• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Šašavi, a spašeni

12,00  7,20 

Šašavi a spašeni, strip album namijenjen najmlađim čitateljima, okuplja u jedan svezak niz anegdota iz pomaknutog životinjskog svijeta Ivana Tudeka. Lisica i dabar uspoređuju repove kako bi se naučili skromnosti, risovi i tuljani preodgajajući medvjede otkrivaju moć suradnje, pas skačući za trešnjama spoznaje da je obazrivo ponašanje ključ uspjeha, a mladi medvjed tražeći Medograd otkriva moć slučajnosti i uvjerenja. Jednostavne humanističke poruke prosijavaju tako kroz igru zabavnih, gotovo bizarnih motiva koje Tudek niže nevjerojatnom brzinom: nagli obrati slijede jedan za drugim, a stripovsko kadriranje svojim afinitetom prema montaži dodatno doprinosi „šašavosti“ ove zbirke. Tudek tako održava trajnu ravnotežu između „šašavosti“ i „spašenosti“, igre i poruke, motiva i značenja, te nudi najmlađem čitatelju autentično iskustvo kako na vizualnoj, tako i na pripovjednoj razini zbirke.

 

Book #2920

Priča o Golemu

13,00  7,80 

U svojemu nastojanju da izdanjima namijenjenima djeci promiče multikulturalnost i toleranciju, naklada Mala zvona uvrstila je u program staru židovsku legendu u redakciji Melite Kraus. Biće iz židovskog folklora, Golem, poslužilo je tijekom stoljeća kao inspiracija brojnim židovskim i nežidovskim autorima. Melita Kraus, autorica naše slikovnice, pripovijeda riječju i slikom svoju verziju priče namijenjenu djeci, te lakim potezima dočarava praški geto, u kojemu u trenutku pogibelji oživljuje mistični Golem. Autoričin likovni izraz, nadahnut elementima židovske tradicije, zajedno s njezinim jednostavnim rečenicama, gradi pomaknutu, nadrealnu atmosferu u kojoj ne manjkaju ni humoristične epizode. Njezina priča o Golemu uokvirena je pričom o dječaku koji se izgubio obilazeći ulice starog Praga s roditeljima te mu zagonetni pripovjedač pokušava pomoći.

Zamak Lesley, Lady Susan

10,00  6,00 

Čini se da je Jane Austen (1775-187) od rane mladosti imala sklonost pričati svoje priče kroz fiktivna pisma. Mogućnost razvijanja komičnog kroz riječi samih likova bila joj je osobito mila u mladosti, o čemu svjedoči i «Zamak Lesley», napisan kad joj je bilo šesnaest godina. «Lady Susan», međutim, djelo je odrasle osobe. Tu umjesto šašavog vrtuljka sitnih ludosti i komičnih prijetvornosti na scenu stupa nešto mračnije: kroz pisma glavne junakinje i likova koje je okružuju, Jane Austen izgrađuje lik koji je savršeno ali i dovoljno konkretno utjelovljenje dvoličnosti i sposobnosti za manipulaciju…

Gvalup i druge priče

10,00  6,00 

Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta… Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.

Flush: biografija

13,00  7,80 

Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.

Autoportret u radnoj sobi

15,00  9,00 

Autoportret u radnoj sobi, autobiografija Giorgia Agambena, jednog od najvećih suvremenih europskih filozofa, čitatelju donosi čitav niz izazovnih motiva. Agamben opisuje susrete koji su ga presudno oblikovali kao autora te time stvara veličanstven portret intelektualne kulture druge polovice 20. stoljeća. Čitatelj, zajedno s autorom, sreće Martina Heideggera, Guyja Deborda, Giorgia Manganellija, Elsu Morante, Ingeborg Bachmann, Gershoma Scholema…Kroz te susrete prosijavaju autentične filozofske meditacije o slikarstvu, jeziku, poeziji, povijesti i nasljeđu, a u konačnici se pojavljuju i tragovi one opće znanosti o čovjeku čije je konture Agamben pokušavao ocrtati zajedno s Italom Calvinom i Claudiom Rugafiorijem. Agambenova autobiografija pisana je izrazito profinjenim stilom te predstavlja konačnu sintezu elemenata čijim je igrama ovaj veliki filozof posvetio čitav opus: književnosti, filozofskog diskursa i privatnog života koji zauvijek ostaje skriven.

 

Book #2912

Kratak put kući

14,00  8,40 

Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom:  jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.

Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.

