• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Cvjetovi

16,00 

Osam pripovijedaka u ovoj zbirci naslovljeno je imenima cvijeća: sunovrati i zvončići, cvjetovi limuna i grmlje divljih ruža, svaki cvijet doziva neki susret, neki doživljaj, neki vrt – svaki cvijet je putokaz, koncentrat života, apologija krhkosti. U pričama Marca Martelle sve se doima stvarnim, gotovo dokumentarističnim, no zapravo se radi (i) o fikcionalnoj prozi. Na autorovim cvjetnim putanjama, naime, književnost ne igra ništa manje važnu ulogu od biljaka; tako će primjerice pripovijest naslovljena „Maćuhice” odvesti čitatelja do neobičnog herbarija Emily Dickinson i njezinog (fikcionalnog) čuvara, a „Ruže” evocirati (izmišljene) spiritističke seanse (stvarnog) suvremenog španjolskog pisca Enriquea Vila-Matasa. Nije nimalo slučajno što knjiga započinje citatom iz djela F. Pessoe, velikog majstora literarnih maski i persona. Poput Pessoe, i Martella rastače vlastitu autorsku osobnost – osobito kad u priču upliće bosanskog pjesnika Teodora Cerića koji je zapravo njegov vlastiti književni heteronim. Zamagljujući granice između stvarnosti i mašte, autor stvara zaigranu prozu, čija elegancija otkriva veliku literarnu erudiciju i cjeloživotnu posvećenost vrtovima, stvarnim i izmišljenim.

 
Book #5624

Marija in Cities

16,00 

Marija in Cities belongs to the series of Sanja Lovrenčić’s picture books about Croatian visual artists; this one is about the well-known photographer Marija Braut. The story about her is told from the viewpoint of her inseparable companion, the analogue camera, which directly and simply reports on their shared travels and work, the motifs of Marija’s photography, and her feeling for people and spaces, which the camera sometimes shared with the artist, and at other times just longed for calm scenes that are easier to capture. This is a lyrically intoned, very subtle depiction of the artist’s life and work, filled with a vestige of nostalgia for the great age of analogue photography, but also with hope in its preservation. In addition, the author offers the young readers an easy-to-understand introduction to the basics of this art technique.(Adrian Pelc, ed)

 

Book #4896

Ženski svijet Britanske Indije

17,00 

O britanskom kolonijalnom pothvatu u Indiji uglavnom se piše iz perspektive muške povijesti osvajanja i vladanja, no dio tog pothvata gotovo od početka bile su i kolonijalne žene. Knijga Biljane Romić, napisana na temelju višegodišnjeg proučavanja dnevnika i pisama Engleskinja koje su boravile u Indiji, približava čitatelju živote i glasove tih žena. Odlazile su u veliko nepoznato, često nepripremljene za nedaće drugog podneblja i društvene uloge u kojima će se naći.  Odlazile su kao supruge, guvernante, učiteljice, kao mlade žene u potrazi za bračnim partnerima; ponekad kao poduzetnice, misionarke, avanturistice. Mnoge nisu izlazile iz okvire koje im je zadala britanska kolonijalna zajednica, no neke su pokazale i da je moguće prevladati ograničenja vlastitog vremena, klase i spola u odnosu prema Indiji i Indijcima. Opsežno citirajući njihove zapise, autorica ove knjige govori o takozvanoj “maloj povijesti”, onj koja nastaje na marginama velikih povijesnih događanja, ali je bez nje nemoguće stvoriti potpuniju sliku prošlosti.

Kiša

15,00 

U ovoj nježnim bojama ilustriranoj autorskoj slikovnici, Anders Holmer oslikao je trenutke kiše iz različitih dijelova svijeta. Koristeći se haiku stihom, tim prizorima pridodao je i komični moment ljudske interakcije s prirodom.

 

Book #3139

Zašto merkati gledaju u nebo?

12,00 

Pepe je vrlo razigrani merkat – malena životinja koja živi na jugu Afrike. Upoznao je životinje, biljke, sve što ga okružuje i što mu je nadohvat ruke – no to mu nije bilo dovoljno. Jednoga dana Zemlja mu se učinila malenom za njegovu veliku znatiželju; pogledao je u nebo i otvorio mu se cijeli novi svijet… U svojoj prvoj slikovnici autorica Carolina Luzon pripovijeda nam priču o merkatu Pepeu i zagonetnom svemiru kojeg smo dio svi mi.

