11,95 €
Format: 14 x
ISBN: 978-953-7760-11-3
Pages: 288
Binding: hardcover
Published: 2011.
U novom romanu renomirane književnice Sanje Lovrenčić kustos jednog malenog muzeja, u kojemu se čuvaju „ženske ostavštine“, traži nasljednika nespretno formuliranim oglasom: Vaša priča važnija nam je od Vaših kvalifikacija! Dolazi mu deset kandidata i donosi priče u kojima se zrcale neki od gorućih problema našeg vremena.
Fantastične pripovijesti čine značajan dio opusa velikog francuskog romantičara Théophilea Gautiera, no u Hrvatskoj gotovo uopće nisu prevođene, unatoč autorovom statusu klasika. U našem izboru njegove fantastične proze nalazi se devet pripovijesti (Kafetijera, Onuphrius, Omfala, Zaljubljena pokojnica, Lula opijuma, Dvostruki vitez, Stopalo mumije, Dva glumca za jednu ulogu, Arria Marcella) koje na različite načine uključuju elemente nadnaravnog. U tim pričama pojavljuje se standardni repertoar fantastičnih motiva dragih prvoj generaciji romantičara, no T. Gautier im pristupa na originalan način, subverzivno im izvrćući uobičajene konotacije, stvarajući neobične zaplete, igrajući se tjeskobom i ironijom. Budući da se radi o autoru koji je u prvom redu bio pjesnik (Baudelaire ga je nazivao „besprijekornom pjesnikom, savršenim čarobnjakom francuskoga jezika“), njegov se jezik odlikuje osobitom gustoćom i sugestivnošću, a prema nekim kritičarima, stilski vrhunac njegovog proznog opusa upravo su pripovijesti koje smo odabrali.
U ovom izboru što ga je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je autorica objavila za života. Njima je Leonard Woolf dodao priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima, kao i šest dotad neobjavljenih tekstova, te se knjiga može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.
Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima toka svijesti i razvijati impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.
Ova zbirka sadrži izbor od sedam priča E. M. Forstera, reprezentativnih za njegovo umijeće pisanja kraćih književnih formi te književno stvaralaštvo uopće. Čitatelji u njima mogu prepoznati teme i motive kojima je bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Međutim, jedna od priča izdvaja se i tematski i stilski – Stroj se gasi. Jedina je koja se približava žanru znanstvene fantastike i jedina koja je smještena u „daleku” budućnost. Napisana je 1909. godine, a danas nas istovremeno očarava i plaši svojom proročanskom vizijom. Priče su u zbirci labavo povezane fantastičnim elementima; no svima im je zajednička tema odnosa čovjeka prema prirodi. Forster, između ostaloga, na zanimljive načine postavlja univerzalna i vječna pitanja književnosti – o smislu života, odnosu roditelja i djece, odnosu supružnika, nastanku religija, vjerskoj toleranciji, zagrobnom životu i drugima. Kroz nekoliko priča protežu se motivi iz antičke književnosti, osvježeni u kritici edvardijanskog društva. Stalne su to teme Forsterovih djela – ksenofobija, konzervativnost, elitizam, klasna podjela, strog odgoj dječaka, patrijarhalna stega itd. Stroj se gasi i druge priče, u prijevodu Gorana Čolakhodžića, donose hrvatskim čitateljima djelić bogatog opusa E. M. Forstera te predstavljaju poznatog autora u novome svjetlu – onome fantastične književnosti.