 

Postojani kositreni vojnik

18,00 

U pričama Hansa Christiana Andersena sve je živo i sve može postati glavni lik – djeca i odrasli, životinje i fantastična bića, čudesni, ali i svakodnevni predmeti. Postojani kositreni vojnik obična je igračka iz kompleta figurica kakve su dječaci često dobivali na dar u Andersenovo vrijeme. U kutiji su njih dvadeset petorica, slični jedan drugome kao jaje jajetu. Samo jedan vojnik je poseban, nedostaje mu noga, i baš taj dobiva priču. Poput djeteta u slobodnoj igri, autor ga provlači kroz niz zgoda i nezgoda, izmišljajući u brzom slijedu bića i prostore koji utječu na njegovu sudbinu. Tu su papirnata plesačica koju vojnik postojano voli otkad ju je prvi put ugledao, ali i mali crni trol, kanalski štakor, velika riba… I kad svemu odjednom dođe neočekivan kraj, vojnikova pustolovina ostaje žarka u sjećanju, kao ukraden pogled u tajni život stvari. Postojani kositreni vojnik izvorno je objavljen 1838. u jednoj od brojnih Andersenovih malih knjiga u koje bi autor uvrstio dvije ili tri priče. Svezak s Postojanim kositrenim vojnikom prvi je koji sadrži posve originalne Andersenove tekstove, koji nemaju veze s folklornom baštinom. Priča je tijekom vremena inspirirala niz raznolikih umjetnika. Prema njoj su nastali strip, mjuzikl, dva baleta, nekoliko animiranih filmova, a nadahnula je i brojne ilustratore, pa tako i Vendi Vernić koja je nizom ilustracija za ovu slikovnicu diplomirala na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Novi prijevod s izvornog danskog potpisuje Mišo Grundler.
 
Book #6406

Kozonoga

15,00 

Priča o bijeloj vili nadahnuta je stvarnim životnim iskustvom. Mirjana Mrkela u njoj progovara o usamljenosti i osjećaju odbačenosti, čestim u životu ljudi koji se naizgled razlikuju od većine. Kao osoba koja je oslijepjela u odrasloj dobi, autorica lako suosjeća s osobama koje su iz bilo kojeg razloga odbačene ili marginalizirane u našem društvu. Svoju priču ispričala je kao bajku, oslanjajući se na neke elemente iz slavenske mitologije. Njezina junakinja, vila koja je zakoračivši u područje neke zle stare čarolije postala kozonoga, uzmiče od ljudi koji je ne prihvaćaju. Povlači se u planinski svijet bilja i životinja i tuguje. No mjesec i sunce tu su i za nju, kao i za sva druga bića. Mjesec je hrabri svojim sjajem, a sunce joj ulijeva snagu i smirenost. Bijela vila predstavlja sve one koji čeznu za razumijevanjem i prihvaćanjem. Autorica je slikovnicu realizirala blisko surađujući s ilustratoricom Katarinom Radošević Galić, te su zajednički stvorile maštovite prostore kojima se kreću mala vila i njezina pratnja.
 
Book #6183

Kipareva kći

21,00 

Tove Jansson – autorica planetarno poznatih dječjih knjiga o Muminima – u zbirci povezanih i uglavnom autobiografskih priča naslovljenoj „Kipareva kći” prvi put se obratila odrasloj publici. Služeći se naivnim glasom dječje junakinje, živo pripovijeda o prostorima i ljudima koji su obilježili njezino djetinjstvo, pa i cijeli život. Iako su slike iz vlastitog sjećanja okosnica njezinih priča, Tove Jansson nadilazi osobno i uspijeva zaigrano progovoriti o umjetnosti i umjetničkom životu. S majkom ilustratoricom i ocem kiparom, dani malene naratorice odvijaju se u boemskom ateljeu, među crtežima, gipsanim odljevima i brojnim kućnim ljubimcima, s tihom slutnjom materijalnih problema. Taj život – u kojemu je „amater” najgora riječ kojom se nekoga može nazvati – svojevrsna je škola. Ponajprije škola gledanja, o čemu svjedoče impresivni opisi ledenjaka i morskih zaljeva, ali i škola samostalnosti, zahvaljujući kojoj već i dijete propituje neka pravila i postupke s kojima se suočava. Pripovjedački glas u svim pričama ostaje dosljedno dječje iskren – istovremeno zadivljen i preplašen dok istražuje svijet. Sudari dječjeg svijeta sa svijetom odraslih nisu nimalo uljepšani, što ovim autobiografskim zapisima daje posebnu snagu i izražajnost. „Kipareva kći”, međutim, ponajprije slavi (dječju) znatiželju i maštu iz koje izrastaju umjetnica i njezina umjetnost. Za Tove Jansson prostori djetinjstva su prostori neobuzdanog nadahnuća – u svakom kutku kuće ili prirode može nastati maštovita igra ili umjetničko djelo.
 
