Knjige za djecu

Kosjenka i Regoč

17,00 

Jedna od najpopularnijih Priča iz davnine, i jedna od onih s kojima se djeca najprije susreću, upravo je ova o Regoču. No, iako je izvorna priča naslovljena samo Regočevim imenom, u njoj zapravo važniju ulogu igra mala vila Kosjenka. Znatiželjna i živahna, ona pokreće tromog diva u pustolovinu. Vesela kad nađe društvo, suosjećajna u nevolji, svu svoju vilinsku čaroliju žrtvuje za nove prijatelje, za djecu iz dvaju zavađenih sela pokraj vode Zlovode. Iako dvoje glavnih likova pripada svijetu čudesnog, priča završava u ljudskom svijetu, gradnjom novog sela. I dok se Regoč vraća u svoj Legen grad, Kosjenka više ne može natrag među vile, pa ostaje s djecom iz sela – i djecom čitateljima. Za ovu slikovnicu likovna umjetnica Vendi Vernić ispričala je priču Ivane Brlić Mažuranić samo likovnim jezikom. Oni koji priču već znaju uživat će slijedeći je kroz nove ilustracije, a za one koji ne znaju, tu je mala „legenda” na početku. Pretvorena u slike, priča postaje dostupna i predškolskim čitateljima te može poslužiti kao lak uvod u čitanje Priča iz davnine. Odraslima koji čitaju s djecom može biti poticaj da se prisjete tog klasičnog djela hrvatske književnosti ili da ponovno posegnu za njim. O sto pedesetoj godišnjici rođenja Ivane Brlić Mažuranić priča o Kosjenki i Regoču još jednom se otkriva kao svjež poticaj mašti, a Vendi Vernić kao maštovita (likovna) pripovjedačica.

 

Book #5616

Dvadeseto stoljeće rastumačeno mojem unuku

17,00 

Kako mladima objasniti prošlo stoljeće i ponekad bolno nasljeđe koje nam je ostavilo? Čuveni francuski povjesničar Marc Ferro upravo to pokušava učiniti iscrpno odgovarajući na stvarna pitanja koja mu je postavio unuk Gwendal (tada mlađe adolescentske dobi). Njihov razgovor započinje osvrtom na neke ličnosti „koje uživaju gotovo univerzalne simpatije” i na njihovu borbu za pravdu nenasilnim sredstvima, da bi se postupno pozabavili različitim oblicima nasilja koje je obilježilo XX. stoljeće: svjetskim ratovima, revolucijama, antikolonijalnim pokretima. Iako je europska povijest u fokusu, razgovor se širi i na izvaneuropska područja, pa se dotiče i zbivanja u kolonijalnoj Africi, Sjevernoj Americi, Kambodži ili pak Australiji. Odgovarajući na pitanja o „stoljeću napretka”, Ferro evocira značajne događaje, na nijansiran način razmatra političke utopije, objašnjava različite oblike društvenog uređenja; budnim i živim tonom nudi znanstveno utemeljen, a mladim čitateljima primjeren pristup glavnim problemima nedavne prošlosti, koji se u velikoj mjeri nastavljaju i u sadašnjem vremenu.

 

Book #5521

Hrvatske narodne bajke

17,00 

Hrvatske narodne bajke koje je prema etnografskim izvorima ispričala Sanja Lovrenčić objavljujemo u novom ruhu, s ilustracijama Branke Hollingsworth Nare i novim autoričinim predgovorom. Za ovaj je tekst autorica svojevremeno dobila nagradu „Kiklop”, a knjiga je uvrštena na popis lektire za treći razred.

 

Book #5530

Tintin i prijatelji

17,00 

„Tintin i prijatelji“ autorska je strip-slikovnica za djecu izuzetnog kineskog slikara sa zagrebačkom adresom, Mingshenga Pija. Slikovnica promovira ljubav prema životinjama te disketno pokazuje koliko kućni ljubimac može biti važan osobi oštećena sluha. Košarica za branje gljiva, jedna deka i jedan mali crni pas – tako počinje priča. Iako napušten u šumi, mali je pas imao sreće: usvojilo ga je dvoje dobrih ljudi. A u rukama čitatelja i čitateljica nalazi se dnevnik prve godine njihovog zajedničkog života, uglavnom oslikanog iz pseće perspektive. Smjenjuju se kućne zgode i doživljaji u parku, prisnost obiteljskog kruga i pustolovine s raznolikim psećim prijateljima. U mnogo malih prizora Mingsheng Pi pripovijeda, gotovo bez riječi, nježnu i veselu priču o životinjama i ljudima, pokazujući izuzetan dar zapažanja te sposobnost da u nekoliko poteza kistom dočara prostor i atmosferu, karaktere i odnose. U Tintinovim dogodovštinama uživat će publika svih generacija, a najmlađi će pritom neosjetno ponešto i naučiti.

