NIKAD NIJE PRERANO DA POŽELITE PROMIJENITI SVIJET!
Kako biste saznali sve o bogatima i izvorima njihovog bogatstva, kako biste razumjeli da u bogatstvu i siromaštvu nema ničega prirodnog, kako biste sagledali svijet takav kakav jest i poželjeli ga promijeniti… tu je prvi priručnik za kritičku misao! Jasan i angažiran, prikladan za sve, od 9 do 99!
Ova je knjiga neobična intelektualna autobiografija. Najprije zato što se većim dijelom sastoji od poezije. A onda i zato što se autor Darko Suvin, prof. emeritus kanadskog Sveučilišta McGill, gotovo i ne dotiče onoga što je bilo središnja tema njegove plodne međunarodne karijere – znanstvene fantastike. No pjesnički i prevodilački tekstovi koje je sabrao za ovo izdanje nastajali su u rasponu od sedam desetljeća i tvore manje poznat, ali značajan dio njegovog opusa. Kako je poeziju prevodio u prvom redu za sebe, kriterij odabira bio je vlastiti afinitet, te su se među njegovim „prekovodima” – možda ih je ponegdje najbolje smatrati autorskim prepjevima – našli raznoliki pisci, od Laforguea, Wildea, Eluarda do Tu Fua, Chaucera, Brechta, Fortinija… Njegova vlastita poezija pak široko je otvorena i svijetu književnosti i svijetu stvarnosti; uključuje reference na političke događaje, ratove i kapitalocen, ali i poetski dijalog s grčkom pjesnikinjom Sapfo, kao i intimističke trenutke suočavanja s vremenom i starošću. Središnji dio knjige, naslovljen „Parabole iz razdoblja zaraćenih država”, niz je kratkih proza proizašlih iz autorovog zanimanja za istočnoazijsku misao i književnost. Prozni su i kratki autobiografski tekstovi na početku i na kraju knjige, kao i bilješke koje smještaju pojedine cikluse pjesama u vrijeme i prostor. Tako autor stvara skladno kadenciranu cjelinu u kojoj se zrcali njegovo kretanje svijetom riječi i ideja. Tekstove za ovo izdanje izabrao je i složio sam Darko Suvin, uredništvo se u svemu držalo njegovih smjernica. U jezičnom smislu, za današnjeg čitatelja ono također zrcali neke mijene kroz koje je prolazio hrvatski jezik, ali sadrži i niz specifičnosti koje smo u procesu pripreme knjige jednostavno nazivali „suvinizmima”. Veći dio pjesama objavljen je po književnim časopisima, no neke se u ovoj knjizi objavljuju prvi put. Ovim izborom zapisa iz razdoblja zaraćenih država – koje nikako da prestane – naklada Mala zvona želi približiti domaćoj publici vrijedan dio opusa jednog izuzetnog autora.
Book #6558
Priča o šarenim prascima donosi zabavno i neočekivano objašnjenje jedne sasvim obične pojave iz dječjeg svakodnevnog života – pokrivanja vrtićkih pješčanika na kraju dana. Autor Bruno Glavič, koji ima nešto osobnog iskustva s pješčanicima i vrtićima, tumači djeci svijet na njima blizak način – ne činjenično i doslovno, nego maštovito i duhovito. Svojom pričom očuđuje svijet svakodnevice i potiče na igru asocijacijama. Iako se ponajviše oslanja na humor, priča nenametljivo postavlja i važna pitanja o redu, odgovornosti, zajedničkom prostoru, što je u pedagoškom smislu iznimno korisno za djecu predškolske i rane školske dobi. Kolažne ilustracije Laure Martinović vješto prate ton i ritam teksta. Likovni stil, blizak dječjem vizualnom izrazu, osnažuje komiku priče, poziva djecu da potraže i prepoznaju pojedinosti, a možda i da priči dodaju ponešto svoje. Zahvaljujući zaigranom skladu riječi i slike, Važno pitanje o pješčanicima može biti sjajan predložak za igre i radionice s najmlađima.