Miševi

12,00 

“Mi miševi” nova je autorska slikovnica Pike Vončine za djecu u dobi od tri do devet godina te nastavak na njezinu seriju slikovnica o fantastičnom životinjskom svijetu. Priču o skladnoj obitelji miševa, njihovim običajima i načinu života priča nam miš Erik Nezaustavljivi koji je nadimak dobio zato što neprestano postavlja radoznala pitanja svojoj obitelji. Obitelj miševa ne živi u “rupama” nego lijepo i udobno, hrane se raznovrsnim voćem i povrćem (ponekad i sirom!) iz vlastitog raskošnog vrta, a obožavaju glazbu i koncerte. Tako je miš Orlando iznimno ponosan na svoje “glazbene brkove” koji titraju i sviraju čim vjetar puše, a tajna lijepog voćnog vrta mame mišice nije samo u zalijevanju nego i u pjevanju prave pjesmice…

 

Book #2908

Most od sedre

11,00 

U “Mostu od sedre” autorica Jana Prević Finderle, na temelju vlastitog iskustva i sjećanja, uvodi nas u život putnika i svijet putovanja. Kratke putopisne crtice djeluju na čitatelja kao originalne razglednice; koncizan opis proizašao iz autoričinog dojma o nekom mjestu, suputniku ili gostu pred očima nam se pretvara u sliku. Od skromnog ljetovanja na Jadranskom moru u ranom djetinjstvu, preko nešto kasnijih obiteljskih putovanja automobilom u Pariz i London, pa sve do samostalnih lutanja svijetom u odrasloj dobi, autoričin tekst, ponekad humorističan, ponekad melankoličan, te gotovo uvijek nostalgičan, djeluje nam blisko te nas potiče da se i sami upustimo u pustolovinu. Tekst je popraćen crtežima Mate Rupića, koji je tehnikom tuša vješto i promišljeno  neke od živopisnih trenutaka Janinih priča prenio na papir.

 

Book #2795

Nos / Kabanica

20,00 

Novo izdanje Gogoljevih antologijskih priča Nos i Kabanica Mala zvona objavljuju s osebujnim i humorističnim ilustracijama nagrađivane ilustratorice i dizajnerice Vendi Vernić, koja o ovom projektu kaže: “Moja priča o ilustriranju Gogoljevih djela započela je još na diplomskoj godini studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Tada je nastao niz skica i studija prema Kabanici i Nosu, no trebalo je još neko vrijeme da ti crteži prerastu u ‘ozbiljne’ ilustracije. (…) Gogoljevim pričama privukli su me suptilni humor i ironija, apsurdni elementi radnje, način na koji autor gleda svijet oko sebe i pripovijeda o njemu. Fantastično je isprepleteno s realističnim, ne postoje objašnjenja za neobične događaje i pojave, oni jednostavno jesu. (…) U ilustriranju sam pokušala povezati Gogoljeve opservacije sa svojima, u svijetu o kojem on piše prepoznati svijet u kojem živim, i unijeti osobno iskustvo u likovnu interpretaciju.”
Vendine ilustracije Nosa i Kabanice prvi su put objavljene u čileanskom izdanju (Saposcat, 2019.).
Za hrvatsko izdanje urednici Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić minimalno su osuvremenili već klasični prijevod Romana Šovaryja.

 
Book #5994

Istrijebiti svu gamad

17,00 

Istrijebiti svu gamad – exterminate all the brutes – riječi su iz čuvenog romana Josepha Conrada „Srce tame“. U knjizi suvremenog švedskog književnika Svena Lindqvista te riječi nisu samo naslov, nego i nit vodilja oko koje se gradi tekst. Jer autorov boravak u Africi krajem osamdesetih godina 20. stoljeća nipošto nije rezultat avanturizma ili obične putničke znatiželje; ponijevši sa sobom preteču prijenosnog računala i velike diskete s povijesnim materijalima koje je dugo skupljao, Lindqvist istražuje zatajen, potisnut i mučan dio prošlosti moderne europske civilizacije. Rezultat je izuzetno dojmljiv hibridan tekst, u kojemu se dnevnički zapisi o onome što neposredno okružuje autora na rubovima Sahare isprepliću s prizorima iz snova, postupno sve više obilježenih onim što čita. Na temelju te lektire pak nastaje glavna pripovjedna nit Lindqvistova teksta: kronološki i logički uobličen slijed svjedočanstava koja bjelodano povezuju stavove i postupke Europljana koji su provodili imperijalističku kolonizaciju sa stavovima i postupcima institucionaliziranog rasizma koji je uspostavila Hitlerova Njemačka. Lindqvistova knjiga objavljena je na švedskom 1992., četiri godine kasnije prevedena je na engleski, međunarodna kritika prihvatila ju je kao izuzetno značajno i kvalitetno djelo, a po njoj je 2021. snimljena i zapažena dokumentarna serija.

