• 0 Knjige - 0,00 
    • Košarica je prazna.

Fantastična knjižnica Malih zvona

The Snakes of Nikonimor, Part II – The Way to the Sea

11,00  6,60 

In the second part of the trilogy by Sanja Lovrenčić the separated lovers Tisya and Arne travel and go through various ordeals.

Tisya is consciously trying to reach the sea, the White Town, the only place from where the ships still sail to the North. But her journey is long, leading her through the wilderness of the Dividing Chain, where she sees, for the first time, Those-Who-Yell-Together. With the help of the salt trader Margan she arrives in the Stone Cells, where she has some strange experiences and then travels on, further down the Yalma coast, where fires of danger are already burning…

At the same time Arne is with the remnants of the northern army of King Gurna, struggling through dangerous underground paths, where the mirror-people Vodjani lurk with their mirages; he does not know that at the end of this road another shore awaits him…

Three Tales from The Tale of Tales

10,00  6,00 

Mala zvona is proud to present the first Croatian translation of a selection of stories from Giambattista Basile’s famousTale of Tales (Lo cunto de li cunti or Il Pentamerone)

Basile’s collection, written in the 17th century in Neapolitan dialect, served as an inspiration to numerous fairy tale writers over the centuries; Basile’s motifs can be traced through many famous collections, such as those written by Perrault or the brothers Grimm.

In these grotesque stories – which are by no means intended for children – Basile teaches the reader about virtue, vice, deception and love while using a flamboyant Baroque rhetoric. Our selection includes the following stories: The Enchanted DoeThe Flea and The Old Woman Who Was Skinned who were also used as a pretext for Matteo Garrone’s multiple award-winning movie Il racconto dei racconti.

 

Tri priče iz Priče nad pričama

10,00  6,00 

Tri priče iz čuvene zbirke Priča nad pričama (Lo cunto de li Cunti ili Pentamerone) Giambattiste Basilea prvi put u hrvatskom prijevodu! Zbirka, napisana u 17. stoljeću na napuljskom dijalektu, poslužila je kao inspiracija brojnim bajkopiscima tijekom stoljeća. Njegovi motivi provlače se kroz tekstove mnogih čuvenih knjiga, poput Perraultove i Grimmove zbirke. U svojim grotesknim bajkama – koje nipošto nisu namijenjene djeci – Basile uči čitatelja vrlini, poroku i baroknoj retorici. U našem izboru nalaze se priče Začarana košutaBuha Oderana starica, po kojima je i Matteo Garrone snimio film Il raconto dei raconti – Tale of Tales.

 

Book #3075

U smjeru početka

13,00  7,80 

Zbirka kratkih priča iz ranog razdoblja stvaranja Dylana Thomasa, engleskog i velškog pjesnika, planetarno poznatog po pjesmama Ne idi krotko u tu blagu noćI smrt neće gospodstva imat, Fern Hill...

“Ja sam pisac priča i pjesama”, napisao je Dylan Thomas u jednom pismu kad mu je bilo devetnaest godina. I s pravom, jer u to je doba taj izuzetno talentirani mladić već pisao prve pjesme koje će ga proslaviti i priče koje objavljujemo u ovoj knjizi, o stotoj godišnjici Thomasova rođenja. I u poeziji i u prozi autora koji sa zanosom otkriva čudesne svjetove riječi pojavljuje se isti opsesivni imaginarij, isti ritmovi, isti unutarnji svijet. Stvarajući svoje gusto tkanje jezičnih slika, Thomas se, ne bez ironije, bavi velikim temama, jedinstvom života i smrti, ljubavlju i ludilom, pretvarajući velški krajolik i motive lokalnih legendi u dojmljiv tekst koji izmiče kategorizacijama.

Vješanje kradljivaca ovaca

11,00  6,60 
Roman Sanje Lovrenčić “Vješanje kradljivaca ovaca” nudi čitatelju izazovan hibrid. Smještajući radnju u neodređenu ali blisku budućnost, on propituje neke od akutnih problema sadašnjice: koje su moguće konsekvence reklamiranja, gomilanja smeća, društvene polarizacije, narcisističkog društva, genetskih eksperimenata, manipulacije vremenom. Istodobno, tekst funkcionira kao niz pojedinačnih epizoda, pisanih vrlo često u prvom licu, gotovo ispovjednim tonom, u kojima se uz navedene „velike teme“ uvijek pojavljuju i intimniji sadržaji – ljubav, nošenje sa starošću, smrću, pokušaj profiliranja vlastitih uvjerenja u okolnostima u kojima sam koncept uvjerenja postaje neodrživ te propitivanje etičkih pozicija.

Balansirajući neprekidno između općeg i pojedinačnog, javnog i intimnog, stvarnosti bliskog i fantazmagoričnog, žanrovski-popularnog i hermetičnog, Vješanje kradljivaca ovaca uvlači čitatelje u jedinstven prostor i problematiku, te i oni sami postaju sudionici u njegovom znanstveno-fantastičnom heterokozmosu koji uvijek poziva na osobnu odgovornost.

