U zbirci Opsjene i sablasti sakupljeno je sedam kratkih priča književnog klasika i nobelovca Rudyarda Kiplinga. Autora Knjige o džungli mnogi pamte upravo po tom romanu za djecu, no njegov je opus puno širi i bogatiji. U redcima ove knjige čitatelji se mogu upoznati s Kiplingovim interesom za nadnaravno i onostrano. Motivi o kojima piše su razni, ponekad su to duhovi, Odaslanja ili Zvijeri, a ponekad samo opsjene majstorskih prevaranata, no kulisa ostaje ista: Indijski potkontinent. U ovim fantastičnim pričama Kipling nas vodi u devetnaestostoljetnu Britansku Indiju u kojoj se isprepliću zapadnjački i indijski svijet, tehnologija i tradicija, birokracija i praznovjerje, pitomo i divlje… Tekst je popraćen izvrsnim ilustracijama Mateja Stića koji je vještim uprizorenjem nekih od najsnažnijih Kiplingovih impresija pridonio općoj atmosferi nelagode i jeze ove zbirke.

Mary Wollstonecraft Shelley ostala je zapamćena u povijesti književnosti prije svega kao autorica Frankensteina ili modernog Prometeja, romana koji ne samo da je postao kamen temeljac žanrova znanstvene fantastike i horora, nego je u velikoj mjeri oblikovao i popularno-kulturnu imaginaciju čitavog prošlog stoljeća. Ova je iznimno produktivna autorica, međutim, pisala i povijesne romane, biografsko-autobiografsku prozu te kratke priče. Ova knjiga prvi put u hrvatskom prijevodu donosi izbor iz njezine kratke proze te sadrži četiri novele: Smrtni besmrtnik, O duhovima, Preobrazba te Roger Dodsworth: reanimirani Englez. Već navedeni naslovi daju naslutiti da M. Shelley u svojim kratkim prozama razrađuje „gotičke” motive: u njima se pojavljuju likovi kojima neki duh najavljuje skoru smrt, kojima alkemičar slučajno daruje beskonačan život, đavolji patuljak krade tijelo, ili ih liječnik istraživač budi nakon tristogodišnjeg sna. Shelleyna proza nije zanimljiva samo zbog motiva; služeći se fantastičnim zapletima, autorica virtuozno plete mrežu registara i glasova koji artikuliraju ironično-filozofska razmatranja, gotovo parodijski interpretiraju englesku povijest, zapadaju u romantičarsko-retoričke zanose te nude iskrivljeno zrcalo znanstveno-empirijskom diskursu devetnaestog stoljeća. Priče Marry Shelley stoga funkcioniraju na više razina: ti ogledni primjeri žanrovske književnosti odzvanjaju diskretnom društvenom kritikom, finom ironijom i snažnom retoričkom invencijom te se stoga otvaraju različitim interpretacijama i raznolikim čitateljskim senzibilitetima.