• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Knjige

Mjesec u prosincu

Slikovnica “Mjesec u prosincu” nudi najmlađim čitateljima dvanaest kratkih priča, nadahnutih ilustracijama Pike Vončine. Na prvi pogled čini se da je Mjesec glavni junak, no oko njega se događa mnogo toga neočekivanog: pod njegovim svjetlom snježne sove održavaju godišnji bal, on maloj vili služi kao najviša skakaonica na nebu, a jednom će mišu poslužiti kao model za sliku idealnog sira… Kad ga nestane s neba, četiri mačke kreću za njim u potragu, a kad se ponovno pojavi poslužit će kao ljuljačka za tri šašava psa, pobjednika u tuljenju…

Kako misli jure jednog malog Jure

10,00 

Zbirka pjesama za djecu “Kako misli jure jednog malog Jure”, namijenjena predškolcima i đacima nižih razreda osnovne škole, donosi niz malih slika iz života jedne obitelji. Pedesetak pjesama u vezanom stihu, raznolike tematike, zrači stvarnim emocijama, vedrinom bez imalo usiljenosti, govoreći o situacijama koje su djeci dobro poznate, prikazujući svijet unutar dječjeg obzora s humorom i razumijevanjem. Nikolina Manojlović Vračar dobro poznaje svoju publiku i obraća joj se njezinim jezikom, jednostavno i sadržajno, duhovito i osjećajno.

Calluna Vulgaris

11,00 

Fabula romana “Calluna vulgaris” slijedi dvije linije događanja u životu novinara i filmskog kritičara Giuliana Spattole – profesionalnu i privatno-ljubavnu (glavni bi junak rekao: po uzoru na klasični holivudski filmski stil). Obje se zasnivaju na gotovo tipičnim pokretačkim motivima – intrigi, borbi za napredovanje pa i slavu s jedne strane, te ljubavnom trokutu i femme fatale s druge. Iovinellijev se roman čita kao zabavnu i intrigantnu knjigu, ali i kao ozbiljan pokušaj da se osmisli osobnu egzistenciju te naizgled potpuno apokaliptičnu novonastalu kulturnu situaciju. No, kao što Giulianov učitelj De Marchis kaže: “Smak svijeta je samo optička varka koju svaka generacija doživi prije nego umre.”

Priče iz zemlje baobaba

13,00 

U ovoj knjizi biblioteke “Praporac” donosimo šest priča za djecu različitih suvremenih tanzanijskih autora, prevedenih izravno s izvornika i popraćenih ilustracijama Tomislava Zlatića. Priče o crvenom pauku i bahatom lovcu, potrazi za čarobnom tikvom, sukobu pčela i leptira itd. dočarat hrvatskom čitatelju jedan daleki svijet. Priče govore o ljudima i životinjama, a tematiziraju različite probleme, od mogućnosti harmoničnog suživota različitih bića pa do suvremenog i u Africi vrlo akutnog problema zagađenja okoliša.  Izabrao i preveo sa svahilija Davorin Lapaš.

Poduzetnici

12,00 

Kratki roman Poduzetnici njemačkog pisca mlađe generacije Mathiasa Nawrata sadrži sve elemente potrebne da ga se upiše u distopijsku tradiciju znanstveno-fantastičnog žanra s elementima društvene kritike. Radnja ovog romana odvija se u nama poznatom svijetu koji je obilježen stvarnim toponimima Schwarzwalda, no taj je svijet pretrpio neku vrstu apokalipse – o kojoj se nikada eksplicitno ne progovara – te u njemu pravila društvenog ustroja uznapredovale tehnološke civilizacije više ne vrijede ali nisu niti potpuno suspendirana. Fragmentiranim prostorom Schwartzwalda unutar kojeg se tehnologija, otpad i priroda isprepliću tvoreći groteskne figure, kreće se protagonistica i pripovjedačica, trinaestogodišnja Lipa. Ona sa svojim ocem i bratom skuplja različite toksične otpatke zaostale nakon industrijskog kraha te ovu svoju djelatnost naziva poduzetništvom. Uz obiteljsku mrežu likova važnu simboličku ulogu igra Dugi Nosonja Timo, Lipin (potencijalni) dečko koji mašta o utopijskom prostoru s one strane Schwartzwalda, kamo na kraju i odlazi. Drugi utopijski prostor koji se u romanu spominje jest topos Novog Zelanda na koji će Lipa otići kad Poduzeće zaradi dovoljan kapital. Nijedno od ovih utopijskih “drugdje” ne realizira se, međutim, tijekom romana.