Book #6547
Na brežuljku raste čudesna lipa koja pomaže jednom siromašnom dječaku, Ambrozu. U davno doba dok su velikaši vjerovali da im rođenjem pripada pravo da čine i govore što god žele, skupina seljaka se pobunila protiv njih. Ambrozov otac stradao je u seljačkoj buni, pa dječak sad mora pomagati majci i brinuti o mlađem bratu i sestri. Stablo lipe razumije njegovu nevolju i prepoznaje njegovu dobrotu, pa mu ispunjava tri želje. Ambroz se tako suprotstavlja okrutnom velikašu i njegovoj djeci. Na putu prema svojoj pravici dječak doživljava niz neobičnih zgoda – spašava jednu kokoš koja je vrijedna poput zlata, pretvara se u lisicu koja se ušulja u velikašev zamak, potakne preobrazbu djece u mačiće i spašava jednu dobroćudnu plemkinju. U ovoj bajci, nadahnutoj događajima iz Velike seljačke bune 1573., Josip Čekolj potiče mlade čitatelje da sanjaju o pravednijem društvu i razmišljaju o pravdi, pobuni i solidarnosti koje su važne u svim vremenima. Bajkovitim motivima i postupcima, kao i upečatljivim ilustracijama Dominika Vukovića, ova slikovnica na izuzetno maštovit način djeci približava kompleksne povijesne procese. Slaveći hrabrosti empatiju te vječnu borbu za pravicu, Josip Čekolj u bajci „Lipa, kokoš i pravica”, kao i u svojoj prvoj slikovnici – uspješnici „Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom” – ponovno pronalazi uporište u snazi i ljepoti prirode.
Book #6545
Moriko je nekoć živjela u dvorcu. No kada je, slijedeći vlastito srce, prekršila pravila svojeg svijeta, stigla ju je nemilosrdna kazna: osuđena je na zaborav. Za ljude ona više ne postoji. Nitko je može vidjeti ni sjetiti je se – tek se ponekad pojavi nekome kao lik iz stare priče. A ako je netko tako spomene, makar i usput, nakratko joj vraća vidljivost.
Izbrisana iz sjećanja, Moriko je ostala djevojčica tijekom sljedeća četiri stoljeća. Njezin dom je šuma, a jedan gavran najbolji prijatelj. Razumije drveće, čuje osjećaje trave i zvukove mravinjaka. Vidi ono što je ljudima nevidljivo: želje i osjećaje, bića skrivena iza vjetra, kiše, oblaka. No šuma nije samo utočište – u njezinim sjenama vrebaju mraki, more i drugi nevidljivi, a nad svima njima moćna i okrutna Jeka. Iako je šuma njen voljeni dom, Moriko osjeća čežnju za ljudskim svijetom. Ponekad odlazi do obližnjeg sela i promatra djecu. Na školskom igralištu primijeti dječaka, malo drugačijeg od ostalih, koji ju počinje zanimati. Upravo njemu – u trenutku kad njegova majka spomene „malu iz šume” – privremeno postaje vidljiva. I tu počinje pustolovina: susret s dječakom Denijem budi u djevojčici snažnu želju da se vrati u vidljivost, u vrijeme, u običan ljudski svijet. Ali put prema tome nije lak, prepun je kolebanja, uspona i padova, tajni koje treba odgonetnuti i zlikovaca koje treba nadmudriti. Vodi kroz najdublje dijelove šume… i vlastitog sjećanja. „Zaboravljena djevojčica” napet je i čaroban pustolovni roman o hrabrosti, prijateljstvu i potrazi za pripadanjem. Vješto vođen zaplet i skladan, sugestivan stil čine ga idealnim štivom za djecu i mlade.
