Smrtni besmrtnik
Mary Wollstonecraft Shelley ostala je zapamćena u povijesti književnosti prije svega kao autorica Frankensteina ili modernog Prometeja, romana koji ne samo da je postao kamen temeljac žanrova znanstvene fantastike i horora, nego je u velikoj mjeri oblikovao i popularno-kulturnu imaginaciju čitavog prošlog stoljeća. Ova je iznimno produktivna autorica, međutim, pisala i povijesne romane, biografsko-autobiografsku prozu te kratke priče. Ova knjiga prvi put u hrvatskom prijevodu donosi izbor iz njezine kratke proze te sadrži četiri novele: Smrtni besmrtnik, O duhovima, Preobrazba te Roger Dodsworth: reanimirani Englez. Već navedeni naslovi daju naslutiti da M. Shelley u svojim kratkim prozama razrađuje „gotičke” motive: u njima se pojavljuju likovi kojima neki duh najavljuje skoru smrt, kojima alkemičar slučajno daruje beskonačan život, đavolji patuljak krade tijelo, ili ih liječnik istraživač budi nakon tristogodišnjeg sna. Shelleyna proza nije zanimljiva samo zbog motiva; služeći se fantastičnim zapletima, autorica virtuozno plete mrežu registara i glasova koji artikuliraju ironično-filozofska razmatranja, gotovo parodijski interpretiraju englesku povijest, zapadaju u romantičarsko-retoričke zanose te nude iskrivljeno zrcalo znanstveno-empirijskom diskursu devetnaestog stoljeća. Priče Marry Shelley stoga funkcioniraju na više razina: ti ogledni primjeri žanrovske književnosti odzvanjaju diskretnom društvenom kritikom, finom ironijom i snažnom retoričkom invencijom te se stoga otvaraju različitim interpretacijama i raznolikim čitateljskim senzibilitetima.
Bretonska pjesma
U dva autobiografska teksta objedinjena u ovoj knjizi – Dijete i rat i Bretonska pjesma – francuski nobelovac J. M. G. Le Clézio (1940.) polazi od vrlo konkretnih, osjetilnih iskustava iz vlastitog djetinjstva, da bi se vinuo do razine promišljanja svijeta na kojoj se lokalno i pojedinačno preobražava u opće i univerzalno. Tako u dojmljivom tekstu Dijete i rat opisuje što je proživio u prvih pet godina svojeg života, sa svom faktografskom nesigurnošću i intenzitetom ranih sjećanja; no istodobno, svako malo izlazeći iz okvira osobne biografije, postupno stvara amblemski lik djeteta u ratu: djeteta izloženog gladi i strahu, koje ne poznaje nikakvo drugo stanje te nema sjećanja koja bi mu mogla poslužiti kao utjeha ili nada, djeteta koje ne razumije, ali sluti da oko njega postoji neka teška prijetnja, nevoljnog svjedoka koji mora slušati zagonetne i strašne rečenice o nasilju. Smatrajući da je iskustvo rata bilo presudno u njegovoj odluci da se posveti pisanju, J. M. G. Le Clézio ostat će vjeran tom liku ratnog djeteta kakvo je i sam bio, kao i drugim nevoljnim svjedocima nasilja na svijetu, dovodeći ih na scenu u mnogim svojim romanima.
U Bretonskoj pjesmi pak govori o ljetnim mjesecima koje je između svoje devete i četrnaeste godine provodio u Bretanji, kraju odakle potječe njegova obitelj. U slikama koje dočarava s virtuoznom lakoćom vlada vanvremenska svježina ranih osjetilnih doživljaja: izbliza vidimo kako ga nagli dolazak plime tjera da prvi put zapliva, kako uspostavlja kontakt s ne-ljudskim svijetom u liku jedne hobotnice, kako se igra s kukcima, kako ga preplavljuje okus starinskih palačinki i miris toplog jabučnog vina. Oscilirajući između prošlosti i sadašnjosti, autor se trudi izbjeći idealizaciju negdašnje Bretanje i nostalgiju, koju smatra nezdravim osjećajem – ali ne uspijeva sasvim. U tom sada izgubljenom svijetu oskudice i gladi postojale su neke ljepote i neke vrline, povezanost sa zemljom i otvorenost prema moru, sve što se čuje u zvuku „bretonske pjesme” koji se razliježe nad ledinom u suton. Prihvaćajući modernost i razmišljajući o budućnosti, Le Clézio je ipak najdojmljiviji kad dočarava prizore iz
nestalih prostora prošlosti.
nestalih prostora prošlosti.