Book #6176

Cvijeće male Ide

17,00  10,20 

Odajući počast H. C. Andersenu povodom njegovih okruglih godišnjica (2025. navršava se 220 godina od njegova rođenja i 150 godina od smrti), naklada Mala zvona odlučila je objaviti, u novom ruhu, jednu od njegovih manje poznatih bajki, koja ipak sadrži sve najbolje karakteristike autorovog stila, a k tome razvija osjećaj (najmlađih) čitatelja/čitateljica za biljni svijet. „Cvijeće male Ide“ govori o djevojčici koja je žalosna jer njezino cvijeće vene. Tješi je student (autorov alter ego) pričom o tome kako je cvijeće umorno jer noću odlazi na ples – uz mnoštvo maštovitih pojedinosti, poput cvjetnih leptira koji prenose poruke i znakova pomoću kojih se cvijeće sporazumijeva. Posve zaokupljena studentovom pričom, djevojčica nastavlja maštati… Andersenov način pripovijedanja živ je i duhovit, a nježnost s kojom dočarava dječji svijet osvojit će i današnje čitatelje/čitateljice svih generacija. Za ovo izdanje Mala zvona naručila su nov prijevod nagrađivanog prevoditelja i skandinavista Miše Grundlera, a ilustrirala ga je Branka Hollingsworth Nara, čiji nam se stil čini osobito prikladnim za ilustriranje dužih narativnih bajkovitih tekstova.

 
Book #6050

Mårbacka, imanje u Švedskoj

20,00  12,00 

Selma Lagerlöf, znamenita švedska spisateljica i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, objavila je 1922. djelo naslovljeno „Mårbacka“, inspirirano istoimenim seoskim imanjem na kojem je provela djetinjstvo. Knjiga se sastoji od trideset sedam kratkih pripovijesti, podijeljenih u pet tematskih cjelina: Put u Strömstad, Pripovijesti stare domaćice, Stare građevine i stari ljudi, Nova Mårbacka te Svakodnevica i slavlja. U nizu živih prizora vidimo djecu obitelji Lagerlöf, njihovog osebujnog oca, uvijek spremnog na igru, nježnu majku, očevu neudanu sestru, čudesnu baku koja im pjeva i pripovijeda priče, kućnu poslugu te niz posjetitelja. Idilu djetinjstva rano prekida Selmina iznenadna bolest koja je središnja tema prvog ciklusa priča. Djevojčici su tek tri godine kad jednog dana shvaća da ne može hodati. A kad ponovno uspije stati na noge – u Strömstadu, na zapadnoj obali Švedske, kamo je obitelj krenula u nadi da će joj pomoći boravak uz more – Selma je uvjerena da to može zahvaliti susretu s rajskom pticom. Opisujući događaje u trećem licu, autorica izuzetno suptilno dočarava stanja dječje psihe, pridajući veliku važnost dječjim razmišljanjima, osjećajima, maštanjima. U ostalim cjelinama pripovijeda o snovitim, pomalo jezivim pričama stare domaćice, povezanim s prostorom u kojem djeca odrastaju, o negdašnjim vlasnicima Mårbacke, o autoričinom ocu (kojeg neki smatraju glavnim likom ovog djela) i njegovim naporima da Mårbacku pretvori u veliko i otmjeno imanje. Posljednji niz pripovijesti dočarava raznolike događaje, upotpunjujući idiličnu sliku svijeta koji treperi na krhkoj granici između proživljene stvarnosti i mitskog doživljaja djetinjstva kao razdoblja vedrine. (Sanja Lovrenčić)

Kalendar 2024

10,00  6,00 
Book #5389

Zapisci iz dodirnutih krajeva

17,00  10,20 

Knjiga putopisa Miroslava Kirina objedinjuje bilješke iz različitih razdoblja autorova života, no odlikuje se koherent-nošću i stilskom dorađenošću te se doima poput organske cjeline. Moglo bi je se nazvati svojevrsnim triptihom: započinje zapisima iz Pariza 2005., njome dominira srednji dio posvećen boravcima u Kini, a završava kratkim bilješkama s putovanja po Hrvatskoj. Na toj se putanji autorova zapažanja kreću u širokom rasponu: od posve jednostavnih svakodnevnih sitnica koje mu se nađu u vidnom polju sve do široke kulturalne problematike dalekoistočnih prostora. Uza svu raznolikost motiva iz „dodirnutih krajeva”, putnikovu su pogledu svojstveni ista znatiželja i isti intenzitet. Trenuci koje bilježi često se pretvaraju u mikro-priče, a iz mnoštva ljudskih obrisa koji promiču njegovim listićima i bilježnicama neki zadobivaju puninu i pretvaraju se u dojmljive likove. Poput svojevrsne potke kroz Kirinove se „zapiske” provlači poezija – kao pokretač putovanja, kao predmet rada i razmišljanja ili pak kao latentna svijest o poetskim vrijednostima jezika. Stoga ova knjiga može pružiti užitak ljubiteljima putovanja, kao i ljubiteljima dobre književnosti. (S.L.)