Book #6552
Jedno neobično prijateljstvo urodilo je neobičnom knjigom. Jagoda je žena s Downovim sindromom, Miró je poznati hrvatski pjesnik. Počeli su se družiti da Jagoda ne bude sama dok joj je sestra na poslu. Zabavljali su se bojama: on je nabavio materijal, ona je crtala. Crteže su slagali u kutiju. Zatim su počeli razgovarati o crtežima: on je pitao, ona je odgovarala, odgovori su se slagali u pjesme. I sad je tu „Jagodina knjiga”, namijenjena svima koji znaju čitati, a i nekima koji ne znaju, kao živ dokaz da se kreativnost nalazi posvuda, samo treba imati strpljenja i dobre volje da ju se dozove na vidjelo.
Book #6550
Ova je knjiga poput jedne od kutijica zagonetne rođakinje Emilije – da biste je otvorili, potrebno je znati tajnu. U njoj je skrivena manja kutija, a u njoj još manja, pa u ovoj još manja… Ako ste spremni poći na snovito putovanje s klasikom makedonske književnosti, Vladom Uroševićem, u svakoj od njegovih osamnaest kutijica pronaći ćete poslasticu – priču o jednom mladiću i njegovoj tajanstvenoj rođakinji Emiliji. Oni će vas upoznati s neobičnim članovima svoje obitelji, koja ratne i poslijeratne zime provodi na „jedinom toplom mjestu na svijetu” – u kuhinji gdje gori vatra u velikoj peći i mirišu posušene kore jabuka. Emilija i njezin zaljubljeni rođak povest će vas u grad kojim lutaju slonovi i u kojem se čuju psi koji zvižde, otključat će vam vrata napuštenog hamama, zajedno ćete loviti jednoroge u gradskom parku, pokušavat ćete otkriti što mačke zaista vide… Pripovjedač u ovoj zbirci fantastičnih priča, koju se može čitati i kao roman, bogatim poetskim jezikom stvara čarobne prostore – uvijek na pragu između sna i zbilje, stvarnog i nestvarnog. U tom svijetu bezgranične slobode i neiscrpne mašte svaki predmet postaje čudesan, a kuće, škole, hoteli, trgovine, parkovi i vlakovi pretvaraju se u poprište začudnih prizora i susreta. „Moja rođakinja Emilija” je poput razglednice iz neke davno zaboravljene ili nestvarne zemlje, s maštovitim markama koje nas podsjećaju na snagu pripovijedanja. „Moja rođakinja Emilija” nesumnjivo je jedno od remek-djela makedonske književnosti, a zasigurno se može ubrojiti i u vrhunce europskog magijskog realizma.
Book #6555
Iskusna pripovjedačica Rozalija Ovčar vodi najmlađe čitatelje na čudesno putovanje – od dječje sobe sve do vilinskoga grada. U društvu hrabre zubić vile Tili i neobičnog patuljka-pilota Zrnka, najmlađi će čitatelji otkriti kako i je dan ispali zubić može pokrenuti veliku pustolovinu. Nježni akvareli Ane Kadoić maštovito dočaravaju bajkoviti noćni svijet.
Ova topla i razigrana slikovnica slavi prijateljstvo i hrabrost. Podsjeća nas da i najmanja djela mogu imati veliku vrijednost te da uz malo pomoći svaki problem može postati čarobna priča. Duhovitost, dinamični dijalozi i originalni likovi čine je idealnim štivom za djecu predškolske i rane školske dobi.
