• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Godišnja doba

14,00 

Kao što već njegov naslov sugerira, ovaj je strip album čitav sagrađen oko izmjene godišnjih doba te sitnih dogodovština koje se uz njih vežu. Njegovi protagonisti – hrvatskoj publici dobro poznata ali zagonetna Zlatka, ribolovac i svemirski putnik Key te njegov galeb Yek, prepuštaju se gradnji snjegovića zimi, novim ljubavima u proljeće, skokovima u more ljeti, melankoliji ujesen. Oko tih dobro poznatih motiva Krešimir Zimonić plete profinjenu lirsku mrežu, gotovo uvijek utemeljenu u sugestiji: on nudi tek fragment događaja, bljesak uvida u raspoložen ja likova, nekad ironične, a nekad gotovo filozofske autorske izjave. Time nastaje bogat tekstualni predložak koji nikako nije ograničen na izmjenu replika likova – u Zimonićevom albumu progovaraju razni glasovi: nekad prirodne pojave, nekad obijesni galeb, a nekad sam pripovjedač. Ništa manje virtuozno nije izveden ni likovni pandan takvoj spisateljskoj tehnici: Zimonić se igra različitim stilovima, od gotovo impresionističkih kolorističkih rješenja do kolaža i likovnih referenci na popularnu kulturu. Tako nastaje bogata cjelina nekonvencionalnog sadržaja u kojoj se neprimjetno pretapaju male avanture, lirska raspoloženja i apstraktna razmišljanja o vremenu.

 

Book #2923

Bijela mačka

12,00 

Pažljiv čitatelj u ovoj će bajci naći neke poznate motive: ponešto podsjeća na Ljepoticu i zvijer, premda s obrnutim ulogama, ponešto na Matovilku. No Bijela Mačka prethodi objema spomenutim pričama. Premda autorica – koja je živjela u sedamnaestom stoljeću – ovaj tekst nije namijenila djeci, vjerujemo da će najmlađi, kao i svi ostali čitatelji, znati uživati u njezinom mačjem dvoru i vilinskom voću, dramatičnim obratima i diskretnom smislu za humor, u čudesnom svijetu blistavih boja u kojemu je sve moguće i sve završava dobro.

 

Book #3114

Šašavi, a spašeni

12,00 

Šašavi a spašeni, strip album namijenjen najmlađim čitateljima, okuplja u jedan svezak niz anegdota iz pomaknutog životinjskog svijeta Ivana Tudeka. Lisica i dabar uspoređuju repove kako bi se naučili skromnosti, risovi i tuljani preodgajajući medvjede otkrivaju moć suradnje, pas skačući za trešnjama spoznaje da je obazrivo ponašanje ključ uspjeha, a mladi medvjed tražeći Medograd otkriva moć slučajnosti i uvjerenja. Jednostavne humanističke poruke prosijavaju tako kroz igru zabavnih, gotovo bizarnih motiva koje Tudek niže nevjerojatnom brzinom: nagli obrati slijede jedan za drugim, a stripovsko kadriranje svojim afinitetom prema montaži dodatno doprinosi „šašavosti“ ove zbirke. Tudek tako održava trajnu ravnotežu između „šašavosti“ i „spašenosti“, igre i poruke, motiva i značenja, te nudi najmlađem čitatelju autentično iskustvo kako na vizualnoj, tako i na pripovjednoj razini zbirke.

 

Book #2920

Priča o Golemu

13,00 

U svojemu nastojanju da izdanjima namijenjenima djeci promiče multikulturalnost i toleranciju, naklada Mala zvona uvrstila je u program staru židovsku legendu u redakciji Melite Kraus. Biće iz židovskog folklora, Golem, poslužilo je tijekom stoljeća kao inspiracija brojnim židovskim i nežidovskim autorima. Melita Kraus, autorica naše slikovnice, pripovijeda riječju i slikom svoju verziju priče namijenjenu djeci, te lakim potezima dočarava praški geto, u kojemu u trenutku pogibelji oživljuje mistični Golem. Autoričin likovni izraz, nadahnut elementima židovske tradicije, zajedno s njezinim jednostavnim rečenicama, gradi pomaknutu, nadrealnu atmosferu u kojoj ne manjkaju ni humoristične epizode. Njezina priča o Golemu uokvirena je pričom o dječaku koji se izgubio obilazeći ulice starog Praga s roditeljima te mu zagonetni pripovjedač pokušava pomoći.