 

Book #4619

Jabukan

15,00 

Slikovnica “Jabukan” donosi fantastičnu priču o četvero prijatelja koji za vrijeme ljetnih praznika, unatoč zabranama, prijeđu potok pokraj sela u kojem žive. S druge strane, međutim, ne otkrivaju ni “trolove, ni babaroge, ni kljovače ni zmajeva gnijezda”; ondje susreću bića koja su gotovo ista kao ljudi, ali žive u šumskim krošnjama. Jedan od tih „krošnjaša“, Jabukan, sprijateljit će se s četvoro djece te će im kroz igru otkrivati tajne šume. U ovu okvirnu priču autorica teksta Lana Momirski uplela je čitav niz motiva: neki od prijatelja nakon završetka školskih praznika preselit će se u veći grad, a središnja junakinja morat će se naučiti nositi s rastankom; djeca će uz Jabukana naučiti poštovati prirodu i sve njene stanovnike; šumski svijet postat će svojevrsno utočište, ali i prostor iz kojega se jasnije može sagledati probleme stvarnosti i osobne egzistencije. Priču prate nježni akvareli što su ih zajedno realizirale Ivana Koren Madžarac i Lana Momirski i tako dočarale mladom čitatelju svu živost, toplinu i raznolikost ovog tajanstvenog šumskog svijeta.

 

Book #2786

Kosjenka i Regoč

17,00 

Jedna od najpopularnijih Priča iz davnine, i jedna od onih s kojima se djeca najprije susreću, upravo je ova o Regoču. No, iako je izvorna priča naslovljena samo Regočevim imenom, u njoj zapravo važniju ulogu igra mala vila Kosjenka. Znatiželjna i živahna, ona pokreće tromog diva u pustolovinu. Vesela kad nađe društvo, suosjećajna u nevolji, svu svoju vilinsku čaroliju žrtvuje za nove prijatelje, za djecu iz dvaju zavađenih sela pokraj vode Zlovode. Iako dvoje glavnih likova pripada svijetu čudesnog, priča završava u ljudskom svijetu, gradnjom novog sela. I dok se Regoč vraća u svoj Legen grad, Kosjenka više ne može natrag među vile, pa ostaje s djecom iz sela – i djecom čitateljima. Za ovu slikovnicu likovna umjetnica Vendi Vernić ispričala je priču Ivane Brlić Mažuranić samo likovnim jezikom. Oni koji priču već znaju uživat će slijedeći je kroz nove ilustracije, a za one koji ne znaju, tu je mala „legenda” na početku. Pretvorena u slike, priča postaje dostupna i predškolskim čitateljima te može poslužiti kao lak uvod u čitanje Priča iz davnine. Odraslima koji čitaju s djecom može biti poticaj da se prisjete tog klasičnog djela hrvatske književnosti ili da ponovno posegnu za njim. O sto pedesetoj godišnjici rođenja Ivane Brlić Mažuranić priča o Kosjenki i Regoču još jednom se otkriva kao svjež poticaj mašti, a Vendi Vernić kao maštovita (likovna) pripovjedačica.

 

Book #5616

Ljubavna, ljubavnija, najljubavnija

15,50 

Tri priče u ovoj gradaciji govore o ljubavima koje su neočekivane i neostvarive zbog same prirode zaljubljenika, ali nisu zato manje snažne. Plutača i sidro čekaju oluju ne bi li se sreli iako su plutače na ovom svijetu zato da bi plutale, a sidra zato da bi sidrala; sunce se trudi smanjiti svoj žar kako bi dulje moglo voljeti snijeg, dok je snijegu sve ljepše na suncu premda se topi od ljubavi.

