući o budućnosti, Le Clézio je ipak najdojmljiviji kad dočarava prizore iz
nestalih prostora prošlosti.

Brodski dnevnik

10,00 

Knjiga austrijskog pisca Franza Hammerbachera Passagen – čiji naslov u dogovoru s autorom prevodimo kao Brodski dnevnik – nastala je tijekom plovidbe oko svijeta koja je, stjecajem okolnosti, trajala osamdeset dana. Knjiga se sastoji od svakodnevnih dnevničkih zapisa koji su diskretnim humorom, suvremenošću i čistim stilom, donijeli autoru brojne čitatelje i pohvalne kritike. Franz Hammerbacher oplovio je svijet na velikim teretnim brodovima koji su jedna od neprimjetnih ali ključnih premisa suvremenog globalnog tržišta. Bilježeći metodom brodskog dnevnika – a “brodski dnevnik je sredstvo za osiguranje dokaza, no ostaje nejasno što bi se njime trebalo dokazati. Značenje bilježaka stvara se tek retroaktivno. Presudno je da se dnevnik vodi kronološki i uljudno, bez obzira na trenutačno raspoloženje i inspiraciju. Izvanredna zbivanja bilježe se onoliko rijetko koliko se rijetko i događaju. Brodski je dnevnik u prvom redu zapisnik svakodnevice” – autor izvještava o događajima poput spektakularnog prolaska kroz Panamski kanal ili opasne plovidbe u blizini somalijske obale, kao i o sitnim zbivanjima u životima brodske posade i putnika. Franz Hammerbacher plijeni pažnju čitatelja postupno ih uvlačeći u svoju dokumentarističnu priču da bi, naizgled jednostavno, skliznuo iz zabilježenog trenutka u promišljanja o plovidbi koja je život.

 

Calluna Vulgaris

11,00 

Fabula romana “Calluna vulgaris” slijedi dvije linije događanja u životu novinara i filmskog kritičara Giuliana Spattole – profesionalnu i privatno-ljubavnu (glavni bi junak rekao: po uzoru na klasični holivudski filmski stil). Obje se zasnivaju na gotovo tipičnim pokretačkim motivima – intrigi, borbi za napredovanje pa i slavu s jedne strane, te ljubavnom trokutu i femme fatale s druge. Iovinellijev se roman čita kao zabavnu i intrigantnu knjigu, ali i kao ozbiljan pokušaj da se osmisli osobnu egzistenciju te naizgled potpuno apokaliptičnu novonastalu kulturnu situaciju. No, kao što Giulianov učitelj De Marchis kaže: “Smak svijeta je samo optička varka koju svaka generacija doživi prije nego umre.”

Čarobne naočale

16,00 

Malena junakinja ove priče želi pomoći mami i otići po kalup za tortu u spremište, no boji se tog mračnog prostora – toliko da se ne usuđuje čak ni ispružiti ruku da bi upalila svjetlo. No tata joj posuđuje čarobne naočale kroz koje svijet izgleda drugačije; naočale ne mijenjaju samo izgled stvari, nego onaj tko ih nosi može čuti i razumjeti životinje. Tako se djevojčica upoznaje s paukom u spremištu i s moljcem u spavaćoj sobi, a kad otvori prozor, u vrtu su lasica i noćni leptir. U razgovorima se pokazuje da naizgled simpatična bića nisu uvijek zaista simpatična – i obrnuto. Topla i vedra priča uči malenog čitatelja samopouzdanju, ali i tome da prvi dojmovi nisu uvijek pouzdani te da treba dobro upoznati bića oko sebe prije nego što se o njima donese ikakav sud.

 

Book #4611