Book #6542
U pričama Hansa Christiana Andersena sve je živo i sve može postati glavni lik – djeca i odrasli, životinje i fantastična bića, čudesni, ali i svakodnevni predmeti. Postojani kositreni vojnik obična je igračka iz kompleta figurica kakve su dječaci često dobivali na dar u Andersenovo vrijeme. U kutiji su njih dvadeset petorica, slični jedan drugome kao jaje jajetu. Samo jedan vojnik je poseban, nedostaje mu noga, i baš taj dobiva priču. Poput djeteta u slobodnoj igri, autor ga provlači kroz niz zgoda i nezgoda, izmišljajući u brzom slijedu bića i prostore koji utječu na njegovu sudbinu. Tu su papirnata plesačica koju vojnik postojano voli otkad ju je prvi put ugledao, ali i mali crni trol, kanalski štakor, velika riba… I kad svemu odjednom dođe neočekivan kraj, vojnikova pustolovina ostaje žarka u sjećanju, kao ukraden pogled u tajni život stvari. Postojani kositreni vojnik izvorno je objavljen 1838. u jednoj od brojnih Andersenovih malih knjiga u koje bi autor uvrstio dvije ili tri priče. Svezak s Postojanim kositrenim vojnikom prvi je koji sadrži posve originalne Andersenove tekstove, koji nemaju veze s folklornom baštinom. Priča je tijekom vremena inspirirala niz raznolikih umjetnika. Prema njoj su nastali strip, mjuzikl, dva baleta, nekoliko animiranih filmova, a nadahnula je i brojne ilustratore, pa tako i Vendi Vernić koja je nizom ilustracija za ovu slikovnicu diplomirala na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Novi prijevod s izvornog danskog potpisuje Mišo Grundler.
Book #6406
Dario Fo, nobelovac, legenda talijanskog kazališta 20. stoljeća, glumac-autor koji je sustavno rušio scenski „četvrti zid” razgovarajući s izvanredno brojnom publikom, te bez zadrške ismijavao moćnike svih vrsta, u ovoj se knjizi vraća svojim ishodištima. Najavljujući da će nam pripovijedati o sebi i svojem djetinjstvu – o onih prvih sedam godina koje formiraju čovjeka – Fo daje mnogo više: stvara kolaž lombardijskih gradića, raznolikih likova, smiješnih zgoda, ali i opasnih pustolovina iz vremena II. svjetskog rata, kad je već ozbiljno zašao u doba mladalaštva. Najavu pak da će pripovijedati o svemu što ga je formiralo kao čovjeka i umjetnika u potpunosti ispunjava. Tu su najprije članovi obitelji, njegova majka sa svojom neiscrpnom nježnošću i otac željezničar, za djecu kolodvorski superjunak, primjer snage, ispravnosti i tolerancije, koji nesebično pomaže svima progonjenima – anarhistima, antifašistima, Židovima koji pokušavaju prijeći švicarsku granicu. Tu je neobični djed po majci, seljak-znanstvenik koji prodaje voće i povrće začinjeno pričama, u atmosferi pučkog kazališta. A tu su i oni iz naslova, noćne ptice iz mjesta Porto Valtravaglia, gdje su svi lokali otvoreni cijelu noć. Jer tu žive puhači stakla iz raznih zemalja, ribari i šverceri, koji rade i u sitne sate, ali i pripovijedaju. U njihovu dijalektu miješaju se riječi odasvud, a sloboda s kojom se njima služe dragocjena je popudbina koju će budući pisac ponijeti sa sobom u odrasli život. Njihovi glasovi odjekuju i u pričama Darija Foa o vlastitom djetinjstvu, školovanju u milanskoj umjetničkoj školi Breri, pa čak i u zgodama iz ratnih dana. I kad pripovijeda kako se prijavio u padobrance kako bi izbjegao deportaciju u Njemačku, sudjelovao u krijumčarenju ratnih zarobljenika prerušenih u žene preko granice ili o spašavanju ljudi iz ruševina bordela, Dario Fo ostaje nasljednik svojih noćnih ptica, nesputan, zabavan, slikovit. O stotoj godišnjici njegova rođenja i desetoj godišnjici smrti ovom knjigom podsjećamo hrvatsku publiku na autora koji je spojio pučko pripovijedanje s političkim kazalištem, ne prezajući na sav glas progovoriti o socijalnim nepravdama, korupciji, policijskoj brutalnosti, mafiji, različitim oblicima kršenja ljudskih prava, položaju žena u patrijarhatu – i pritom se znao smijati. Inventivan i leksički bogat prijevod s talijanskog potpisuje renomirana prevoditeljica Snježana Husić.