 

Book #5309

Apolenkina modra radionica

17,00 

Češka slikovnica – koja je dobila nagradu Czech Grand Design 2020. za ilustracije – posvećena je starinskom postupku bojanja tkanina, zvanom modrotisak, koji je nekoć bio raširen u svim srednjoeuropskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, a 2018. uvršten je na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Ovom izuzetno kvalitetnom knjigom, koja je prevedena na nekoliko jezika, želimo skrenuti pozornost na gotovo zaboravljen tradicijski obrt i njegovu specifičnu estetiku.

Živjeli jednom baka i djed u malenoj kući na kraju sela – tako, posve bajkovito, počinje priča o modrotisku. No, upoznajući djeda i baku, te djevojčicu Apolenku koja je stigla iz svemirskog carstva kako bi im pomogla održati stari zanat, najmlađa će čitateljska publika – a i ona malo starija – doznati niz konkretnih, zanimljivih pojedinosti o starinskom postupku bojanja tkanina indigom. Autorica teksta, Romana Košutkova, umjetnica koja se već niz godina bavi tradicijskim oblicima obrade tkanina, dočarava radionicu punu neobičnih predmeta, potrebnih da bi se bijelo platno pretvorilo u modri svijet bezbrojnih uzoraka. Čaroliju predmeta i postupaka pomoću kojih nastaje modrotisak prikazuju ilustracije renomiranih umjetnika Veronike Vlkove i Jana Šrameka. Ostajući jednostavna i pristupačna najmlađoj publici, slikovnica pruža obilje informacija i poseban vizualni užitak.

 

Tamnograd

17,00 

Tamnograd je tužno mjesto iz kojeg su istjerane biljke. Ne zna se čija je to zapravo bila ideja, no u njezinoj provedbi bitnu ulogu igraju jedan gradski službenik i jedan policajac. Sve do trenutka kad iz pukotine u asfaltu izviri svijetlo plavi cvjetić i sve se počne mijenjati…

 

Autorica priče Iva Bezinović-Haydon na osebujan način progovara o našoj potrebi za biljnim svijetom, za bojama, za raznolikošću, za igrom, ali i mogućnostima- skrivenim i privatnim, kao i vidljivim i zajedničkim – da se suprotstavimo nametnutom sivilu. Likovna umjetnica Laura Martinović, prvi put oslikavajući priču za slikovnicu, stvara maštovit i zanimljiv vizualni svijet.

 

Book #5105

Zaboravljene stvari

17,00 

U umjetničkoj autorskoj slikovnici, namijenjenoj publici svih generacija, Agata Lučić vodi čitatelja na sajam starih stvari. To je monokromatski plavi svijet u kojemu se nižu raznoliki predmeti, zajedno sa svojim pričama. Svaki u sebi nosi tragove vremena provedenog u nečijem životu, tragove nečije prošlosti. Virtuozan i vrlo prepoznatljiv stil mlade likovne umjetnice iz stranice u stranicu dočarava fragmente života koje su „zaboravljene stvari“ dijelile sa svojim ljudima i tako stvara originalno, pomalo čudesno, toplo ozračje. Posljednja duplerica donosi iznenađenje: u trenutku kad stvari uspiju privući nove ljude, postići da prihvate i njih i njihove priče, u slikovnicu prodiru boje. To više nije prostor sjećanja, nego prostor života. Ova likovno izuzetno inventivna slikovnica, i nostalgična i vesela, očuđuje najobičnije predmete, poziva na otvaranje prema tuđim, nestalim pričama i nekim vrijednostima dostupnim samo pažljivom pogledu. Pristupačna djeci, poziva i odrasle čitatelje na sanjarenje, nudeći nedvojben vizualni užitak.

 

Book #4876

Hahari na dnu mulja

17,00 

U najboljoj tradiciji romana za mlade, a ipak novim svježim glasom pripovijeda Josip Čekolj dogodovštine svojih hahara – četvero prijatelja na pragu odrastanja. I premda je grad kojim se kreću izmišljen, a njihovom inačicom kajkavskog jezika nitko u stvarnosti ne govori, posve su stvarne njihove ljubavi i zbunjenosti, sukobi i zablude, kao i potreba za uporištem i toplinom. U tumaranju hahara po „dnu mulja” javljaju se neki orijentiri, manje ili više pouzdani, uglavnom s rubova društva, među kojima je možda najvažnija starica s mačkama i sluhom za poeziju. I kako to u romanima odrastanja obično biva, lutanje kroz mulj na koncu postaje korak prema zrelosti. Poticaj za nastanak ove knjige bila je izložba „Hahari i žabe” likovnog umjetnika Dominika Vukovića, tematski posvećena reminiscencijama na djetinjstvo. On je ilustrirao ovo izdanje blisko surađujući s autorom romana, što je urodilo osobitom povezanošću teksta i ilustracije.