Cvjetovi groznice
Djevojčica Alma oduševljena je zimskim radostima kojima je teško odoljeti. Snijeg i sige savršene su za igru, no ponekad mogu djecu vezati za krevet. Groznica je čudna pojava: stvari se čine drugačije, ljepše, čudnije…Autor teksta ove slikovnice, Indrek Koff, dočarao nam je dječje iskustvo bolesti i učinio ga najugodnijim mogućim, dok nas je ilustratorica Lucija Mrzljak svojim toplo-plavičastim prizorima odvela u Almin čudesni, grozničavi svijet.
Book #4474
Ogledalo bez mana
Junakinja ove knjige ima točkice na licu, dlačice po tijelu, pojavljuje se tu i riječ „debela”, a grudi su tako malene da se jedva vide. No to nisu mane – čak i unatoč tome što u ogledalo ulijeće i „lice s naslovnice”. Jer ogledalo Agate Lučić ne poznaje koncept mane. Bez skrivanja i s neukrotivim osmijehom njezina se junakinja u njemu ogleda upravo onakva kakva jest i ne da se zastrašiti ni izvana nametnutim standardima ljepote, ni prijetećim riječima („Carnegiea gigantea”!), ni prijetećim slikama majmunske dlakavosti ili golemog tijela koje se prelijeva iz kade. Duhovitim i ekspresivnim formama autorica poziva čitateljice, u prvom redu mlade, da se i same ogledaju u ogledalu bez mana i da svoje tijelo, kakvo god bilo, prihvate s osmijehom.
Book #4457
U ritmu jeze – ponor plesova
Zbirka U ritmu jeze – ponor plesova sadrži šest fantastičnih priča mladih hrvatskih autora odabranih natječajem Malih zvona 2020. godine; Josipa Čekolja, Mateje Pavlic, Marina Pelaića, Ines Vajzović, Martine Vidaić i Orina Ivana Vrkaša. Osim karakterističnih fantastičnih elemenata neočekivanog i začudnog, priče povezuje zajednički motiv plesa: ples mrtvih i uskrslih, ples ljudi-životinja na mjesečini, orijentalni ples utvara u crnim pelerinama… Ti zazorni plesači doprinose atmosferi nelagode, ali istovremeno stvaraju ugođaj mistične ljepote. Ekspresivne ilustracije Klare Rusan Klarxy u crno-bijeloj tehnici vješto dočaravaju spoj zbiljskog i onostranog, a naoko mračan i bizaran svijet čine tajanstveno privlačnim.
Book #3591
Snovonoša
Pripovjedač ove priče, koji je oduvijek želio biti (pa je oduvijek i bio) snovonoša, raste iz stranice u stranicu i poprima gotovo kozmičke dimenzije; jer on je taj koji je dostavljao snove žiteljima stare Mezopotamije prije nekoliko tisuća godina – kao i lopovima iz susjedstva prošli tjedan. Nije besprijekoran taj donositelj snova, preopterećen je poslom, pa mu se „događaju zabune”, a ponekad u žurbi donese i neki zaista zastrašujući san. No neki su snovi iz njegove prtljage izvanredni: brojka nula koju je usnio neki pripadnik naroda Maya i recept za prasladoled koji se pojavio u snu jednog kuhara; neki čudnovati znakovi iz kojih će nastati pismo, ali i nježna ljubav jedne mlade djevojke… Za snove ipak, čini se, nije odgovoran snovonoša, nego sami sanjači, koji pak „sanjaju mimo svakog pravila”.
Maštovit svijet Igora Rajkija u izražajne je slike pretvorila mlada likovna umjetnica Nikolina Žabčić, kojoj je ovo prva samostalna slikovnica.
Book #3589
Zimska potraga
Slikovnicom „Zimska potraga“ renomirani pjesnik i prozaik Miroslav Kirin prvi put se okušava na području pisanja za djecu, prenoseći u tekst za najmlađe začudnost, ludičnost i invenciju kakve su prisutne i u njegovoj poeziji. Priča se zapliće pitanjem može li nešto što je lijepo postati dosadno. „Samo“ lijepo i „stalno“ lijepo očito može, čak i kad se radi o lijepom vremenu. Slikovnica Zimska potraga, čija se radnja odvija u životinjskom svijetu, kreće od lijepog i iskušanog prema željenom i novom. Čudo je smješteno u pogledu, ali i u sposobnosti da se zajedničkom akcijom – od mrava preko vjeverice, vuka i jelena, sve do ptica – pomaknemo od zatečenog prema drugačijem. Fabularnoj potrazi za bjelinom odgovara čistoća teksta, njegove kratke i precizne rečenice, te dojmljiv minimalizam ilustracija koje ga prate, stvarajući skladnu cjelinu. Ilustracije Mingsheng Pija – kineskog umjetnika sa zagrebačkom adresom – jednostavnim potezima vrhunskog majstora sugeriraju prostor, atmosferu i pokret, otvarajući duboka prostranstva za maštu malih čitatelja.
