EDIN BADIĆ
Edin Badić (1992., Zagreb) diplomirani je prevoditelj. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2017. godine engleski jezik i književnost te švedski jezik i kulturu. Tijekom studija polazio je kolegije iz suvremenog danskog i suvremenog norveškog jezika, a dio naobrazbe stekao je u Švedskoj gdje je odslušao i položio kolegije iz suvremenog švedskog jezika i kulture te modernog švedskog društva kao društva blagostanja.
Dobitnik je stipendija Sveučilišta u Zagrebu, Republike Hrvatske i Grada Zagreba te dviju fakultetskih Nagrada za izvrsnost u studiju švedskog jezika i kulture (2014., 2017.). Poslije studija stažirao je u Odjelu za hrvatski jezik Glavne uprave za pismeno prevođenje Predstavništva Europske komisije u Zagrebu (2017.) i Europskog parlamenta u Luksemburgu (2018.).
Apsolvent je Poslijediplomskog doktorskog studija Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru, gdje dovršava disertaciju iz područja znanosti o prevođenju. Kao vanjski suradnik na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije“ proučavao je prijevode nordijske dječje književnosti na hrvatski (http://bibrich.ufzg.hr/). Autor je i koautor nekolicine znanstvenih radova iz lingvistike i znanosti o prevođenju (https://www.bib.irb.hr/profile/35901).
Bio je stručni suradnik u izradi Hrvatsko-švedskog razgovornog priručnika (2018.) i Švedsko-hrvatskog rječnika leksičkih inovacija (2018., 2019.). Usavršavao se na stipendiranim radionicama i seminarima u Švedskoj (C2; Uppsala, 2016.) i Danskoj (C1/C2; Kopenhagen, 2019.). U okviru programa AIR Litteratur Västra Götaland proveo je jedan mjesec u istraživačko-prevoditeljskoj rezidenciji u Švedskoj (Jonsered, 2020.). Prosinac 2021. i siječanj 2022. proveo je u rezidenciji za pisce i prevoditelje Baltic Centre for Writers and Translators na švedskom otoku Gotlandu.
U suradnji sa Švedskim institutom (SI) i Švedskim kulturnim vijećem (Kulturrådet) mentorira perspektivne književne prevoditelje u okviru programa Framtidens översättare („Prevoditelji budućnosti“). Njegov prevodilački rad podupiru FILI, NORLA, Kulturrådet i Kunstfond.
Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Europskog društva za prevoditeljstvo (EST), Društva hrvatskih književnih prevodilaca, udruge istraživača i znanstvenika History and Translation Network i Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture. Prevodi s engleskog, švedskog, danskog i norveškog jezika.
Za nakladu Mala zvona preveo je knjigu kratkih priča Francisa Scotta Fitzgerlda Kratak put kući.
Knjige
Kratak put kući
Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom: jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.
Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.