Zamak Lesley, Lady Susan

10,00 

Čini se da je Jane Austen (1775-187) od rane mladosti imala sklonost pričati svoje priče kroz fiktivna pisma. Mogućnost razvijanja komičnog kroz riječi samih likova bila joj je osobito mila u mladosti, o čemu svjedoči i «Zamak Lesley», napisan kad joj je bilo šesnaest godina. «Lady Susan», međutim, djelo je odrasle osobe. Tu umjesto šašavog vrtuljka sitnih ludosti i komičnih prijetvornosti na scenu stupa nešto mračnije: kroz pisma glavne junakinje i likova koje je okružuju, Jane Austen izgrađuje lik koji je savršeno ali i dovoljno konkretno utjelovljenje dvoličnosti i sposobnosti za manipulaciju…

Gvalup i druge priče

10,00 

Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta… Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.

Flush: biografija

13,00 

Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.

Autoportret u radnoj sobi

15,00 

Autoportret u radnoj sobi, autobiografija Giorgia Agambena, jednog od najvećih suvremenih europskih filozofa, čitatelju donosi čitav niz izazovnih motiva. Agamben opisuje susrete koji su ga presudno oblikovali kao autora te time stvara veličanstven portret intelektualne kulture druge polovice 20. stoljeća. Čitatelj, zajedno s autorom, sreće Martina Heideggera, Guyja Deborda, Giorgia Manganellija, Elsu Morante, Ingeborg Bachmann, Gershoma Scholema…Kroz te susrete prosijavaju autentične filozofske meditacije o slikarstvu, jeziku, poeziji, povijesti i nasljeđu, a u konačnici se pojavljuju i tragovi one opće znanosti o čovjeku čije je konture Agamben pokušavao ocrtati zajedno s Italom Calvinom i Claudiom Rugafiorijem. Agambenova autobiografija pisana je izrazito profinjenim stilom te predstavlja konačnu sintezu elemenata čijim je igrama ovaj veliki filozof posvetio čitav opus: književnosti, filozofskog diskursa i privatnog života koji zauvijek ostaje skriven.

 

Book #2912

Lipa, kokoš i pravica

19,00 

Na brežuljku raste čudesna lipa koja pomaže jednom siro­maš­nom dječaku, Ambrozu. U davno doba dok su velikaši vjerovali da im rođenjem pripada pravo da čine i govore što god žele, skupina seljaka se pobunila protiv njih. Ambrozov otac stradao je u seljačkoj buni, pa dječak sad mora pomagati majci i brinuti o mlađem bratu i sestri. Stablo lipe razumije njegovu nevolju i prepoznaje njegovu dobrotu, pa mu ispunjava tri želje. Ambroz se tako suprotstavlja okrutnom velikašu i njegovoj djeci. Na putu prema svojoj pravici dječak doživljava niz neobičnih zgoda – spašava jednu kokoš koja je vrijedna poput zlata, pretvara se u lisicu koja se ušulja u velikašev zamak, potakne preobrazbu djece u mačiće i spašava jednu dobroćudnu plemkinju. U ovoj bajci, nadahnutoj događajima iz Velike seljačke bune 1573., Josip Čekolj potiče mlade čitatelje da sanjaju o pravednijem društvu i razmišljaju o pravdi, pobuni i solidarnosti koje su važne u svim vremenima. Bajkovitim motivima i postupcima, kao i upečatljivim ilustracijama Dominika Vukovića, ova slikovnica na izuzetno maštovit način djeci približava kompleksne povijesne procese. Slaveći hrabrosti empatiju te vječnu borbu za pravicu, Josip Čekolj u bajci „Lipa, kokoš i pravica”, kao i u svojoj prvoj slikovnici – uspješnici „Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom” – ponovno pronalazi uporište u snazi i ljepoti prirode.