Priče koje Igor Rajki pripovijeda u ovoj slikovnici – zapravo, mrmlja sebi u bradu hodajući – odlikuju se originalnošću, osebujnim smislom za humor i jezičnom invencijom koja posebno dolazi do izražaja u pratećem malom rječniku neobičnih riječi. Ilustratorica Nikolina Žabčić na slobodnu invenciju teksta odgovara likovnom slobodom u odabiru motiva, postupaka i perspektiva, a na njegovu zaigranu blagost delikatnošću poteza i boja.

 

Book #4467

Junaci i zmajevi u zalasku

13,00 
Imaginacija i sloboda u odnosu prema jeziku te izvornost poetskog doživljaja odlikuju prvu zbirku mladog pjesnika Josipa Čekolja. U četiri cjeline – četiri žara – lirski glas slavi novost svojih prvih svjetova, bilo da se radi o zavičaju, konkretnom ili simboličnom, bilo o svijetu obitelji, ili pak o ljubavi. Magija tih pjesama ponajviše proizlazi iz osebujnih sklizanja iz stvarnog prema nadrealnom, jarkih slika u kojima se utjelovljuje pokretačka emocija; polazeći od doživljenih trenutaka, autor gradi svoj prostor od riječi, često povezan s motivikom prirode i tradicijske kulture, ali dosljedno originalan, pun iznenađenja i svježine. (S.L.)

Šest šetnji Slave Raškaj

15,00 

U ovoj jedinstvenoj slikovnici četiri elementa slažu se u skladnu cjelinu: lirski tekst Sanje Lovrenčić tumači nam kako su nastajala djela velike slikarice; ekspresivne ilustracije Dominika Vukovića dodaju pripovjednim fragmentima vizualnu dimenziju; reprodukcije slika same Slave Raškaj upoznaju nas s likovnim djelima koja su rezultat priča što ih Lovrenčić pripovijeda, a na kraju slikovnice, kao svojevrstan pogovor, čitatelj će naći i biografiju Slave Raškaj, napisanu na jednostavan i djeci primjeren način, koja pričama i slikama što su prethodile daje čvrst i jasan okvir. Pred vama se stoga nalazi izdanje koje ima jasno izraženu edukativnu funkciju; ono na zaigran način upoznaje dijete sa životom, ali i konkretnim djelima velike slikarice. Šest šetnji Slave Raškaj prije svega je, međutim, pokušaj dvoje umjetnika – Sanje Lovrenčić i Dominika Vukovića – da stupe u dijalog s gluhom slikaricom, a iz tog se dijaloga po stranicama prosipaju zrnca ljepote.

 

Book #2901

4 priče iz zečje zemlje

10,00 

Autorska slikovnica Pike Vončine sastoji se od četiri priče  namijenjene najmlađim čitateljima. U njima će upoznati  brižnu zečju mamu, tatu koji priča priče za laku noć, njihove sinove Euzebija Zimogroznog koji piše kratke priče, Huga koji puše u trubu sve dok ne otkrije ukulele i najstarijeg Ferdu, kao i druge članove velike zečje obitelji, čije vedre pustolovina autorica dočarava slikom i riječju. Tekstovi Pike Vončine, koja je u nekoliko posljednjih godina ilustratorski rad dopunila pisanjem kratkih priča za dječje časopise, odlikuju se svježinom i autentičnom invencijom, a nerijetko sadrže nenametljivu pouku o svijetu prirode ili međuljudskim odnosima.

Noina mačka i drugi igrokazi

10,00 

Šest novih igrokaza što ih je prema pričama iz svjetske folklorne baštine priredila Sanja Lovrenčić kratki su, komunikativni i duhoviti predlošci za dječju scensku igru. I odraslima je zanimljivo saznati zašto mačke sjede na kućnom pragu i kakve to veze ima s Noinom Arkom, jesu li sve ptice na početku zaista bile bijele, odakle potječe i što označava izraz staviti soli na rep

Zanimljive su i didaskalije koje prate igrokaze u ovoj zbirci. Osim uobičajenih i očekivanih informacija o ponašanju lika, načinu obraćanja ili mizansceni, u njima nalazimo i sasvim konkretne scenske prijedloge, a oni su pak bili poticaj za dodatne uredničke naputke o mogućnostima i smjerovima scenskih uprizorenja.