Nova zbirka poezija Lidije Dujić sadrži pjesme što ih je autorica pisala tijekom 2014. i 2015. godine (uz potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaranja) Pjesme su povezane u cikluse Uzgajivači leda, Vrijeme pustinje, Tanjur plime, Kolotrazi & plodoredi te Bunker anđela.
Plava knjiga Ericha Kästnera sakuplja gotovo sve tekstove koje je autor napisao tijekom Drugog svjetskog rata. Budući da se Kästner već 1941. godine našao na popisu njemačkih pisaca kojima je rad zabranjen, literarnu je djelatnost tijekom rata morao prikrivati. Rješenje je bilo ingeniozno jednostavno: pisao je u bilježnice sakrivene u knjigu plavih korica koju je držao skrivenu na očitom mjestu: među tisućama svezaka kućne biblioteke. Najistaknutije mjesto među ovim tajnim ratnim zapisima zauzimaju dnevničke bilješke. Premda je u nekoliko prilika nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast Kästner boravio u inostranstvu te, kao već tada renomiran pisac, imao priliku ostati u emigraciji, on se opetovano vraćao u Berlin u kojem je proveo veći dio rata. Kästner je naime, unatoč osobnom riziku, htio neposredno svjedočiti povijesnim događanjima kao svojevrstan kroničar; također, te je materijale htio iskoristiti kao predložak za velik roman koji nikad nije uspio napisati. Plava knjiga, međutim, donosi i fragmente tog literarnog projekta, svjedočeći o njegovom razvoju i dezintegraciji. Plava knjiga tako sadrži ne samo nelagodno blizak pogled na Njemačku pod nacionalsocijalističkom diktaturom nego i za hrvatsku publiku posve svjež pogled na literarni rad autora Emila i detektiva, Tončeka i Točkice te Letećeg razreda.
Niz planinu, između brežuljaka, juri potok Jurica; njegov put vodi između Plavog Grada i Žutog Grada. Stanovnici gradova na dvjema obalama podigli su preko potoka drveni most te su otad gradove povezivala mnoga prijateljstva, ljubavi i dječje igre. No samo potok Jurica zna da ljudi na njegovim obalama nisu uvijek živjeli jednako skladno. Jer, jednom davno, stanovnici Plavog i Žutog Grada primijetili su da je most preko potoka dotrajao te ga odlučili popraviti i nanovo obojiti. Postavilo se pitanje kojom bojom. Plavo? Žuto? Plavo? Žuto? Nisu se mogli dogovoriti pa polovicu obojiše plavo, polovicu žuto. No tako su svi bili samo dopola zadovoljni – a dopola nezadovoljni. Njihovo se nezadovoljstvo, korak po korak, pretvorilo u pravi mali rat bojama… sve dok se nije umiješala priroda i podsjetila na rješenje koje su na početku bila predložila djeca.
Kratki roman Poduzetnici njemačkog pisca mlađe generacije Mathiasa Nawrata sadrži sve elemente potrebne da ga se upiše u distopijsku tradiciju znanstveno-fantastičnog žanra s elementima društvene kritike. Radnja ovog romana odvija se u nama poznatom svijetu koji je obilježen stvarnim toponimima Schwarzwalda, no taj je svijet pretrpio neku vrstu apokalipse – o kojoj se nikada eksplicitno ne progovara – te u njemu pravila društvenog ustroja uznapredovale tehnološke civilizacije više ne vrijede ali nisu niti potpuno suspendirana. Fragmentiranim prostorom Schwartzwalda unutar kojeg se tehnologija, otpad i priroda isprepliću tvoreći groteskne figure, kreće se protagonistica i pripovjedačica, trinaestogodišnja Lipa. Ona sa svojim ocem i bratom skuplja različite toksične otpatke zaostale nakon industrijskog kraha te ovu svoju djelatnost naziva poduzetništvom. Uz obiteljsku mrežu likova važnu simboličku ulogu igra Dugi Nosonja Timo, Lipin (potencijalni) dečko koji mašta o utopijskom prostoru s one strane Schwartzwalda, kamo na kraju i odlazi. Drugi utopijski prostor koji se u romanu spominje jest topos Novog Zelanda na koji će Lipa otići kad Poduzeće zaradi dovoljan kapital. Nijedno od ovih utopijskih “drugdje” ne realizira se, međutim, tijekom romana.