Grafički roman Moja baka zove se kao čokolada nježna je, hrabra i suptilno slojevita knjiga o pamćenju, gubitku i bliskosti. Povezujući u jedinstvenu cjelinu fragmente razgovora, osobne zapise u prozi i stihu s ekspresivnim crno-bijelim ilustracijama, autorica ispisuje intimnu biografiju svoje bake: ratnog siročeta, usvojene djevojčice, odrasle žene, televizijske novinarke i majke, te naposljetku starice koja živi u domu, polagano tonući u demenciju. No baka nije jedini lik ove priče. Klasja Habjan progovara i o vlastitom iskustvu, o cijelom spektru osjećaja s kojima se suočava promatrajući baku. Njezina je umjetnost svojevrstan odgovor na tjeskobu koju izaziva neumitnost gubitka, ali je prije svega tihi čin prisutnosti — pokušaj da se zabilježi jedan život i jedan odnos, s pažnjom i s ljubavlju.
Ova prozno-pjesnička čitanka ubrojit će se među ključne anglističke događaje 2025. godine: u njoj prevoditelj i i pjesnik Goran Čolakhodžić donosi izbor iz proze i poezije engleskog predmodernista Edwarda Thomasa, jednog od najvažnijih glasova britanskog pjesništva i generacije umjetnika koja je nastradala u Prvom svjetskom ratu i bliskog prijatelja američkog klasika Roberta Frosta. Ritmovi njegovih stihova tihi su i nenapadni; bio je prije svega pjesnik zemlje, bilja, ptica i ljudskog odnosa s prirodom, ali njegova poezija odlikuje se i suptilnim psihološkim uvidima te je zasjenjena nadolazećim svjetskim sukobom. Osim što se uhvatio u koštac s Thomasovim vezanim stihom i probrao najljepše ulomke iz Thomasove prirodoslovne, putopisne i esejističke proze, Čolakhodžić je napisao i kritički predgovor, bilješke i vlastiti umjetnički tekst supostavljen Thomasovima – dnevnik dolaska proljeća u Zagreb 2025., koji naglašava sličnosti i razlike između Engleske i Hrvatske, 19. i 21. stoljeća, podsjećajući i na utjecaj koji klimatske promjene i problematični odnos ljudi prema prirodi imaju na našu suvremenost. Zadivljujuće likovne odgovore na ovdje sabrane tekstove dala je akademska slikarica Iva Valentić, povezujući dalekoistočne tehnike sa zapadnjačkom književnošću. Zbog svega navedenog ovo izdanje ubrajamo među najljepše knjige Malih zvona objavljene u proteklih nekoliko godina.
Book #6349
Jasno profiliran nakladnički program, stalni krug kvalitetnih vanjskih suradnika te visoka razina koncepcije, izbora i obrade tekstova, dizajna i tiska.
U novom romanu renomirane književnice Sanje Lovrenčić kustos jednog malenog muzeja, u kojemu se čuvaju „ženske ostavštine“, traži nasljednika nespretno formuliranim oglasom: Vaša priča važnija nam je od Vaših kvalifikacija! Dolazi mu deset kandidata i donosi priče u kojima se zrcale neki od gorućih problema našeg vremena.