 

Book #4674

Zubić za Tili

16,00 

Iskusna pripovjedačica Rozalija Ovčar vodi najmlađe čitatelje na čudesno putovanje – od dječje sobe sve do vilinskoga grada. U društvu hrabre zubić vile Tili i neobičnog patuljka-pilota Zrnka, najmlađi će čitatelji otkriti kako i je dan ispali zubić može pokrenuti veliku pustolovinu. Nježni akvareli Ane Kadoić maštovito dočaravaju bajkoviti noćni svijet.
Ova topla i razigrana slikovnica slavi prijateljstvo i hrabrost. Podsjeća nas da i najmanja djela mogu imati veliku vrijednost te da uz malo pomoći svaki problem može postati čarobna priča. Duhovitost, dinamični dijalozi i originalni likovi čine je idealnim štivom za djecu predškolske i rane školske dobi.

Vjetrohod

16,00 

U prvi mah čini se da je ova neobična slikovnica u potpunosti posvećena beskrajnoj raznolikosti vjetrova. No zapravo propituje načine na koje ljudi doživljavaju i opisuju svijet. Glavna junakinja priče, vjetrohodačica Tanja, na početku obavlja svoj posao u skladu s pravilima i očekivanjima vjetropromatračke službe. Međutim, s vremenom toj strastvenoj ljubiteljici vjetrova više nije dovoljan običan jezik službenih izvješća; počinje pisati drugačije – osobnije i poetičnije, a treba joj i više vremena da sroči rečenice. Istodobno, razni je vjetroslužbenici sve teže razumiju…

Tanjine doživljaje u vjetru i jeziku autor teksta, Igor Rajki, dočarava začudnim složenicama i nesvakidašnjim dosjetkama, dok ilustratorica Klasja Habjan u suglasju s pričom stvara maštovit likovni svijet.

 
Book #6031

Jeziva kućica

16,00 

Jeziva kućica vješto ujedinjuje priču o obitelji koja se namjerava preseliti iz grada u staru kuću u prirodi, starinsku igru zagonetki i bajkovite elemente koji zapletu daju čudesnost, privlačnu najmlađoj publici. Rješavajući zagonetke koje im postavlja tajanstveni glas iz kamina, Florijan i Klara istražuju kuću i vrt, uočavaju mnogo toga što u prvi mah nisu vidjeli. Uz malo straha i mnogo smijeha proživljavaju pustolovinu u potrazi za ključem kojim će „otključati” čaroliju svojeg budućeg boravišta… Pripovjedačica pokazuje vrlo dobro poznavanje dječjeg načina razmišljanja te spaja maštovitu radnju s nenametljivom podukom o svijetu biljaka i životinja. Ilustratorica prati i nadopunjuje priču nizom malih likovnih iznenađenja.

 

Book #5528

U pariškom ateljeu Jurja Plančića

16,00 

Četvrtu zajedničku slikovnicu o domaćim umjetnicima i umjetnicama spisateljica Sanja Lovrenčić i ilustrator Dominik Vuković posvetili su izvanrednom i široj javnosti nedovoljno poznatom slikaru razdoblja hrvatske moderne Jurju Plančiću. Priča započinje posjetom stvarnoj izložbi slika Plančićevog „pariškog opusa”, održanoj u Muzeju Starog Grada na Hvaru 2022. Odatle književno-likovni autorski dvojac „likovnim vremeplovom” kreće u Pariz, u atelje u kojemu je slikar radio tijekom nekoliko sretnih, ali posljednjih mjeseci svojega života. U trenutku u kojem vremeplov stiže njega nema u ateljeu, ali su tu neki drugi likovi: kistovi i boje, platna i palete razgovarat će s vremenskim putnicima, iznijeti niz pojedinosti iz umjetnikova života (utemeljenih na autentičnom umjetnikovu Dnevniku), te reći ponešto i o različitim slikarskim tehnikama, priboru i postupcima općenito. Priču dopunjuju popratna biografija i reprodukcije originalnih djela iz pariških godina (1928-1930.) u kojima je Plančić uspio stvoriti vlastiti stil, jedinstven u modernom hrvatskom slikarstvu, te postati priznat slikar na međunarodnoj likovnoj sceni onodobnog središta umjetničkog svijeta Zapada.