Vješanje kradljivaca ovaca

11,00 
Roman Sanje Lovrenčić “Vješanje kradljivaca ovaca” nudi čitatelju izazovan hibrid. Smještajući radnju u neodređenu ali blisku budućnost, on propituje neke od akutnih problema sadašnjice: koje su moguće konsekvence reklamiranja, gomilanja smeća, društvene polarizacije, narcisističkog društva, genetskih eksperimenata, manipulacije vremenom. Istodobno, tekst funkcionira kao niz pojedinačnih epizoda, pisanih vrlo često u prvom licu, gotovo ispovjednim tonom, u kojima se uz navedene „velike teme“ uvijek pojavljuju i intimniji sadržaji – ljubav, nošenje sa starošću, smrću, pokušaj profiliranja vlastitih uvjerenja u okolnostima u kojima sam koncept uvjerenja postaje neodrživ te propitivanje etičkih pozicija.

Balansirajući neprekidno između općeg i pojedinačnog, javnog i intimnog, stvarnosti bliskog i fantazmagoričnog, žanrovski-popularnog i hermetičnog, Vješanje kradljivaca ovaca uvlači čitatelje u jedinstven prostor i problematiku, te i oni sami postaju sudionici u njegovom znanstveno-fantastičnom heterokozmosu koji uvijek poziva na osobnu odgovornost.

Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti

14,00 

U biblioteci “U prvom licu” donosimo izbor fragmenata iz putničkih bilježnica književnice Sanje Lovrenčić, nastalih tijekom 2016. i 2017. godine.
Balansirajući između proze i poezije, između ladanjskih umjetničkih rezidencija i vizura velegrada, između tvrde stvarnosti i mekih iskoraka u imaginarno, autoričin glas s velikom slobodom iskušava različite registre jezika, vodeći čitatelja u osebujnu književnu avanturu.

 

Book #2807

 

Moj život s Josephom Conradom

12,00 

Jednostavne i neposredne rečenice Jessie Conrad dozivaju pred čitatelja lik njenog supruga, jednog od najvećih pisaca engleske književnosti 20. stoljeća: nervozan, pomalo čudak, na svoj način privržen obitelji, iznad svega zaokupljen književnim radom. No istodobno vidimo i nju, gotovo idealnu piščevu ženu iz starih vremena. Ona pretipkava tekstove, kuha i štedi, dočekuje goste, podiže djecu, na sve moguće načine izlazi na kraj sa stvarnošću umjesto Josepha Conrada. Iz uloge supruge, domaćice i majke izdiže je, međutim, sam čin pisanja. Odvaživši se da zabilježi ovo intimno svjedočanstvo, ona stvara sebi mjesto u (Conradovom) prostoru riječi te se i sama pretvara u autoricu.

Pisma iz Švedske, Norveške i Danske

12,00 

„Pisma napisana za kratkog boravka u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj“, najpopularnija knjiga Mary Wollstonecraft za njezina života, neobična su i dojmljiva mješavina putopisa, ispovjedne proze i razmatranja o društvu i ljudima, iz pera autorice čuvene „Obrane ženskih prava“ iz 1792., knjige u kojoj se prvi put javno zastupa mišljenje da žene nisu po prirodi gluplje od muškaraca te da im treba omogućiti da se obrazuju.Dvadeset pet pisama sabranih u ovoj knjizi Mary Wollstonecraft je napisala čovjeku zbog kojega je pokušala počiniti samoubojstvo, no s kojim sad pokušava obnoviti ljubav istražujući po Skandinaviji što se dogodilo s njegovim trgovačkim brodom i vrijednim teretom sumnjiva porijekla. Taj put, na koji autorica kreće sa svojom jednogodišnjom kćeri i njenom dadiljom, prava je avantura za ono doba, a u pismima koja o njemu svjedoče pretapaju se prizori netaknute prirode sjevera i emocionalna drama iznevjerene žene i majke, s razmatranjima o društvu i odjecima značajnih događaja – poput Francuske revolucije – kojima je sama svjedočila.