Postojani kositreni vojnik

18,00 

U pričama Hansa Christiana Andersena sve je živo i sve može postati glavni lik – djeca i odrasli, životinje i fantastična bića, čudesni, ali i svakodnevni predmeti. Postojani kositreni vojnik obična je igračka iz kompleta figurica kakve su dječaci često dobivali na dar u Andersenovo vrijeme. U kutiji su njih dvadeset petorica, slični jedan drugome kao jaje jajetu. Samo jedan vojnik je poseban, nedostaje mu noga, i baš taj dobiva priču. Poput djeteta u slobodnoj igri, autor ga provlači kroz niz zgoda i nezgoda, izmišljajući u brzom slijedu bića i prostore koji utječu na njegovu sudbinu. Tu su papirnata plesačica koju vojnik postojano voli otkad ju je prvi put ugledao, ali i mali crni trol, kanalski štakor, velika riba… I kad svemu odjednom dođe neočekivan kraj, vojnikova pustolovina ostaje žarka u sjećanju, kao ukraden pogled u tajni život stvari. Postojani kositreni vojnik izvorno je objavljen 1838. u jednoj od brojnih Andersenovih malih knjiga u koje bi autor uvrstio dvije ili tri priče. Svezak s Postojanim kositrenim vojnikom prvi je koji sadrži posve originalne Andersenove tekstove, koji nemaju veze s folklornom baštinom. Priča je tijekom vremena inspirirala niz raznolikih umjetnika. Prema njoj su nastali strip, mjuzikl, dva baleta, nekoliko animiranih filmova, a nadahnula je i brojne ilustratore, pa tako i Vendi Vernić koja je nizom ilustracija za ovu slikovnicu diplomirala na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Novi prijevod s izvornog danskog potpisuje Mišo Grundler.
 
Book #6406

Kozonoga

15,00 

Priča o bijeloj vili nadahnuta je stvarnim životnim iskustvom. Mirjana Mrkela u njoj progovara o usamljenosti i osjećaju odbačenosti, čestim u životu ljudi koji se naizgled razlikuju od većine. Kao osoba koja je oslijepjela u odrasloj dobi, autorica lako suosjeća s osobama koje su iz bilo kojeg razloga odbačene ili marginalizirane u našem društvu. Svoju priču ispričala je kao bajku, oslanjajući se na neke elemente iz slavenske mitologije. Njezina junakinja, vila koja je zakoračivši u područje neke zle stare čarolije postala kozonoga, uzmiče od ljudi koji je ne prihvaćaju. Povlači se u planinski svijet bilja i životinja i tuguje. No mjesec i sunce tu su i za nju, kao i za sva druga bića. Mjesec je hrabri svojim sjajem, a sunce joj ulijeva snagu i smirenost. Bijela vila predstavlja sve one koji čeznu za razumijevanjem i prihvaćanjem. Autorica je slikovnicu realizirala blisko surađujući s ilustratoricom Katarinom Radošević Galić, te su zajednički stvorile maštovite prostore kojima se kreću mala vila i njezina pratnja.
 
Book #6183

Kipareva kći

21,00 

Tove Jansson – autorica planetarno poznatih dječjih knjiga o Muminima – u zbirci povezanih i uglavnom autobiografskih priča naslovljenoj „Kipareva kći” prvi put se obratila odrasloj publici. Služeći se naivnim glasom dječje junakinje, živo pripovijeda o prostorima i ljudima koji su obilježili njezino djetinjstvo, pa i cijeli život. Iako su slike iz vlastitog sjećanja okosnica njezinih priča, Tove Jansson nadilazi osobno i uspijeva zaigrano progovoriti o umjetnosti i umjetničkom životu. S majkom ilustratoricom i ocem kiparom, dani malene naratorice odvijaju se u boemskom ateljeu, među crtežima, gipsanim odljevima i brojnim kućnim ljubimcima, s tihom slutnjom materijalnih problema. Taj život – u kojemu je „amater” najgora riječ kojom se nekoga može nazvati – svojevrsna je škola. Ponajprije škola gledanja, o čemu svjedoče impresivni opisi ledenjaka i morskih zaljeva, ali i škola samostalnosti, zahvaljujući kojoj već i dijete propituje neka pravila i postupke s kojima se suočava. Pripovjedački glas u svim pričama ostaje dosljedno dječje iskren – istovremeno zadivljen i preplašen dok istražuje svijet. Sudari dječjeg svijeta sa svijetom odraslih nisu nimalo uljepšani, što ovim autobiografskim zapisima daje posebnu snagu i izražajnost. „Kipareva kći”, međutim, ponajprije slavi (dječju) znatiželju i maštu iz koje izrastaju umjetnica i njezina umjetnost. Za Tove Jansson prostori djetinjstva su prostori neobuzdanog nadahnuća – u svakom kutku kuće ili prirode može nastati maštovita igra ili umjetničko djelo.
 
