• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

priroda

Tišina zelenog

33,00 

Živi dodir s prirodom igra važnu ulogu u stvaralaštvu dviju autorica ove male pjesničko-likovne trilogije. Svaka na svoj način doživljava zelene svjetove – makar i sasvim malene, stiješnjene između gradskog asfalta – kao prostor tišine koja je otklon od svakodnevne stvarnosti i preduvjet za kreativni rad. „Tišina zelenog“ izvorno je naslov serije njihovih jedanaest rukopisnih umjetničkih knjiga. Povezujući domenu riječi i domenu slike, nekoliko mjeseci bavile su se gradskim zelenilom, prenoseći u svoj hibridni medij otiske krhkosti, raznolikosti, vitalnosti gradskog bilja. Iz tog zelenila izrastaju i u njega se ponovno vraćaju, kao kakav odraz životnog ciklusa biljnog svijeta, staloženi, kontemplativni i zapitani stihovi Sanje Lovrenčić, kao i organski protočne ilustracije tušem i pečati Ive Valentić. Završivši izvorni projekt „Tišina zelenog“ izložbom održanom u studenom 2023., autorice su sabrale skice i bilješke koje su nastale tijekom razdoblja rada na rukopisnim knjigama, te ih nadopunile i priredile za ovo izdanje.

Pjesničko-likovna trilogija „Tišina zelenog“ sastoji se od svezaka „Bistre slike“, „Ulomci iz osobne kronike“ i „Tišina zelenog: grad“. Opremljena je i proizvedena kao bibliofilsko izdanje.
 


 

 

Cvjetovi

16,00 

Osam pripovijedaka u ovoj zbirci naslovljeno je imenima cvijeća: sunovrati i zvončići, cvjetovi limuna i grmlje divljih ruža, svaki cvijet doziva neki susret, neki doživljaj, neki vrt – svaki cvijet je putokaz, koncentrat života, apologija krhkosti. U pričama Marca Martelle sve se doima stvarnim, gotovo dokumentarističnim, no zapravo se radi (i) o fikcionalnoj prozi. Na autorovim cvjetnim putanjama, naime, književnost ne igra ništa manje važnu ulogu od biljaka; tako će primjerice pripovijest naslovljena „Maćuhice” odvesti čitatelja do neobičnog herbarija Emily Dickinson i njezinog (fikcionalnog) čuvara, a „Ruže” evocirati (izmišljene) spiritističke seanse (stvarnog) suvremenog španjolskog pisca Enriquea Vila-Matasa. Nije nimalo slučajno što knjiga započinje citatom iz djela F. Pessoe, velikog majstora literarnih maski i persona. Poput Pessoe, i Martella rastače vlastitu autorsku osobnost – osobito kad u priču upliće bosanskog pjesnika Teodora Cerića koji je zapravo njegov vlastiti književni heteronim. Zamagljujući granice između stvarnosti i mašte, autor stvara zaigranu prozu, čija elegancija otkriva veliku literarnu erudiciju i cjeloživotnu posvećenost vrtovima, stvarnim i izmišljenim.

 
Book #5624

Herbarij – priče o biljkama

11,00 

Druga prozna knjiga Jane Prević Finderle, nakon „Mosta od sedre” objavljenog u ovoj biblioteci 2019., nastaje i kao nastavak i kao svojevrsna suprotnost autoričinu prvijencu. Nastavak, jer se i dalje radi o kratkim prozama nadahnutim osobnim doživljajima, pisanim na jednostavan i neposredan način; suprotnost, jer je „Most od sedre” bio posvećen putovanjima i susretima, to jest horizontalnom kretanju kroz prostor, dok je „Herbarij”, koji govori o životu bilja i o najbliskijim ljudima, usmjeren vertikalno – kretanje kroz prostor zasjenjeno je kretanjem kroz vrijeme. Jer svaki, pa i ovaj herbarij, između ostalog je i knjiga sjećanja.

Naše doba, čini se, pojačava osjetljivost za zeleni svijet, čija ugroženost postaje sve očitija. No osjetljivost Jane Prević Finderle za raslinje nije stvar suvremenih trendova, iako se potreba za stvaranjem herbarija od riječi možda javlja i pod utjecajem sve jače opće svijes-ti o važnosti zelenila u doba klimatskih promjena. Autorica ove knjige od najranije dobi živi u bliskoj povezanosti s biljkama, stoga može govoriti o njima iz posve osobne, gotovo lirske perspektive, autentičnim jezikom jednostavne prisnosti. U prvom planu joj nije nikakva općenita problematika kao ni botaničko znanje – iako mnogim znanjima očito raspolaže – nego osobni pojedinačni doživljaj, neki pomak, neko otkriće, neko malo čudo, poput onih na koja joj u doba adolescentskog spleena skreće pažnju njezina teta Mirjana kad joj govori o žiru i hrastu. (S.L.)

 

Book #4550