Zovu ih književnicama
14,00 € × 1 Ukupno : 14,00 €
11,00 €
Fabula romana “Calluna vulgaris” slijedi dvije linije događanja u životu novinara i filmskog kritičara Giuliana Spattole – profesionalnu i privatno-ljubavnu (glavni bi junak rekao: po uzoru na klasični holivudski filmski stil). Obje se zasnivaju na gotovo tipičnim pokretačkim motivima – intrigi, borbi za napredovanje pa i slavu s jedne strane, te ljubavnom trokutu i femme fatale s druge. Iovinellijev se roman čita kao zabavnu i intrigantnu knjigu, ali i kao ozbiljan pokušaj da se osmisli osobnu egzistenciju te naizgled potpuno apokaliptičnu novonastalu kulturnu situaciju. No, kao što Giulianov učitelj De Marchis kaže: “Smak svijeta je samo optička varka koju svaka generacija doživi prije nego umre.”
Format: 13×20
ISBN: 978-953-7760-65-6
Broj stranica: 220
Uvez: meki
Godina izdanja: 2015.
Književnopovijesna studija o hrvatskim književnicama Dragojli Jarnević, Jagodi Truhelki i Ivani Brlić Mažuranić, utemeljena na dosad neobjavljenim arhivskim materijalima, donosi niz zanimljivih opservacija o vezama između značajnih likova (tada još slabo vidljive) ženske književne scene u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća.
Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom: jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.
Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.
U pričama izabranim za ovu zbirku Lafcadio Hearn slika posve osebujan portret Japana s kraja 19. stoljeća: precizno novinarsko oko bilježi svaki detalj okruženja s kojim se susreće, ali se to okruženje pred njim pretače u neku legendu, priču o duhovima, sliku nekog rituala na izdisaju. Čitatelj se tako susreće s posljednjim bljeskovima tradicionalnog Japana koji pred Hearnovim pogledom nestaje, a kroz taj ga nestajući svijet vodi uvijek blago ironičan autorski glas koji pripovijeda o tehnikama proricanja, ukletoj haljini dugih rukava, svemu što odzvanja u tuljenju jednog psa, svjetiljkama što se spuštaju u more za svetkovine mrtvih… Stoga su Hearnove priče vrijedan izvor informacija za sve one koje zanima negdašnji Japan, ali i profinjen literarni tekst koji virtuozno kombinira elemente fantastike, prozne ironije te poetskog maštanja.
Priče su izabrane iz knjiga “In Ghostly Japan” i “Kwaidan.
Tri priče iz čuvene zbirke Priča nad pričama (Lo cunto de li Cunti ili Pentamerone) Giambattiste Basilea prvi put u hrvatskom prijevodu! Zbirka, napisana u 17. stoljeću na napuljskom dijalektu, poslužila je kao inspiracija brojnim bajkopiscima tijekom stoljeća. Njegovi motivi provlače se kroz tekstove mnogih čuvenih knjiga, poput Perraultove i Grimmove zbirke. U svojim grotesknim bajkama – koje nipošto nisu namijenjene djeci – Basile uči čitatelja vrlini, poroku i baroknoj retorici. U našem izboru nalaze se priče Začarana košuta, Buha i Oderana starica, po kojima je i Matteo Garrone snimio film Il raconto dei raconti – Tale of Tales.
Book #3075