 

Book #5303

Ema je sama

16,00 

Ema je sama.
Ema bi se rado igrala s nekim.
Ide ulicom i za svakoga koga sretne ima neki dobar prijedlog:
hajdemo sakupljati oblake, hajdemo hraniti trolove ispod mosta! 
No svi vide samo vanjštinu – Eminu čupavu kosu, prevelike oči, zamrljanu jaknu. 
Svi joj prigovaraju i nitko ne želi slijediti njezinu maštu.
A kad joj napokon netko priđe u želji za igrom, što će vidjeti Ema? 
Hoće li gledati jednako pogrešno kao i svi?

 

Book #5129

Čarobne naočale

16,00 

Malena junakinja ove priče želi pomoći mami i otići po kalup za tortu u spremište, no boji se tog mračnog prostora – toliko da se ne usuđuje čak ni ispružiti ruku da bi upalila svjetlo. No tata joj posuđuje čarobne naočale kroz koje svijet izgleda drugačije; naočale ne mijenjaju samo izgled stvari, nego onaj tko ih nosi može čuti i razumjeti životinje. Tako se djevojčica upoznaje s paukom u spremištu i s moljcem u spavaćoj sobi, a kad otvori prozor, u vrtu su lasica i noćni leptir. U razgovorima se pokazuje da naizgled simpatična bića nisu uvijek zaista simpatična – i obrnuto. Topla i vedra priča uči malenog čitatelja samopouzdanju, ali i tome da prvi dojmovi nisu uvijek pouzdani te da treba dobro upoznati bića oko sebe prije nego što se o njima donese ikakav sud.

 

Book #4611

Noć na Zemlji

16,00 

Noć se spušta i mijenja naš vidljivi svijet. Ono što se danju čini dobro poznatim i našim postaje pomalo tuđe i tajanstveno. Možda je upravo tajanstvenost noći ono što uvijek iznova navodi umjetnike da maštaju o njoj. Autorica ove slikovnice vidi je kao ženu u modroj zvjezdanoj haljini, i mladu i drevnu kraljicu, koja stiže sa svojom pratnjom noćnih bića, miješajući javu i san. Stvara prostor za satove bez kazaljki, zagonetne slike i životinje koje rado piju čaj. Zamahne rukom i slušaju je čudesni likovi, na kopnu i na moru. Zamahne – i prospu se počeci priča, zavijore zastave dalekih kraljevstava. Miješaju se vremena, motivi iz bajki i svemirska istraživanja. Ni kruženja ni putovanja ne zaustavljaju se u njenoj tami, na nebu crta putokaze putnicima. Gle, njeni zemaljski putokazi vode u suprotnim smjerovima – svaki smjer je dobar, u svakom smjeru noćna su prostranstva… A kad odlazi – tko je ispraća tamo na balkonu, tko se vraća kući stepenicama? – i snovi se s njom povlače na san. Takva je Jasminina noć, otvorena za maštanja njezinih čitatelja.

 

Book #4333

Marija u gradovima

16,00 

Marija u gradovima, novi naslov iz serije slikovnica Malih zvona o hrvatskim vizualnim umjetnicima, donosi prikaz života velike fotografkinje Marije Braut. Priča o njoj ispripovijedana je iz perspektive njenog nerazdvojnog pratioca, analognog fotoaparata; pripovijedajući neposredno i jednostavno, on izvještava o njihovim zajedničkim avanturama, motivima Marijina rada, osjećaju za ljude i predmete koji je ponekad dijelio s umjetnicom, a ponekad tek čeznuo za smirenim prizorima koje je lakše snimati. Tako nastaje lirski intoniran, vrlo suptilan prikaz života i rada umjetnice, prožet blagom nostalgijom za velikim dobom analogne fotografije, ali i nadom u njeno očuvanje. Uz to se najmlađi čitatelj u ovoj slikovnici može na pristupačan način upoznati s osnovama te umjetničke tehnike. Dominik Vuković uspostavio je dijalog s djelom Marije Braut koristeći nijansirane grafitne tehnike, a pripovjedačku igru slijedio je preuzimajući različite perspektive u odnosu na fotoaparat: čitatelj/ica se tako ponekad može zagledati u unutrašnjost te raspričane naprave, ponekad je vidi u akciji, a ponekad vidi prikaz upravo iz njene perspektive. Ilustrator time stvara ne samo dojam o tome kako vidimo analognu fotografiju već i izmaštan prikaz toga kako ona vidi nas. Pripovjedna se igra tako preslikava i u vizualnu komponentu, što ovu slikovnicu čini iznimno skladnim izdanjem. (Adrian Pelc) 

 

Book #3730