U svojoj “životinjskoj” verziji poznate Andersenove priče Melita Kraus pripovijeda o kujici koja ostaje bez svog starog gospodara i doma. Lili luta pustim gradom u božićnoj noći, sve dok se, promrzla i iscrpljena ne šćućuri ispred nekih vrata. No ovog Božića vrata se otvaraju, a iza njih je očekuje dobrodošlica…
Priča o djevojčici koja očarana cirkuskim predstavama zamišlja sebe kao djevojčicu iz cirkusa. Vozi se u cirkuskoj kućici, zamišlja sebe u predstavama, druži se s cirkusantima i cirkuskim životinjama… Napokon povjerava mami svoj san o cirkusu, mama joj tumači kako svega toga ima i u drugim zanimanjima – postoje veterinari, novinari, muzičari, učitelji… Irena uči i odrasta, no njen stari san o cirkusu malo pomalo… prestaje biti san.
Kad stigneš kasno… dočekaju te mrvice i malo čaja na dnu čajnika. Igre koje nisu tvoje omiljene igre. Poslovi koji nisu tvoji omiljeni poslovi. Ali uvijek i poneka mala pustolovina. A kad padne noć, mjesec i zvijezde pokazat će ti kako se može prirediti svečanost – ako ih znaš vidjeti i čuti…
Slikovnica za laku noć, s čijim se glavnim likom poistovjećuju mnoga djeca. Maštovite ilustracije doprinose dojmu zaigranosti i male čarolije koja čeka u dnu svakidašnjih događanja.
Slikovnica “Mjesec u prosincu” nudi najmlađim čitateljima dvanaest kratkih priča, nadahnutih ilustracijama Pike Vončine. Na prvi pogled čini se da je Mjesec glavni junak, no oko njega se događa mnogo toga neočekivanog: pod njegovim svjetlom snježne sove održavaju godišnji bal, on maloj vili služi kao najviša skakaonica na nebu, a jednom će mišu poslužiti kao model za sliku idealnog sira… Kad ga nestane s neba, četiri mačke kreću za njim u potragu, a kad se ponovno pojavi poslužit će kao ljuljačka za tri šašava psa, pobjednika u tuljenju…
Zbirka pjesama za djecu “Kako misli jure jednog malog Jure”, namijenjena predškolcima i đacima nižih razreda osnovne škole, donosi niz malih slika iz života jedne obitelji. Pedesetak pjesama u vezanom stihu, raznolike tematike, zrači stvarnim emocijama, vedrinom bez imalo usiljenosti, govoreći o situacijama koje su djeci dobro poznate, prikazujući svijet unutar dječjeg obzora s humorom i razumijevanjem. Nikolina Manojlović Vračar dobro poznaje svoju publiku i obraća joj se njezinim jezikom, jednostavno i sadržajno, duhovito i osjećajno.
Sanja Lovrenčić, autorica koja se već na različite načine bavila folklornom baštinom, u ovoj je knjizi stvorila viziju jednog nestalog svijeta, običaja i vjerovanja nekih davnih ljudi „koji su gonili stoku, govorili nekim praslavenskim jezikom i nisu se služili pismom“. Premda utemeljene na suvremenim etnološkim spoznajama, priče skupljene u ovoj knjizi ispričane su osobnim, poetskim stilom, u njima se javljaju različiti glasovi koji kao da izranjaju pred čitatelja iz dubine vremena i vode ga svojim životnim putovima. U autorski tekst utkani su i ulomci drevnih narodnih pjesama u kojima se zrcale krhotine zaboravljenih vjerovanja.
Knjiga sadrži i originalnu stolnu igru „Rusalka“ koju je osmislio i dizajnirao Sven Nemet.
Ilustrirana crtežima četrnaestogodišnjaka prema čijem je životu i školskim dogodovštinama i nastala, knjiga govori o mačevanju i prijateljstvu, o roditeljskim svađama i rock’n’rollu. Otkriće ovisnosti o siru i pretjerana ljubav prema crtanju stripova izazvat će lokalnu katastrofu u životu glavnoga junaka, a kroz sve njegove dogodovštine često se nazire smiješna dvoličnost i sebičnost odraslih.
