Srodni svjetovi #6
Kiša – Anders Holmer
Tri putnika u zemlju Nut – Dorta Jagić
Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola – Nikolina Manojlović Vračar
Kiša – Anders Holmer
Tri putnika u zemlju Nut – Dorta Jagić
Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola – Nikolina Manojlović Vračar
Mala knjiga o bojama – Michel Pastoureau i Dominique Simonnet
U ritmu meandra s Julijem Kniferom – Sanja Lovrenčić
U pariškom ateljeu Jurja Plančića – Sanja Lovrenčić
Za čitanje u sumrak – Charles Dickens
U ritmu jeze – ponor plesova – skupina autora
Opsjene i sablasti – Rudyard Kipling
Zmajeva nevjesta – Vlada Urošević
Crveni golubovi – Sanja Lovrenčić
Stroj se gasi – E. M. Forster
Pjesnička zbirka Stele Vicotra Segalena – jedno od klasičnih djela francuskog modernizma – prvi put u integralnom obliku u hrvatskom prijevodu, s novim kaligrafijama i prijevodom kineskih epigrama.
Zbirka pjesama “Stele” Vitora Segalena smatra se klasičnim djelom francuskog modernizma. Objavljena 1914. u Pekingu u maloj nakladi (nakon prvog, umjetničkog izdanja s manjim brojem pjesama, otisnutog u svega nekoliko primjeraka 2012.), tehnički nalik kineskim knjigama i ukrašena epigrafima izvedenim u kaligrafiji, predstavlja prodor novog poimanja pjesništva i pjesničkog stila u europsku književnost. Segalenova poezija ne oponaša kinesku klasičnu poeziju; nadahnut Kinom, autor stvara svoj autentični svijet konciznih stihova i zgusnutih pjesničkih slika, na razmeđi Istoka i Zapada. Svaka pjesma izdvaja iz vremena pojedinačni trenutak – poput kineskih kamenih ploča, stela – dajući mu dubinu i intenzitet. Struktura im je jednostavna, a pjesnik se majstorski služi ritmom, biranim leksikom i originalnim metaforama.
Integral text of the famous poetry collection “Steles” by Vicotr Segalen, one of the classic works of French modernism, for the first time in the Croatian translation, with new calligraphies of Chinese epigrams. Translated by Stephane Michel, Senka Sedmak and Sanja Lovrenčić; calligraphied by Iva Valentić and Ming Sheng Pi.
U svojoj „ilustriranoj enciklopediji glagola“ Nikolina Manojlović Vračar nadahnjuje se samim jezikom te se otiskuje u istraživanje svijeta, pitajući se što sve leti, cvili, pada, gmiže, proizlazi, udara, drhti… U njenim rimovanim odgovorima – a rime su joj lake i neusiljene – ocrtava se dječji obiteljski svijet i širi svjetovi oko njega, smjenjuju se apstraktno i konkretno,stvarajući zanimljive srazove i pomake. Uza sve obilje malih motiva iz konkretne dječje stvarnosti, autorica uvijek ostaje svjesna toga da pjesme i priče proizlaze iz riječi te se jezičnom invencijom upisuje u najbolju tradiciju hrvatske dječje poezije. A kao što pjesme proizlaze iz riječi, tako autoričine apstraktne ilustracije proizlaze iz pokreta ruke u akciji nadahnutoj glagolom iz naslova.
Book #2929
Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi. Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.
Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi. Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.
Treća zbirka pjesama Luke Mavretića, kojoj je radni naslov bio „Stanice”, temelji se na konceptu „unutarnjih putovanja” (koji autor eksplicitno razotkriva na kraju knjige); kojim ćemo se prostorima i u kojim smjerovima kretati najavljuje se u početnim tekstovima ove vrlo promišljeno izgrađene cjeline. U prvoj pjesmi, koja govori o nekome koga je otelo „sjeverno kraljevstvo”, usporedbom posla radiologa i pjesnika ocrtava se željeno područje djelovanja (obojica promatramo osjenčane dubine u ljudima / i inspiraciju nalazimo u velikim lomovima), ali i najavljuje vlastiti poetski prosede. Balansirajući između lirskog stiha i prozne rečenice, Mavretić teži za pročišćenom jednostavnošću te uspostavlja specifičan, razgovorni ton koji je bitan gradivni element njegova poetskog svijeta. (…) Motivičko bogatstvo i svojevrsna dnevnička neposrednost autorskog rukopisa čine ovu zbirku zanimljivom i svježom, a pažljivijim čitanjem razotkriva se koliko je promišljen autorov izbor riječi (…) u toj poeziji koja ne teži rimi niti ikakvoj strogoj formi, ali računa s izvedbom naglas. Zahvaljujući tome, stihovi, koji se prelamajulako i prirodno, doista jesu stihovi, unatoč interpunkciji koja uspostavlja dovršene, skladne rečenice i tekst čini bliskim prozi. Unatoč općem dojmu lakoće, radi se o zbirci promišljenih, dorađenih tekstova i pjesniku koji izabrane trenutke stvarnosti alkemijom riječi pretvara u pamtljive svijetle slike. (S.L.)
Telling a story about a girl obsessed with flying and her (almost) magical book, the author blends fiction with facts about three Croatian inventors. In a playful way he switches between worlds: following a detail in her garden – a ladybug, a butterfly, a star – Svjetlana slides into a moment in the life of the inventor she was reading about. Subtle changes in style mark every transition into the world of inventors’ drawings, imaginatively expanding the space of the girl’s home and family.
Book #3344
Znatiželjna djevojčica Svjetlana strastvena je promatračica svijeta; voli čitati, proučavati, maštati. Za rođendan od roditelja dobiva savršen dar: veliku knjigu znanstvenika i izumitelja kroz povijest. Oduvijek opčinjena svime što leti, u knjizi odmah traži izume koji su čovjeku omogućili let u visine. Na svojim omiljenim mjestima za čitanje, poput viseće ležaljke u velikom vrtu ispred kuće, Svjetlana osluškuje prirodu i uz pomoć Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale te Hermana Potočnika sanjari o izumima nadahnutim prirodom koji su promijenili svijet.
Book #2805
A selection of six Tanzanian stories for children, translated from Swahili; mostly animal stories, they deal with a wide range of topics, from ethical questions to the ecological problems of today’s Africa.
Tamnograd je tužno mjesto iz kojeg su istjerane biljke. Ne zna se čija je to zapravo bila ideja, no u njezinoj provedbi bitnu ulogu igraju jedan gradski službenik i jedan policajac. Sve do trenutka kad iz pukotine u asfaltu izviri svijetlo plavi cvjetić i sve se počne mijenjati…
Autorica priče Iva Bezinović-Haydon na osebujan način progovara o našoj potrebi za biljnim svijetom, za bojama, za raznolikošću, za igrom, ali i mogućnostima- skrivenim i privatnim, kao i vidljivim i zajedničkim – da se suprotstavimo nametnutom sivilu. Likovna umjetnica Laura Martinović, prvi put oslikavajući priču za slikovnicu, stvara maštovit i zanimljiv vizualni svijet.
Book #5105