Book #3077
Zagreb u objektivu Petra Gunjače
Monografija „Zagreb u objektivu Petra Gunjače“, sadrži stotinjak dosad neobjavljenih fotografija negdašnjeg samozatajnog zaposlenika poduzeća „Marko Šavrić“. U ostavštini Petra Gunjače (1924.-2017.), poznatoga tek ljubiteljima i skupljačima foto-opreme, našlo se nekoliko tisuća fotografija, među njima brojne snimke Zagreba iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ponekad slučajno uhvaćen kadar, ponekad uporno snimanje istih motiva, ponekad spretno uhvaćen pokret sugestivno dočaravaju gradske atmosfere. Vodeći svojevrstan paralelni život iza fotoobjektiva, Petar Gunjača velikom dosljednošću i bez pretenzija bilježi život oko sebe. Rezultat je impresivan fotografski opus i povijesni dokument koji svjedoči o jednom vremenu. No ova knjiga nije tek zbirka starih fotografija; kao svojevrsna reakcija na sliku nastao je popratni tekst književnice Sanje Lovrenčić, artikuliran u trinaest kratkih proza, te je isprepletanjem vizualnih i književnih elemenata stvorena originalna i zanimljiva cjelina.
Book #2811
Tri priče iz Priče nad pričama
Tri priče iz čuvene zbirke Priča nad pričama (Lo cunto de li Cunti ili Pentamerone) Giambattiste Basilea prvi put u hrvatskom prijevodu! Zbirka, napisana u 17. stoljeću na napuljskom dijalektu, poslužila je kao inspiracija brojnim bajkopiscima tijekom stoljeća. Njegovi motivi provlače se kroz tekstove mnogih čuvenih knjiga, poput Perraultove i Grimmove zbirke. U svojim grotesknim bajkama – koje nipošto nisu namijenjene djeci – Basile uči čitatelja vrlini, poroku i baroknoj retorici. U našem izboru nalaze se priče Začarana košuta, Buha i Oderana starica, po kojima je i Matteo Garrone snimio film Il raconto dei raconti – Tale of Tales.
Book #3075
Brodski dnevnik
Knjiga austrijskog pisca Franza Hammerbachera Passagen – čiji naslov u dogovoru s autorom prevodimo kao Brodski dnevnik – nastala je tijekom plovidbe oko svijeta koja je, stjecajem okolnosti, trajala osamdeset dana. Knjiga se sastoji od svakodnevnih dnevničkih zapisa koji su diskretnim humorom, suvremenošću i čistim stilom, donijeli autoru brojne čitatelje i pohvalne kritike. Franz Hammerbacher oplovio je svijet na velikim teretnim brodovima koji su jedna od neprimjetnih ali ključnih premisa suvremenog globalnog tržišta. Bilježeći metodom brodskog dnevnika – a “brodski dnevnik je sredstvo za osiguranje dokaza, no ostaje nejasno što bi se njime trebalo dokazati. Značenje bilježaka stvara se tek retroaktivno. Presudno je da se dnevnik vodi kronološki i uljudno, bez obzira na trenutačno raspoloženje i inspiraciju. Izvanredna zbivanja bilježe se onoliko rijetko koliko se rijetko i događaju. Brodski je dnevnik u prvom redu zapisnik svakodnevice” – autor izvještava o događajima poput spektakularnog prolaska kroz Panamski kanal ili opasne plovidbe u blizini somalijske obale, kao i o sitnim zbivanjima u životima brodske posade i putnika. Franz Hammerbacher plijeni pažnju čitatelja postupno ih uvlačeći u svoju dokumentarističnu priču da bi, naizgled jednostavno, skliznuo iz zabilježenog trenutka u promišljanja o plovidbi koja je život.
Vjetrohod
U prvi mah čini se da je ova neobična slikovnica u potpunosti posvećena beskrajnoj raznolikosti vjetrova. No zapravo propituje načine na koje ljudi doživljavaju i opisuju svijet. Glavna junakinja priče, vjetrohodačica Tanja, na početku obavlja svoj posao u skladu s pravilima i očekivanjima vjetropromatračke službe. Međutim, s vremenom toj strastvenoj ljubiteljici vjetrova više nije dovoljan običan jezik službenih izvješća; počinje pisati drugačije – osobnije i poetičnije, a treba joj i više vremena da sroči rečenice. Istodobno, razni je vjetroslužbenici sve teže razumiju…
Tanjine doživljaje u vjetru i jeziku autor teksta, Igor Rajki, dočarava začudnim složenicama i nesvakidašnjim dosjetkama, dok ilustratorica Klasja Habjan u suglasju s pričom stvara maštovit likovni svijet.