Višestruko nagrađivani talijanski tandem Beatrice Masini i Gianni De Conno u slikovnici Sretan put donose nam umjetnički i emotivan doživljaj putovanja i uspomena koje iza njih ostaju. Spoj veličanstvenih oniričnih slika i gotovo poetske proze vodi nas na put u nepoznato: ponekad je to put kojem znamo odredište, a ponekad samo besciljno lutanje; ponekad nailazimo na prepreke i iznenađenja, ponekad na „blaga koja još ne poznajemo“. Svako je putovanje jedinstven doživljaj, a spoznaje do kojih dolazimo, osjećaji kroz koje prolazimo i uspomene koje stvaramo njegove su dragocjene posljedice. Privlačne sanjive ilustracije i sugestivne poetske rečenice koje potiču dječju maštu i sanjarenje osvojile su mnoge čitatelje, a 2018. godine Beatrice Masini i Gianni De Conno za slikovnicu primaju najprestižniju nagradu u području dječje književnosti „SuperPremio Andersen“. Za velikog Giannia De Conna slikovnica o putovanju obilježila je kraj životnog puta; ona je posljednje i oproštajno djelo koje nam je ostavio prije prerane smrti.
Book #2781
Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom: jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.
Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.
Zbirka “Sedam mačaka” donosi niz dječjih tekstova velikog ruskog avangardista Daniila Harmsa. Neki su od njih tek fragmenti, gotovo skečevi, dok su drugi zaokružene pripovijesti ili pak pjesme. Kroz te raznolike žanrove dosljedno se provlači autorov apsurdistički humor koji kao da eksplozivno djeluje na ponekad sumornu stvarnost: njegovi dječji fragmenti jezičnu igru, odstupanja od uobičajene logike stvari te sitne bizarnosti uzdižu do vrhunskog principa slobodne igre. Prijevod Lea Beslaća izborom leksika, kao i sintakse, sjajno prenosi Harmsove principe tekstualnog oblikovanja, a ilustracije Vendi Vernić prate, ali i umnažaju igrarije velikog ruskog autora stvarajući skladan kontrapunkt literarnom djelu.
Book #2910
„Tri putnika u zemlju Nut“ prvi je tekst za djecu višestruko nagrađivane hrvatske pjesnikinje Dorte Jagić. U pustolovno bajkovitom stilu autorica pripovijeda priču o trojici braće koji napuštaju svoj kraj (kojim je zavladao zli zmaj), odlaze u svijet te se nakon niza doživljaja, promijenjeni i mudriji, vraćaju kako bi promijenili i vlastiti dom. Klasičnom obrascu bajke Dorta Jagić daje novi život, stvarajući dojmljive slike, pokazujući svu svoju jezičnu invenciju, vješto koristeći rimu i refrene. Tako nastaje originalna, duhovita cjelina koja prenosi mladom čitatelju i snažnu poruku. Ilustratorica Agata Lučić, kojoj je ovo prva slikovnica, vješto i dosljedno prati tekst kojemu sjajno odgovaraju njezin izražajni kolorit, maštoviti oblici te gotovo dječja zaigranost.
Book #2791
Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta… Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.
Slikovnicom „Zimska potraga“ renomirani pjesnik i prozaik Miroslav Kirin prvi put se okušava na području pisanja za djecu, prenoseći u tekst za najmlađe začudnost, ludičnost i invenciju kakve su prisutne i u njegovoj poeziji. Priča se zapliće pitanjem može li nešto što je lijepo postati dosadno. „Samo“ lijepo i „stalno“ lijepo očito može, čak i kad se radi o lijepom vremenu. Slikovnica Zimska potraga, čija se radnja odvija u životinjskom svijetu, kreće od lijepog i iskušanog prema željenom i novom. Čudo je smješteno u pogledu, ali i u sposobnosti da se zajedničkom akcijom – od mrava preko vjeverice, vuka i jelena, sve do ptica – pomaknemo od zatečenog prema drugačijem. Fabularnoj potrazi za bjelinom odgovara čistoća teksta, njegove kratke i precizne rečenice, te dojmljiv minimalizam ilustracija koje ga prate, stvarajući skladnu cjelinu. Ilustracije Mingsheng Pija – kineskog umjetnika sa zagrebačkom adresom – jednostavnim potezima vrhunskog majstora sugeriraju prostor, atmosferu i pokret, otvarajući duboka prostranstva za maštu malih čitatelja.
Book #3077
Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.
ili se prijavite na naš newsletter
