U potrazi za Ivanom (4. izdanje)
18,00 € × 1 Ukupno : 18,00 €
17,00 €
Mary Wollstonecraft Shelley ostala je zapamćena u povijesti književnosti prije svega kao autorica Frankensteina ili modernog Prometeja, romana koji ne samo da je postao kamen temeljac žanrova znanstvene fantastike i horora, nego je u velikoj mjeri oblikovao i popularno-kulturnu imaginaciju čitavog prošlog stoljeća. Ova je iznimno produktivna autorica, međutim, pisala i povijesne romane, biografsko-autobiografsku prozu te kratke priče. Ova knjiga prvi put u hrvatskom prijevodu donosi izbor iz njezine kratke proze te sadrži četiri novele: Smrtni besmrtnik, O duhovima, Preobrazba te Roger Dodsworth: reanimirani Englez. Već navedeni naslovi daju naslutiti da M. Shelley u svojim kratkim prozama razrađuje „gotičke” motive: u njima se pojavljuju likovi kojima neki duh najavljuje skoru smrt, kojima alkemičar slučajno daruje beskonačan život, đavolji patuljak krade tijelo, ili ih liječnik istraživač budi nakon tristogodišnjeg sna. Shelleyna proza nije zanimljiva samo zbog motiva; služeći se fantastičnim zapletima, autorica virtuozno plete mrežu registara i glasova koji artikuliraju ironično-filozofska razmatranja, gotovo parodijski interpretiraju englesku povijest, zapadaju u romantičarsko-retoričke zanose te nude iskrivljeno zrcalo znanstveno-empirijskom diskursu devetnaestog stoljeća. Priče Marry Shelley stoga funkcioniraju na više razina: ti ogledni primjeri žanrovske književnosti odzvanjaju diskretnom društvenom kritikom, finom ironijom i snažnom retoričkom invencijom te se stoga otvaraju različitim interpretacijama i raznolikim čitateljskim senzibilitetima.
Format: 15×21
ISBN: 978-953-8313-61-5
Broj stranica: 88
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2022
Prvi put pred očima javnosti, djevojački dnevnik Ivane Brlić Mažuranić, koji je vodila od 1888. do svojih zaruka u ljeto 1891., otkriva njene sanjarije o ljubavi, pisanju, domovini – i njen književni talent.
Novo izdanje Gogoljevih antologijskih priča Nos i Kabanica Mala zvona objavljuju s osebujnim i humorističnim ilustracijama nagrađivane ilustratorice i dizajnerice Vendi Vernić, koja o ovom projektu kaže: “Moja priča o ilustriranju Gogoljevih djela započela je još na diplomskoj godini studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Tada je nastao niz skica i studija prema Kabanici i Nosu, no trebalo je još neko vrijeme da ti crteži prerastu u ‘ozbiljne’ ilustracije. (…) Gogoljevim pričama privukli su me suptilni humor i ironija, apsurdni elementi radnje, način na koji autor gleda svijet oko sebe i pripovijeda o njemu. Fantastično je isprepleteno s realističnim, ne postoje objašnjenja za neobične događaje i pojave, oni jednostavno jesu. (…) U ilustriranju sam pokušala povezati Gogoljeve opservacije sa svojima, u svijetu o kojem on piše prepoznati svijet u kojem živim, i unijeti osobno iskustvo u likovnu interpretaciju.”
Vendine ilustracije Nosa i Kabanice prvi su put objavljene u čileanskom izdanju (Saposcat, 2019.).
Za hrvatsko izdanje urednici Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić minimalno su osuvremenili već klasični prijevod Romana Šovaryja.
Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić…(Anita Peti-Stantić)
Dugo putovanje na koje nas Michael Ende vodi obuhvaća Europu, Aziju, Afriku – gotovo čitav svijet. Ono se, međutim, ne odvija jedino u prostoru: od djetinjstva do besmrtnosti, od Engleske do Hindukuša, njegov junak Cyril Abercomby, blazirani engleski lord, očajnički će pokušavati pronaći bilo kakvu pripadnost. Njegovo putovanje se odvija od opće neosjetljivosti, preko krajnje patnje, do postojanja blistavog i usamljenog poput kristala. Smještajući tekst u svojevrsnu karikaturu viktorijanskog doba, Ende širokim i sigurnim literarnim potezima ocrtava život svog potpuno demonskog lika, njegove ljubavi kao i zločine, a kroz pukotine tog artificijelnog avanturističkog romana iz 19. stoljeća naziru se problemi koji svjedoče i o jednom potpuno drugom vremenu.
Book #2927