Book #6176

Mårbacka, imanje u Švedskoj

20,00 

Selma Lagerlöf, znamenita švedska spisateljica i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, objavila je 1922. djelo naslovljeno „Mårbacka“, inspirirano istoimenim seoskim imanjem na kojem je provela djetinjstvo. Knjiga se sastoji od trideset sedam kratkih pripovijesti, podijeljenih u pet tematskih cjelina: Put u Strömstad, Pripovijesti stare domaćice, Stare građevine i stari ljudi, Nova Mårbacka te Svakodnevica i slavlja. U nizu živih prizora vidimo djecu obitelji Lagerlöf, njihovog osebujnog oca, uvijek spremnog na igru, nježnu majku, očevu neudanu sestru, čudesnu baku koja im pjeva i pripovijeda priče, kućnu poslugu te niz posjetitelja. Idilu djetinjstva rano prekida Selmina iznenadna bolest koja je središnja tema prvog ciklusa priča. Djevojčici su tek tri godine kad jednog dana shvaća da ne može hodati. A kad ponovno uspije stati na noge – u Strömstadu, na zapadnoj obali Švedske, kamo je obitelj krenula u nadi da će joj pomoći boravak uz more – Selma je uvjerena da to može zahvaliti susretu s rajskom pticom. Opisujući događaje u trećem licu, autorica izuzetno suptilno dočarava stanja dječje psihe, pridajući veliku važnost dječjim razmišljanjima, osjećajima, maštanjima. U ostalim cjelinama pripovijeda o snovitim, pomalo jezivim pričama stare domaćice, povezanim s prostorom u kojem djeca odrastaju, o negdašnjim vlasnicima Mårbacke, o autoričinom ocu (kojeg neki smatraju glavnim likom ovog djela) i njegovim naporima da Mårbacku pretvori u veliko i otmjeno imanje. Posljednji niz pripovijesti dočarava raznolike događaje, upotpunjujući idiličnu sliku svijeta koji treperi na krhkoj granici između proživljene stvarnosti i mitskog doživljaja djetinjstva kao razdoblja vedrine. (Sanja Lovrenčić)

Zmajeva nevjesta

18,00 

Kad mu zmaj otme sestru, mladi junak ovog romana polazi na neobično i opasno putovanje svijetom koji je razdijeljen na dvije veoma različite zemlje – Gornju i Donju. Čitatelji zajedno s njim, jednim učenim štakorom, jednom spretnom osom i drugim pomagačima zaranjaju u magičan svijet Vlade Uroševića, jednog od najznačajnijih suvremenih makedonskih književnika. Na putu će se susresti s mnogim pojavama i bićima koja potječu iz bogate makedonske usmene književnosti. Ovo djelo, podnaslovljeno kao Roman-bajka, počiva na tragovima mitova, predaja i drugih usmenoknjiževnih oblika, no smjelo i zanimljivo propituje suvremene društvene, političke i kulturne procese i probleme poput nagle urbanizacije i razvoja tehnologije, napuštanja sela, zagađenja okoliša, migracija, trgovine ljudima. Protkana humorom od prve do posljednje stranice, Zmajeva nevjesta prepuna je čudesnih stvorenja i upečatljivih likova koji podjednako pripadaju neodređenoj prošlosti usmene kulture i našoj svakidašnjici pisane kulture. Urošević nam pripovijeda o prijelazu iz jedne zemlje u drugu, iz jedne kulture u drugu, iz jednog vremena u drugo, iz jednog načina razumijevanja svijeta i života u drugi. U srži tog pripovijedanja jest pripovijedanje samo po sebi – njegova ljepota, čarolija i moć. Brišući granice između stvarnog i nestvarnog, prošlosti i sadašnjosti, usmenog i pisanog, narodnog i autorskog, ljudskog i životinjskog – Zmajeva nevjesta upozorava nas na vječnost i postojanost čovjekove potrebe za stvaranjem priča. Zahvaljujući izvrsnom prijevodu Ivice Bakovića, hrvatskim čitateljima omogućeno je da napokon zavire u fantastičan svijet klasika makedonske književnosti međunarodnog ugleda. (Josip Čekolj)

Kalendar 2024

10,00 
Book #5389