Za čitanje u sumrak

17,00  10,20 

Duhovi viktorijanskog doba plašili su i starije i mlađe slušatelje ili čitatelje. Zamislite da sjedite s prijateljima ili obitelji, okupljeni oko vatre u dnevnom boravku osvijetljenom samo svijećama, u devetnaestostoljetnoj Engleskoj, i netko započne pripovijedati o duhovima – te večeri biste možda teško zaspali, ali ipak biste osjetili neki užitak slušajući predaje za koje više ni sami niste sigurni jesu li istinite ili posve izmišljene. Charles Dickens vrlo je dobro poznavao taj običaj onodobnog engleskog društva, veliko zanimanje za sve što je naizgled racionalno neobjašnjivo. I sam je zasigurno kao dijete slušao mnoge strašne priče o duhovima i drugim fantastičnim bićima koja obično nastanjuju sumorne, napuštene i jezovite prostore. U njegovim se pričama, koje je objavljivao u novinama i časopisima, pojavljuju različiti duhovi, od nesretnih zlostavljanih mladenki do goblina koji ismijavaju mrzovoljnog grobara. Dickens je i kao odrasla osoba vjerojatno volio slušati predaje o onostranim stvorenjima, stoga je u mnoge svoje priče umetnuo fantastične elemente koji i danas istovremeno zabavljaju i plaše čitatelje.

U ovoj su zbirci, u pomnom prijevodu Gorana Čolakhodžića, sakupljene najzanimljivije Dickensove priče o duhovima, od kojih većina dosad nije objavljena na hrvatskom jeziku. Kao što i sam naslov preporučuje, ako želite otkriti barem djelić viktorijanskog svijeta koji je žudio za nadnaravnim bićima i pojavama, čitajte ove priče u sumrak. (Josip Čekolj)

Zaljubljena pokojnica i druge priče

15,00  9,00 

Fantastične pripovijesti čine značajan dio opusa velikog francuskog romantičara Théophilea Gautiera, no u Hrvatskoj gotovo uopće nisu prevođene, unatoč autorovom statusu klasika. U našem izboru njegove fantastične proze nalazi se devet pripovijesti (KafetijeraOnuphriusOmfalaZaljubljena pokojnicaLula opijumaDvostruki vitezStopalo mumijeDva glumca za jednu uloguArria Marcella) koje na različite načine uključuju elemente nadnaravnog. U tim pričama pojavljuje se standardni repertoar fantastičnih motiva dragih prvoj generaciji romantičara, no T. Gautier im pristupa na originalan način, subverzivno im izvrćući uobičajene konotacije, stvarajući neobične zaplete, igrajući se tjeskobom i ironijom. Budući da se radi o autoru koji je u prvom redu bio pjesnik (Baudelaire ga je nazivao „besprijekornom pjesnikom, savršenim čarobnjakom francuskoga jezika“), njegov se jezik odlikuje osobitom gustoćom i sugestivnošću, a prema nekim kritičarima, stilski vrhunac njegovog proznog opusa upravo su pripovijesti koje smo odabrali.

Zmajeva nevjesta

18,00  10,80 

Kad mu zmaj otme sestru, mladi junak ovog romana polazi na neobično i opasno putovanje svijetom koji je razdijeljen na dvije veoma različite zemlje – Gornju i Donju. Čitatelji zajedno s njim, jednim učenim štakorom, jednom spretnom osom i drugim pomagačima zaranjaju u magičan svijet Vlade Uroševića, jednog od najznačajnijih suvremenih makedonskih književnika. Na putu će se susresti s mnogim pojavama i bićima koja potječu iz bogate makedonske usmene književnosti. Ovo djelo, podnaslovljeno kao Roman-bajka, počiva na tragovima mitova, predaja i drugih usmenoknjiževnih oblika, no smjelo i zanimljivo propituje suvremene društvene, političke i kulturne procese i probleme poput nagle urbanizacije i razvoja tehnologije, napuštanja sela, zagađenja okoliša, migracija, trgovine ljudima. Protkana humorom od prve do posljednje stranice, Zmajeva nevjesta prepuna je čudesnih stvorenja i upečatljivih likova koji podjednako pripadaju neodređenoj prošlosti usmene kulture i našoj svakidašnjici pisane kulture. Urošević nam pripovijeda o prijelazu iz jedne zemlje u drugu, iz jedne kulture u drugu, iz jednog vremena u drugo, iz jednog načina razumijevanja svijeta i života u drugi. U srži tog pripovijedanja jest pripovijedanje samo po sebi – njegova ljepota, čarolija i moć. Brišući granice između stvarnog i nestvarnog, prošlosti i sadašnjosti, usmenog i pisanog, narodnog i autorskog, ljudskog i životinjskog – Zmajeva nevjesta upozorava nas na vječnost i postojanost čovjekove potrebe za stvaranjem priča. Zahvaljujući izvrsnom prijevodu Ivice Bakovića, hrvatskim čitateljima omogućeno je da napokon zavire u fantastičan svijet klasika makedonske književnosti međunarodnog ugleda. (Josip Čekolj)