Čini se da je Jane Austen (1775-187) od rane mladosti imala sklonost pričati svoje priče kroz fiktivna pisma. Mogućnost razvijanja komičnog kroz riječi samih likova bila joj je osobito mila u mladosti, o čemu svjedoči i «Zamak Lesley», napisan kad joj je bilo šesnaest godina. «Lady Susan», međutim, djelo je odrasle osobe. Tu umjesto šašavog vrtuljka sitnih ludosti i komičnih prijetvornosti na scenu stupa nešto mračnije: kroz pisma glavne junakinje i likova koje je okružuju, Jane Austen izgrađuje lik koji je savršeno ali i dovoljno konkretno utjelovljenje dvoličnosti i sposobnosti za manipulaciju…
Fabula romana “Calluna vulgaris” slijedi dvije linije događanja u životu novinara i filmskog kritičara Giuliana Spattole – profesionalnu i privatno-ljubavnu (glavni bi junak rekao: po uzoru na klasični holivudski filmski stil). Obje se zasnivaju na gotovo tipičnim pokretačkim motivima – intrigi, borbi za napredovanje pa i slavu s jedne strane, te ljubavnom trokutu i femme fatale s druge. Iovinellijev se roman čita kao zabavnu i intrigantnu knjigu, ali i kao ozbiljan pokušaj da se osmisli osobnu egzistenciju te naizgled potpuno apokaliptičnu novonastalu kulturnu situaciju. No, kao što Giulianov učitelj De Marchis kaže: “Smak svijeta je samo optička varka koju svaka generacija doživi prije nego umre.”
Monografija „Zagreb u objektivu Petra Gunjače“, sadrži stotinjak dosad neobjavljenih fotografija negdašnjeg samozatajnog zaposlenika poduzeća „Marko Šavrić“. U ostavštini Petra Gunjače (1924.-2017.), poznatoga tek ljubiteljima i skupljačima foto-opreme, našlo se nekoliko tisuća fotografija, među njima brojne snimke Zagreba iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ponekad slučajno uhvaćen kadar, ponekad uporno snimanje istih motiva, ponekad spretno uhvaćen pokret sugestivno dočaravaju gradske atmosfere. Vodeći svojevrstan paralelni život iza fotoobjektiva, Petar Gunjača velikom dosljednošću i bez pretenzija bilježi život oko sebe. Rezultat je impresivan fotografski opus i povijesni dokument koji svjedoči o jednom vremenu. No ova knjiga nije tek zbirka starih fotografija; kao svojevrsna reakcija na sliku nastao je popratni tekst književnice Sanje Lovrenčić, artikuliran u trinaest kratkih proza, te je isprepletanjem vizualnih i književnih elemenata stvorena originalna i zanimljiva cjelina.
Book #2811
“Nemirni mir” profesora Renea Lovrenčića govori o dva desetljeća povijesti svijeta, od završetka jednog do početka drugog golemog krvoprolića. Ona nije tek faktografsko-kronološka naracija o zbivanjima, nego istraživanje o sudbonosnim fenomenima i procesima koji su obilježili to doba velikih nada, razočaranja i bojazni, vidovitih predviđanja i teških zabluda, ispravnih i promašenih kalkulacija. Po mnogo čemu je podsjećalo na dva desetljeća uoči I. svjetskog rata, no donijelo je i neočekivane novosti: prijetnju socijalne revolucije, moćan val antikolonijalnih pokreta, najveću ekonomsku krizu, fašizam i totalitarne diktature. U tom velikom, vrlo složenom i na različite načine povezanom spletu zbivanja čitatelj će naći razloge za dosad najveći od svih ratova, čiji brojni tragovi još uvijek žive.