U pričama Hansa Christiana Andersena sve je živo i sve može postati glavni lik – djeca i odrasli, životinje i fantastična bića, čudesni, ali i svakodnevni predmeti. Postojani kositreni vojnik obična je igračka iz kompleta figurica kakve su dječaci često dobivali na dar u Andersenovo vrijeme. U kutiji su njih dvadeset petorica, slični jedan drugome kao jaje jajetu. Samo jedan vojnik je poseban, nedostaje mu noga, i baš taj dobiva priču. Poput djeteta u slobodnoj igri, autor ga provlači kroz niz zgoda i nezgoda, izmišljajući u brzom slijedu bića i prostore koji utječu na njegovu sudbinu. Tu su papirnata plesačica koju vojnik postojano voli otkad ju je prvi put ugledao, ali i mali crni trol, kanalski štakor, velika riba… I kad svemu odjednom dođe neočekivan kraj, vojnikova pustolovina ostaje žarka u sjećanju, kao ukraden pogled u tajni život stvari. Postojani kositreni vojnik izvorno je objavljen 1838. u jednoj od brojnih Andersenovih malih knjiga u koje bi autor uvrstio dvije ili tri priče. Svezak s Postojanim kositrenim vojnikom prvi je koji sadrži posve originalne Andersenove tekstove, koji nemaju veze s folklornom baštinom. Priča je tijekom vremena inspirirala niz raznolikih umjetnika. Prema njoj su nastali strip, mjuzikl, dva baleta, nekoliko animiranih filmova, a nadahnula je i brojne ilustratore, pa tako i Vendi Vernić koja je nizom ilustracija za ovu slikovnicu diplomirala na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Novi prijevod s izvornog danskog potpisuje Mišo Grundler.
Book #6406
U biblioteci posvećenoj poeziji objavljujemo zbirku dansko-američke autorice Cindy Lynn Brown, u prijevodu Miše Grundlera. Knjiga suvremene motivike i originalne jezične invencije izazvala je niz pohvalnih reakcija danske književne kritike. Nadamo se da će i u Hrvatskoj izazvati interes čitatelja i kritičara.
U svojemu nastojanju da izdanjima namijenjenima djeci promiče multikulturalnost i toleranciju, naklada Mala zvona uvrstila je u program staru židovsku legendu u redakciji Melite Kraus. Biće iz židovskog folklora, Golem, poslužilo je tijekom stoljeća kao inspiracija brojnim židovskim i nežidovskim autorima. Melita Kraus, autorica naše slikovnice, pripovijeda riječju i slikom svoju verziju priče namijenjenu djeci, te lakim potezima dočarava praški geto, u kojemu u trenutku pogibelji oživljuje mistični Golem. Autoričin likovni izraz, nadahnut elementima židovske tradicije, zajedno s njezinim jednostavnim rečenicama, gradi pomaknutu, nadrealnu atmosferu u kojoj ne manjkaju ni humoristične epizode. Njezina priča o Golemu uokvirena je pričom o dječaku koji se izgubio obilazeći ulice starog Praga s roditeljima te mu zagonetni pripovjedač pokušava pomoći.
Priča o zecu jedini je književni tekst za djecu slavnog njemačkog likovnog umjetnika avangardista Kurta Schwittersa. U toj zaigranoj kratkoj priči, zec (koji uvijek skače iza ugla) prolazi kroz niz preobrazbi – postaje ptica, riba, svinja, nilski konj, a u konačnoj kulminaciji i parobrod. Tako autor na pristupačan i zabavan način govori o iskušavanju različitih uloga kao putu do zrelosti, ali se istodobno bavi i jednim od središnjih motiva umjetnosti Zapada: motivom metamorfoze kao temeljnom pretpostavkom umjetničkog stvaranja. Premda može potaknuti na ozbiljna razmišljanja, Priča o zecu ispričana je s finim humorom te je vrlo prisutpačna najmlađoj publici.
Četiri priče za djecu čuvenog francuskog dramskog pisca Ionescoa, prvi put u hrvatskom prijevodu.
Jednoga dana godine 1967. jedan je nakladnik rekao jednom ilustratoru neka predloži pisca s kojim bi želio surađivati. Ilustrator je hrabro predložio dvojicu svojih omiljenih dramskih autora, Samuela Becketa i Eugènea Ionesca. Premda se inače nije bavio pisanjem za djecu, Ionesco je prihvatio izazov i ubrzo napisao ove četiri priče „za djecu mlađu od tri godine“. U njih je pretočio neke trenutke iz vlastitog života i neke (verbalne) igre kojih se igrao sa svojom kćeri dok je bila malena. Njegov svijet slobodne mašte, humora i apsurda i u ovim je pričama jednako originalan i prepoznatljiv kao i u dramama, koje su mu donijele svjetsku slavu.
Book #2802
U ovoj knjizi biblioteke “Praporac” donosimo šest priča za djecu različitih suvremenih tanzanijskih autora, prevedenih izravno s izvornika i popraćenih ilustracijama Tomislava Zlatića. Priče o crvenom pauku i bahatom lovcu, potrazi za čarobnom tikvom, sukobu pčela i leptira itd. dočarat hrvatskom čitatelju jedan daleki svijet. Priče govore o ljudima i životinjama, a tematiziraju različite probleme, od mogućnosti harmoničnog suživota različitih bića pa do suvremenog i u Africi vrlo akutnog problema zagađenja okoliša. Izabrao i preveo sa svahilija Davorin Lapaš.