Zašto je Bach rekao Ah
Vesna Matana Matić, iskusna glazbenica s pedagoškim iskustvom, u slobodnoj fantaziji na temu klasične glazbe i suvremene tehnologije dočarava velikog skladatelja okruženog brojnom djecom. Dječja vika, smijeh i zapitkivanja živahna su podloga na kojoj nastaju djela Johanna Sebastiana – sve do trenutka u kojem skladatelj zaziva pomoć iz budućnosti, kako bi mogao raditi u miru. Pomoć zaista i stiže, u liku djevojčice Selfine koja Bachovoj djeci daruje mobitele. Nastaje tišina u kojoj nitko ne primjećuje čak ni kućnog mačka. No ta tišina, bez smijeha i zapitkivanja, nije poticajna: zbog nje su utihnule i melodije u skladateljevoj glavi… Slikovnica je zamišljena tako da najmlađi čitatelji na zabavan način doznaju ponešto o klasičnoj glazbi, ali i da se zamisle nad promjenama koje su u obiteljski život unijeli elektronički uređaji. Tekst je napisan jednostavno i zabavno, osobito u dijelu s dječjom grajom i zapitkivanjima, a prate ga maštovite ilustracije mlade umjetnice Dorije Jantolić.
U ritmu meandra s Julijem Kniferom
O svemu što mi se sviđa zaželim ispričati priču – kaže pripovjedačica u ovoj knjizi. No priču o Juliju Kniferu i njegovim čuvenim meandrima nipošto neće ispričati sama. O anti-slici i anti-žarulji, o ritmovima crnog i bijelog, okomitog i vodoravnog, istraživanju i potragom za krajnostima progovara sam slikar riječima iz originalnih dnevničkih zapisa. A o njegovom putu prema meandrima i kroz meandre na svoj način pričaju i ilustracije inspirirane njegovom umjetnošću. U petoj slikovnici serije o likovnoj umjetnosti Sanja Lovrenčić i Dominik Vuković prikazuju opus jednog od najoriginalnijih i najcjenjenijih hrvatskih stvaralaca dvadesetog stoljeća.
Book #5676
Tintin i prijatelji
„Tintin i prijatelji“ autorska je strip-slikovnica za djecu izuzetnog kineskog slikara sa zagrebačkom adresom, Mingshenga Pija. Slikovnica promovira ljubav prema životinjama te disketno pokazuje koliko kućni ljubimac može biti važan osobi oštećena sluha. Košarica za branje gljiva, jedna deka i jedan mali crni pas – tako počinje priča. Iako napušten u šumi, mali je pas imao sreće: usvojilo ga je dvoje dobrih ljudi. A u rukama čitatelja i čitateljica nalazi se dnevnik prve godine njihovog zajedničkog života, uglavnom oslikanog iz pseće perspektive. Smjenjuju se kućne zgode i doživljaji u parku, prisnost obiteljskog kruga i pustolovine s raznolikim psećim prijateljima. U mnogo malih prizora Mingsheng Pi pripovijeda, gotovo bez riječi, nježnu i veselu priču o životinjama i ljudima, pokazujući izuzetan dar zapažanja te sposobnost da u nekoliko poteza kistom dočara prostor i atmosferu, karaktere i odnose. U Tintinovim dogodovštinama uživat će publika svih generacija, a najmlađi će pritom neosjetno ponešto i naučiti.
Book #5309
Oko ogorja
Zvjezdana Jembrih likovna je umjetnica i restauratorica, koja je objavila i nekoliko vrlo originalnih i kod književne kritike zapaženih zbirki pjesama i kratkih proza. Njezina knjiga „Oko Ogorja“ nekim se motivima i postupcima nadovezuje na poeziju iz prethodnih dviju zbirki i nagrađivane putopise. U novoj se knjizi, međutim, stapaju svi potencijali njezinog pisanja i dolaze do punog izražaja. Nadahnuće za ove tekstove autorica pronalazi u specifičnom prostoru splitskog zaleđa, selu Ogorju iz naslova i njegovoj okolici, te na temelju bliskog kontakta s tim prostorom stvara niz izuzetno dojmljivih zapisa. Naizgled obične pojedinosti postaju pokretači iznenađujućih pjesničkih slika u kojima se miješaju blisko i daleko, stvarno i nestvarno, i u kojima nećemo naići ni na tračak banalnosti, sentimentalnosti, općenitosti. Ogorski zapisi, organizirani u šest cjelina – jedna od njih sadrži narativnije pjesme u prozi – nude čitateljstvu uzbudljiv doživljaj: evokaciju jednog prostora koji pjesničkim činom postaje svojevrstan autoričin, ali i univerzalan zavičaj.
Dodatnu umjetničku vrijednost ovoj knjizi daju grafike akademskog umjetnika Jure Kokeze, inspirirane istim krajolikom kao i poezija, koje rafiniranim likovnim jezikom prate i dopunjuju tekst.
Book #5274