Autor bazira tekst na obilnoj građi – izvorima i literaturi: britanskoj, francuskoj, ruskoj, njemačkoj i američkoj. Koristeći se uglavnom stranim izvorima, autor iznosi i vlastite sudove, ocjene i primjedbe. Do njih je došao godinama radeći kao profesor odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je bio voditelj katedre za opću (svjetsku) povijest Novog vijeka. Zbog interesa za tu temu često je držao kolegije upravo o rečenoj tematici, a nastavio se njome baviti i u mirovini.
Četiri priče za djecu čuvenog francuskog dramskog pisca Ionescoa, prvi put u hrvatskom prijevodu.
Jednoga dana godine 1967. jedan je nakladnik rekao jednom ilustratoru neka predloži pisca s kojim bi želio surađivati. Ilustrator je hrabro predložio dvojicu svojih omiljenih dramskih autora, Samuela Becketa i Eugènea Ionesca. Premda se inače nije bavio pisanjem za djecu, Ionesco je prihvatio izazov i ubrzo napisao ove četiri priče „za djecu mlađu od tri godine“. U njih je pretočio neke trenutke iz vlastitog života i neke (verbalne) igre kojih se igrao sa svojom kćeri dok je bila malena. Njegov svijet slobodne mašte, humora i apsurda i u ovim je pričama jednako originalan i prepoznatljiv kao i u dramama, koje su mu donijele svjetsku slavu.
Book #2802
Zbirka “Sedam mačaka” donosi niz dječjih tekstova velikog ruskog avangardista Daniila Harmsa. Neki su od njih tek fragmenti, gotovo skečevi, dok su drugi zaokružene pripovijesti ili pak pjesme. Kroz te raznolike žanrove dosljedno se provlači autorov apsurdistički humor koji kao da eksplozivno djeluje na ponekad sumornu stvarnost: njegovi dječji fragmenti jezičnu igru, odstupanja od uobičajene logike stvari te sitne bizarnosti uzdižu do vrhunskog principa slobodne igre. Prijevod Lea Beslaća izborom leksika, kao i sintakse, sjajno prenosi Harmsove principe tekstualnog oblikovanja, a ilustracije Vendi Vernić prate, ali i umnažaju igrarije velikog ruskog autora stvarajući skladan kontrapunkt literarnom djelu.
Book #2910
Plišani su medvjedi u ovoj knjizi za mlade zapanjujuće živi kućni ljubimci, uvijek skloni “huncutarijama”. Oni kradu palačinke, pjevaju i plivaju, druže se sa životinjama koje susreću u gradskom parku, ljeti odlaze na more i nikad ne spavaju zimski san… Poruke o medvjedima koje junakinja ove knjige šalje neimenovanom prijatelju donose čitavu lepezu zabavnih dogodovština, ponekad vizualno izražajnih kao da se radi o epizodama iz crtanog filma. Na taj vrtlog malih avantura likovno je odgovorila umjetnica Hana Vrca, pletući oko medvjeda i njihovih „ljudova“ splet motiva koji ovu knjigu pretvara u malen, zaokružen svijet. Taj je svijet poseban i na jezičnoj razini: Marina Koludrović, iznimno stilski osviještena autorica, unosi u svoj vokabular žargonizme, arhaizme, regionalizme, asonance i aliteracije, inverzije i elipse, inventivno i sa smislom za humor. Medvjeđe avanture tako postaju i jezične avanture koje će mladog čitatelja naučiti ponešto o registrima jezičnog izraza.
Book #3116
Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta… Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.
Kako se spasio Wang–Fo (Comment Wang-Fo fut sauvé) jedan je od malobrojnih tekstova što ih je za djecu napisala slavna francuska spisateljica Marguerite Yourcenar. Smještajući radnju u staru Kinu te uzimajući za glavnog lika slikarskog majstora Wang-Foa, Yourcenar na sebi svojstven maštovito-slikovit način postavlja neka od osnovnih pitanja ljudske egzistencije ali i umjetničkog stvaralaštva. Wang-Fo kao tragatelj za estetskim iskustvom odbacuje materijalni svijet i priznanje, ali njegov kasniji susret s carem pokazujem u kako su umjetnička djela ipak uvijek o svijetu i u svijetu.