U ovoj knjizi nagrađivana domaća autorica Sanja Lovrenčić objedinjuje kratke tekstove, uglavnom napisane za potrebe III. programa Hrvatskog radija – emisiju „Riječi i riječi“ – u razdoblju od 2017. do 2022., dodajući im i neke tekstove objavljene na vlastitim web-stranicama. Radi se o mikroprozama – tekstovima duljine jedne do tri autorske kartice – koje dobro korespondiraju s rasponom pažnje suvremenog čitateljstva, a među te kratke prozne fragmente umetnuto je i nekoliko pjesama sličnog sadržaja i atmosfere. U ovim tekstovima, u kojima je često prisutna osebujna ironija, smak svijeta događa se na (gotovo) svakodnevnoj razini, a “druge sitnice” mogu imati neočekivanu dubinu. Književne minijature Sanje Lovrenčić organizirane su u osam cjelina, u kojima se klizi od znanstveno-fantastične fikcije prema gotovo dokumentarističkim ulomcima „iz knjige o stvarnosti“, kojih je sve više prema kraju zbirke; mnogi od tih tekstova na originalan način tematiziraju okolišnu i društvenu problematiku, dočaravajući primjerice svijet koji radi štednje resursa živi svaki drugi dan, grad podijeljen na turizam i beskućništvo, veliki svjetski egzodus dostavljača, strojeve za zaustavljanje vremena, mitska putovanja i metaforičke životinje. Ponekad zabavan, ponekad zamišljen, autoričin glas ostaje beskompromisan u obrani umjetnosti slikanja/igranja riječima i posebno glasan protiv lažne/alternativne književnosti koja (navodno) realistično crta stvarnost, medije i politiku. Knjiga je opremljena crtežima akademske umjetnice Ive Valentić.
Book #5272
Nakon bijega iz zoološkog vrta, papiga Ara upušta se u avanturu u kojoj će po prvi puta vidjeti i upoznati neke druge životinje. Isprva ohola i samoljubiva, papiga nema razumijevanja za drugačije od sebe, sve dok ne upozna nekoga tko će je podsjetiti da vrlo često vanjština ne odražava nečiju osobnost…
Priča o Ptici rugalici, autorice Ljerke Rebrović, klasična je basna koja nosi jednostavnu, ali uvijek aktualnu i potrebnu pouku o tome koliko je važno razumjeti i prihvaćati različitosti drugih. Ivana Pipal kroz ilustraciju smješta simpatične i izražajne životinjske likove iz ove priče u divno oslikani krajolik.
Book #3148
Puna vreća laži, knjiga igrokaza nastalih prema šest priča iz hrvatske folklorne baštine, svojevrsni je parnjak Noine mačke, nagrađene knjige igrokaza što ih je Sanja Lovrenčić napisala prema motivima iz svjetske folklorne baštine. Obje se kreću prepoznatljivim bajkovitim terenom, grade krhke scenske kuće za snalažljive osobenjake sposobne uspostaviti kontakt između razmaknutih svjetova. Događa se pritom da već i naša prisjećanja na stare priče koje smo nekoć čuli postaju djelatan mehanizam koji stvara dekor začudnoga i proizvodi kazalište prošlosti.
Autorska slikovnica Pike Vončine svoje će male čitatelje upoznati s tetom Hildom, simpatičnom i znatiželjnom kokoši koja kreće na putovanje po svijetu. Njene pustolovine autorica dočarava i slikom i riječju – tj. razglednicama koje teta Hilda šalje svojim zabrinutim prijateljicama iz kokošinjca. Upoznajemo tako puža koji zna sve, tri sestre bubamare, najsjeverniji sjever, središte svijeta, zemlju ružičastih tulipana, gusarskog kralja Gripibalda i brojne druge likove i čarobne krajeve. I u ovoj slikovnici Pika Vončina povezuje tekst i ilustraciju u organsku cjelinu, što daje osobitu kvalitetu njezinom radu. Putovanje tete Hilde odlikuje se svježinom i autentičnom invencijom te zrači toplinom, a mala likovna iznenađenja odvode dijete-čitatelja u jedan vrlo poseban svijet.
The picture book “Quince” tells a fantastic story about four friends who, during the summer holidays, cross the stream near the village where they live, although it’s forbidden. On the other side, however, they find neither “trolls, nor bogeymen, nor tusk-owners, nor dragon’s nests”; they encounter creatures that are almost the same as humans but live in forest dwellings. One of them, the boy Quince (with the word for apple in his name), will make friends with the four children and will reveal to them the secrets of the forests. The author of the text, Lana Momirski, intertwined a number of motives in this framework story: some of the friends will move to a bigger city after the school holidays, and the central heroine will have to learn to deal with parting; playing with Quince, children will learn to respect nature and all its creatures; the forest world will become a kind of refuge, but also a space from which the problems of reality and personal existence can be seen more clearly. Subtle watercolors, by Ivana Koren Madžarac and Lana Momirski, evoke to the young reader all the liveliness, warmth and diversity of this mysterious forest world.
Book #3342
